
Po predanju, manastir je zadužbina despota iz kuće Branković. Prvi put se pominje u spisima iz 1451. godine. Sadašnja crkva Sv. Nikole, podignuta je 1575/76. prilogom grupe ktitora, posebno Lacka i Marka Jovčića, žitelja Gornjeg Kovina.

Hopovska crkva predstavlja jednu od najvećih i po svojoj arhitektonskoj vrednosti najznačajniju sakralnu građevinu svoje epohe. Zgrade konaka koje okružuju crkvu, nastajale su postepeno od 1728. do 1771. godine.
Površine zidova u naosu oslikane su 1608. a u priprati 1654. Hopovsko zidno slikarstvo u oba prostora hrama delo je ruku dve grupe majstora poreklom sa juga i, u to vreme, jedne od najznačajnih fresko-ansambala na balkanskom umetničkom području.
U drugoj polovini XVIII veka stari ikonostas zamenjen je visokom oltarskom pregradom koju su rezali Paul i Anton Rezner. Ikone na ikonostasu oslikao slikao je 1776. Teodor Kračun.

Tokom Drugom svetskog rata, manastir je porušen, a ikonostas oštećen. Tokom obnove 1953. - 1960. otkriven je stari živopis, a kasnija arheološka istraživanja su otkrila ostatke jedne od starijih crkvenih građevina.


Vesti iz Vojvodine
Komentari na vestima
VojvodinaCafe Blog





Greške koje su nastale