Bački Petrovac
Strana 1 od 2 12 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 25
  1. #1

    14 Bački Petrovac

    BACKI PETROVAC

    Opština Bački Petrovac je najmanja opština u Vojvodini.

    Opština Bački Petrovac nalazi se u delu južne Bačke, na površini od 158 kilometara kvadratnih, na vrlo plodnom zemljištu izmedju teritorija opština Novi Sad, Vrbas i Bačka Palanka i opštine Beočin u Sremu, čiju granicu čini reka Dunav.

    Opštinu Bački Petrovac sačinjavaju četiri naselja, od kojih je Bački Petrovac naselje gradskog karaktera, dok su ostala seoska naselja panonskog tipa: Kulpin , Gložan i Maglić .
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  2. #2

    Odgovor: Bački Petrovac

    Citat blueella kaže: Pogledaj poruku
    BACKI PETROVAC

    Opština Bački Petrovac je najmanja opština u Vojvodini.

    Opština Bački Petrovac nalazi se u delu južne Bačke, na površini od 158 kilometara kvadratnih, na vrlo plodnom zemljištu izmedju teritorija opština Novi Sad, Vrbas i Bačka Palanka i opštine Beočin u Sremu, čiju granicu čini reka Dunav.

    Opštinu Bački Petrovac sačinjavaju četiri naselja, od kojih je Bački Petrovac naselje gradskog karaktera, dok su ostala seoska naselja panonskog tipa: Kulpin , Gložan i Maglić .
    E, pa i da su najmanji i da ih najmanje ima, ali da ovoliko ništa ne pišu o svom mestu ne razumem nikako ...

    Jelte jel' obrana više ta paprika, nisu valjda svi na njivama i pijacama ... valjda neko pali i internet ...
    jesu li ovi iz telekoma provlačili tamo žice, da nisu zaobišli možda ...

  3. #3

    Odgovor: Bački Petrovac

    Onomad sam izlazila u Backi Petrovac. Drugarica tamo ima babu i dedu, pa smo isle vikendom i za vreme raspusta. Tako da mogu da kuckam samo o kafanama u kojima sam bila Kao sto su Vrbara (ja sam je zvala drndara ) i el gato...
    Salim se.
    Jedno od najcistijih sela koje sam videla. Duge ulice, svi na biciklovima, priroda je fantasticna...
    Kulen im je cista desetka ali to je valjda svima poznato.
    Umro je Ajnštajn, umro je Tesla...a i meni nešto nije dobro

  4. #4

    Odgovor: Bački Petrovac

    Na zgradi opštine u Bačkom Petrovcu u maju će se vijoriti plava zastava Svetske zdravstvene organizacije i naći tabla s natpisom Bezbedna zajednica. Ovo će ujedno biti prva opština kod nas i na Balkanu koja je proglašena za bezbednu zajednicu i koja se na taj način svrstala u red velike porodice koja broji 124 ovakvih zajednica u svetu. O čemu se zapravo radi?

    U svetu, kao i kod nas, uočava se stalni porast broja povreda od kojih svake godine strada veliki broj ljudi. Svetska zdravstvena organizacija upozorava da su povrede među vodećim uzrocima smrti, ali i trajne invalidnosti ljudi u svetu. Sve su učestalija i nasilja koja se svakodnevno dešavaju i u našoj sredini.
    Ovo su bili razlozi što je Svetska zdravstvena organizacija pokrenula projekat Bezbedna zajednica, čiji je cilj unapređenje kvaliteta života, prevencija povreda i nasilja. Sedište ovog projekta je u Stokholmu, a mreža nacionalnih centara za ovakve prevencije stalno se širi.

    Na čelu našeg nacionalnog centra nalazi se primarijus dr Mirjana Milankov, koja je od 2002. godine ekspert Svetska zdravstvene organizacije za prevenciju povreda i lider projekta Bezbedna zajednica za Srbiju. Pre četiri godine na njenu inicijativu u opštini Bački Petrovac formiran je savet Bezbedna zajendica, koji vodi prof. dr Ana Sabo, čiji je zadatak bio da organizuje rad na ispunjavanju kriterijuma koje Svetska zdravstvena organizaicja propisuje da bi jedna sredina mogla da bude proglašena za bezbednu zajednicu.

    - U Nacionalnom centru rade stručnjaci različitog profila, a u okviru timova za prevenciju povreda u kući, školi, na radnom mestu, u saobraćaju, sportu, kao i timovi za prevenciju kod starih osoba i osobama s posebnim potrebama - kaže dr Milankov. - Da bi jedna lokalna zajednica postala bezbedna potrebno je da ispuni šest kriterijuma Svetske zdravstvene organizacije. Posle višegodišnjeg rada Bački Petrovac je završio elaborat s kojim se krajem prošle godine prijavio Centru za bezbednu zajendicu u Stokholmu. Nedavno je naš gost bio supervizor Svetske zdravstvene organizaicje dr Bo Henrikson, koji je tri dana proveo u Bačkom Petrovcu i tom prilikom je posetio dom zdravlja, osnovnu školu, gimnaziju, a susreo se i s predstavnicima Crvenog krsta, udrženjima mladih, žena i osoba s posebnim potrebama. Naš rad u ovom mestu na prevenciji povreda i promociji bezbednosti ocenio je visokim ocenama. Posebno je bio oduševljen nivoom prevencije povreda i bezbednosti u osnovnoj školi Jan Čajak, koja će, po njegovim rečima, biti prva bezbedna škola u Evropi po kriterijumima Svetske zdravstvene organizacije.

    Ispunjavanjem svih šest uslova koje propisuje Svetska zdravstvena organizacija, Bački Petrovac će biti prva opština na ovim prostorima koja će biti proglašena za bezbednu zajednicu i kao takva biti upisana na listu međunarodnih ovakvih zajednica.

    dnevnik
    Umro je Ajnštajn, umro je Tesla...a i meni nešto nije dobro

  5. #5

    Odgovor: Bački Petrovac

    Citat simke kaže: Pogledaj poruku
    valjda neko pali i internet ...
    jesu li ovi iz telekoma provlačili tamo žice, da nisu zaobišli možda ...
    naravno da su provlacili zice, pa nismo mi bogu iza nogu to ni meni nije jasno, zasto o nama niko nista vise nije napisao...a bogme camimo mi na netu - ako je selo, ne znaci da su svi ljudi po njivama i nemaju pojma o civilizaciji....
    nego...vredi videti, pgotovo kad su nam uredili parkic a sad ce i sam centar

  6. #6

    Odgovor: Bački Petrovac

    E, kad za godinu i po dana nije rečeno više, 'ajd da ja malo podstaknem.


    Istorija

    Opština Bački Petrovac je najmanja opština u Vojvodini. Takođe se i sa brojem naseljenih mesta ubraja u grupu najmanjih opština, čine je četiri naselja: Bački Petrovac kao najveće i najrazvijenije naseljeno mesto, zatim Gložan, Kulpin i Maglić. Bački Petrovac kao i Gložan pretežno su nastanjena slovačkim stanovništvom, Kulpin takođe ima većinu stanovništva slovačke narodnosti, Maglić koji je prvobitno bio nastanjen Nemcima posle drugog svetskog rata naseljuju doseljenici iz raznih krajeva Jugoslavije.

    Na području današnjeg Bačkog Petrovca još u praistorijskom periodu postojala su naselja. Pouzdaniji podaci o njegovoj istoriji datiraju iz srednjeg veka, kada je na njegovoj teritoriji postojalo više malih naselja ko što su «Bodonj», «Dragovo», «Bega», «Telek» i dr. imena ovih naselja svedoče da su prvi stanovnici ovag područja bili Mađari i Srbi, ova imena sačuvana su do današnjih dana u toponimici bačkopetrovačkog atara.

    Pod svojim sadašnjim imenom Bački Petrovac prvi put se spominje u 13. veku, kada je ovo naselje priznato kao samostalna crkvena opština sa crkvom posvećenom Sv. Petru. Ime Petrovac pominje se i u istorijskim spisima i analima iz 15., 16. i 17. veka. Posle dolaska Turaka 1526. godine broj starosedeoca naglo se smanjio, dok se broj srpskih naseljenika povećao. O tome svedoče i imena pojedinih delova naselja – Racki kraj. U to vreme Petrovac se pominje kao naselje sa 19, zatim 5 a krajem 16. veka sa 28 porodica. Za vreme Rakocijevih buna Bodonj, Dragovo i druga naselja bila su spaljena i opustela, jedino je Petrovac ostao. Kasnije je na ovom području formirana vojna granica, koja je u svoje okvire ubrajala i Petrovac. Sedištem ovog novog vojnog oblika bio je Futog, veliko feudalno gazdinstvo, u koje je od 1718 godine spadao i Petrovac.

    Prvi Slovaci su ovo područje počeli naseljavati u prvoj polovini 18. veka. Futoško gazdinstvo, jedno od najvećih u Bačkoj kupio je Mihajlo Čarnojević. Kako u Futogu nije mogao da nađe dovoljno radne snage, zamolio je svog impopulatora Mateja Čanija, koji je rodom bio iz Malinaca (Slovačka), da mu dovede podanike iz Slovačke. Pod njegovim vodstvom 1745 na futoško gazdinstvo došlo je 2000 Slovaka – evangelista koji su bili prvi doseljenici u Bačku. Od svog vlastelina Čarnojevića dobili su deo stare opštine Petrovac, deo u kojem je u to vreme bio nastanjeno 19 srpskih porodica. Prvi slovački doseljenici u Petrovac potiču iz Novohrada, Hontu, Gemera kao i Orave, Liptova, Zvolena i Turca (usput su se pridružili prvim doseljenicima). Iste godine 1745 u Petrovcu su osnovali osnovnu školu i kupili crkveni zvon, kojim su zvonili samo noću, kako evangelička vera nije imala prava na sveštenika, crkvu pa samim tim ni na zvon. Sa novim vlastelinom petrovčani su sklopili ugovor o naseljenju 25. maja 1747, kojim su tačno određene obaveze ugovorenih strana, na taj način su preci današnjih vojvođanskih Slovaka od «večitih» kmetova postali «ugovorni» a njihovi vlastelini više nisu imali prava uzimanja danka van ugovora.

    Petrovac je zajedno sa svojim novim stanovnicima na svom dugom putu materijalnog i duhovnog razvoja preživeo mnoga iskušenja. Slovaci su na gazdinstvo Čarnojevića došli bez svojih narodnih patrona, inteligencije, učitelja i duhovnih vođa. Najiskusniji od njih bio je Matej Čani, koji ih je doveo. Jedino duhovno bogatstvo koje su sa sobom poneli kao pristalice reformacije i husista bila je Kralicka biblija i Tranoscius – knjiga crkvenih pesama. Dalji razvoj Petrovca zasniva se na dokumentima austrijskog cara Jozefa II. koji je 13. oktobra 1781 izdao dekret o verskoj toleranciji a 1. novembra 1781 dekret o ukidanju kmetstva, kojim je oslobodio seljake njihove ovisnosti od zemlje i feudala.

    Petrovac je bio i narodno i crkveno kompaktan – slovački i evangelički a prema popisu stanovništva iz 1900 godine Slovaci su u poređenju sa ostalim stanovnicima u celom Novosadskom okrugu imali brojčanu prevagu. Sadašnja demografska slike ove sredine je dosta izmenjena, iako na ovim prostorima Slovaci ni sada ni u čemu ne zaostaju. Drugim istorijskim obeležjem Petrovca je njegova relativna nepromenljivost, kada govorimo o populaciji, ali i organizaciji crkve i opštine. Od godine 1818 do 1957 tu su radili samo tri sveštenika (Jan Stehlo u peridu 1818-1868, Juraj Mrva – 1867-1915 i Samuel Štarke – 1915-1957). Još za vreme Jana Stehlu u Petrovcu je bio sagrađen velelepni evangelički hram, koji i danas služi svojoj nameni. Mnogi bivši kapelani, pošto su stekli reputaciju u Petrovcu radili su kao sveštenici u drugim slovačkim parohijama, tako da je Petrovac bio ognjištem slovačke inteligencije na crkvenom polju.

    Carskom poveljom godine 1841 priznato je zanatsko udruženje u Petrovcu, koje je brojalo 70 članova a čijom zaslugom od 1844 organizuju se bogate (pijace) tržnice. Od 1848 godine Petrovac je posebnim povlasticama vlasti bio povišen sa dosadašnjeg statusa naselja (sela) – pagus na mestašce – oppidum i u njemu se četiri puta godišnje održavaju na daleko poznati vašari.

    Na pragu druge polovine 19. veka Petrovac je postao centar ovdašnjih intelektualaca, koji su se zalagali protiv nadolazujućeg širenja mađarizacije u Ugarskoj. Jan Stehlo, koji je kao sveštenik predstavljao petrovčane od 1841 godine pisao je proteste, žalbe, članke i peticije za Slovake protiv mađarizacije na sve moguće adrese – županjski ured, ugarsku vladu pa čak i caru, čime je Petrovac postao poznat kao najtvrđi bedem Slovačkog jezika i kulture u Ugarskoj.

    Dolaskom Štefana Homolu u Petrovac 1845 godine za kapelana, osniva se Nedeljna škola kao vaspitno – obrazovna ustanova u kojoj odrasli stiču znanja iz poljoprivrede, matematike, biologije, včelarstva i drugih oblasti privređivanja. Škola je radila nedeljom i otud potiče i njeno ime. U Petrovcu je 1845 osnovana i Slovačka biblioteka kao prava javna ustanova ovakvog tipa na ovim prostorima «Dolnej zemi» naseljenim Slovacima, takođe počinju da se osnivaju i druga udruženja građana.

    Za vreme pobune 1848-1849 petrovčani se nisu priklonili ni jednoj od revolučnih snaga, ni srpskom ni mađarskom taboru, delovali su uglavnom defanzivno u cilju samoodbrane i što manje nepotrebnih žrtava. Deset godina je trajao obračun vlasti sa pobunjenicima nakon ugušenja pobune raznim pritiscima, sve do donošenja Oktobarskog diploma cara Františeka Jozefa 1860 godine, kojim se građanima obećaju građanska prava, pripadnicima narodnosti – narodnosne slobode a državi – ustavno uređenje. Počinje oživljavanje javnog života i bolji uslovi za sve. Prestala je germanizacija Slovaka a kako nove mađarizacije nije bilo, za Slovake koji su živeli na ovim prostorima nastaju bolja vremena unatoč tome što su svi slovački inteligenti – kapelani i učitelji još uvek dolazili iz Slovačke.

    U periodu 1861-1868 Petrovac je pretrpeo više teških udara (požar 1861 u kojem je izgorelo 400 kuća, pobuna 1864 protiv priključenja dela Petrovca futoškom gazdinstvu) ali nije pokleknuo duhom, tako da je 27. avgusta 1866 u Petrovcu priređena prva amaterska pozorišna predstava.

    U ugarski parlament kao predstavnik u periodu 1869-1872 izabran je poslanik Kulpinskog izbornog okruga Viliam Pauliny – Toth, kojeg su praktično na taj položaj svojim glasovima doveli građani Petrovca i Nedelja škola, čime se i potvrdila njihova snaga.

    Za vreme ponovne mađarizacije (početkom 70 godina) dolazi do pogoršanja uslova obavljanja matičnih i drugih aktivnosti u Slovačkoj, dok u Petrovcu zahvaljujući izvojevanim pobedama slovačkih ideja i misli iz proteklih godina, podrške srpskih lidera dolazi do poboljšanja aktivnosti. Kapelan Felix Kutlik, koji je u Petrovac došao 1870 godine, učvrstio je tekovine petrovčana u crkvi, nedeljnoj školi, javnom životu, politici, literaturi i dr. samim tim Petrovac postaje trajno ognjište slovačkog narodnog života, koje ni za vreme mađarskog liberalizma, zatvaranja slovačkih srednjih škola u Ugarskoj, ukidanja matice slovačke, ukidanja nedeljne škole u Petrovcu (mart 1878.) kao i konsfiskovanja njenje biblioteke nije jenjavao, iako su mnogi slovački pregalci bili proganjani za slovački jezik.
    Sa sajta Opštine B. Petrovac

    Evo i malo mojih slika napravljenih u nekoliko prolazaka.





    U izlogu piše: Udruženje petrovačkih žena.





    Ovo izgleda sveže obojeno - da se malo nadomesti nedostatak tradicionalno obojenih kuća.



    Slikano ne ustajući od jako dobre i izuzetno jeftine (150 din.!) riblje čorbe.


    Dalje je dvorac u Kulpinu.








    U dvorcu je 2006. bila etnografska postavka.







    Ako se ovako nastavi, o hmeljarstvu, po kome je Petrovac bio nadaleko čuven, moći će se nešto naći samo u muzeju.
    Ovo su štule (?) - prekraćene da bi mogle biti izložene - na kojima su hmeljari išli po hmeljarniku da bi mogli vezivati vertikalne kanape za horizontalnu mrežu koju držali stubovi, a po kanapima se lozica hmelja pela.


    ''Оба дворца у парку саграђена су за племићку породицу Стратимировић. Породица Стратимировић, је дала више историјских личности: Митрополит Стеван Стратимировић, Ђорђе Стратимировић - командант српске војске у револуцији 1848/49 године, и била је једна од најзначајнијих српских породица у Хабзбуршкој монархији. Стратимировићи су једна од ретких српских породица која је међу првима стекла племство за војничке заслуге у аустријској царевини 1745. од Марије Терезије. Јeдно кратко време, имање је од Стратимировића, откупио Матеј Семзо од Камјонике, али после пар година, тачније 1889. године имање продао је Лазару Дунђерском, који је као и његов син Ђорђе знатно допринео развоју и модернизацији пољопривреде у Кулпину. Мањи дворац је изграђен крајем 18. века, а већи је изграђен половином 19. века. Мањи дворац је приземна зграда са високом соклом, симетричне фасаде на чијој се средини налази ризалит који се завршава троугластим тимпаноном. Са дворишне стране се налази веранда правоугаоне основе са лучним отворима. Прозори и улазна капија су украшени решеткама и елементима од кованог гвожђа. Велики дворац је добио данашњи изглед почетком 20. века након промене власника, када је дошао у влаништво Лазара Дунђерског. Према пројекту архитекте Момчила Тапавице, обнова и реконструкција урађена је 1912. године. Велики дворац је приземна зграда изузетно складних пропорција са карактеристичном приступном рампом у којој је смештен главни улаз. Са дворишне стране се налази високи партер са полукружном терасом. Главном фасадом доминира класицистички портик са степеништем, приступним рампама и четири пара јонских стубова који носе архитрав и тимпанон. Прозори су украшени са полурозетама са фигурама орлова. Инад кровног венца се налази атика са орнаментисаним правоугаоним пољима и вазама на угловима. Са дворишне стране се у приземљу налази петоугаони улазни трем озидан пуним зидовима, са кружним отворима на бочним странама. На спрату се налази пространа тераса - ложа петостране основе покривена куполом на канелираним стубовима. Из пространог хола који представља централну комуникациону просторију из које се дугачким ходником улази у све остале просторије у дворцу. Породица Дунђерски је задржала посед све до закона о национализацији 1945. године.
    У великом дворцу се данас налази пољопривредни Музеј, у коме се налази и нешто родослова породица Стратимировић и Дунђерски. Данас мали дворац је претворен у месну канцеларију и канцеларије кулпинских удружења грађана. Парк око двораца, као и зграда великог дворца су веома добро очувани, док је мали у лошем стању. Оба дворца су споменици културе од великог значаја. ''

    Sasvim se slažem da je Petrovac lepo i čisto mesto.

    A ostala mi je jedna impresija koju pamtim. Pre 30 -40 godina sam s nekim razlogom bio u gimnaziji. Zidovi hodnika su bili prekriveni tabloima maturanata još iz prvih decenija XX veka. Tako lep i upečatljiv utisak škole nisam drugde doživeo. Nadam se da je još tako.
    Poruku je izmenio nenad.bds, 19.05.2008 u 01:33

  7. #7

    Odgovor: Bački Petrovac

    Opet ja, al' se nadam da mi nećete zameriti.

    U nedelju 25. maja stigosmo opet u Petrovac. Na kulen smo zakasnili, pa opet svratismo do kanala i čarde 'Ponton'.

    Blizu kanala slikao sam ovo:


    Znam da se za neki verski praznik (sem za Božić) donosi oveći odsečeni četinar koji se ukrašava raznobojnim trakama i na koji se momci penju.
    Ovde je (verovatno ne možete dobro da uočite zbog veličine slike) doneto drvo pričvršćeno za neki stub. Ukrašeno je najlon-kesama u kojima se vide nekakve kutije (kao sa keksom i sl.) a tu su i metle sirkovače, poznati bačkopetrovački proizvod.

    Kopkalo me je o čemu se radi, a u blizini su bili samo momci oko bilijara u obližnjem kafiću. Rekli su da je to postavljeno za Prvi Maj, ali me nisu baš uverili u to.

    U odlasku prema Kulpinu videli smo novoizgradjenu biciklističku stazu celom razdaljinom između Petrovca i Kulpina (oko 4 km.). To sam već viđao, ali kod nas je ovo, koliko ja znam, prvi slučaj.

    Da i vi vidite:






    Moje čestitke Bačkopetrovčanima!

    Dok sam slikao biciklističku stazu, u njivi je bio vlasnik i očigledno s uživanjem razgledao (u nedelju popodne) vlatali ječam. Kad je primetio da fotografišem, doviknuo mi je: Ovo slikajte!

    Naravno da smo se kao Vojvođani razumeli - blago je na njivama. Valjda paorski duh vremenom zarazi i varošene. A ječam stvarno lepo izgleda.


    A i budući makoš napreduje!


    Nisam baš siguran da smo još bili u bačkopetrovačkom ataru kad sam ovo slikao, ali pošto nisam to uradio blizu Petrovca, morao sam da uslikam i ovaj simbol mesta u kome je verovatno lepo biti meštanin. Svetlo je već bilo dosta slabo pa sam se morao ispomoći flešom, što se na slici i primećuje.

  8. #8

    Odgovor: Bački Petrovac

    Mozda bi dobro bilo i da se spomene pozorisni zivot u Backom Petrovcu!Tamo je uvek bilo dobrih glumaca amatera i iz amaterskog pozorista izasli su i dobri reziseri-Majera, Hansman, Canji...Danas je u Petrovcu i sediste Slovackog Profesionalnog Pozorista, iz kojeg izlaze kavlitetne predstave. Ali rad profesionala nije umanjio rad amatera. Amateri rade dobre predstave , koje su stvarno na nivou profesinala!
    Isto bi da pomenem Dani Backog Petrovca, to je 25.05, kada je velika festa u selu i pravi se takmicenje za najbolju petrovacku kobasicu i ima konkurs za najbolju domacu rakiju. Sve se to desava uz bogat kulturno-umetnicki program. I jos sam zaboravila da spomenem cuvene Petrovacke torte....ima puno toga u tom selu-gradu....dodjite u augustu na Slovacke Svecanosti, koje se ove godine odrzavaju 7-9.08....

  9. #9

    Odgovor: Bački Petrovac

    Citat popcorn kaže: Pogledaj poruku
    naravno da su provlacili zice, pa nismo mi bogu iza nogu to ni meni nije jasno, zasto o nama niko nista vise nije napisao...a bogme camimo mi na netu
    Onda te žice iskoristi i predstavi nam Tvoje mesto, ima Nas koji volimo odlaziti i zalaziti u restorane, šetati se parkovima, uživati u priči sa meštanima...

    Citat popcorn kaže: Pogledaj poruku
    nego...vredi videti, pgotovo kad su nam uredili parkic a sad ce i sam centar
    Slažem se sa Tobom, Bački Petrovac je prelepo mesto, mirno, puno zelenila, uredno...ma samo reči hvale. Mi volimo otići u restoran "ponton" sesti na terasu ako je letnje veče ili sesti unutra u separe i naručiti kao predjelo dooobaaar kulen, a kao glavno jelo "novosadsku šniclu"...ma svaka čast. Ponekad dođemo i u hamburgeriju koja se nalazi u glavnoj ulici, umm mnogo dobar hamburger, a i pizza na ćošku kod semafora je dobra...pa se onda prošetamo parkom, koji ima puno mostića. Ja se raspisala...hajde bačkopetrovčani pišite nam

  10. #10

    Odgovor: Bački Petrovac

    U nedeljnom popodnevnom decembarskom prolasku.

    Mir, tišina, spokoj. Ne kvari ih ni košava.

    Za slikanje lepo.

    Možda bi oni (naročito mladji) koji u Petrovcu žive poželeli i više živosti.


  11. #11

    Odgovor: Bački Petrovac

    Na temi 'U vojvodini, a bez ulaznica':
    Citat zmax kaže: Pogledaj poruku
    FESTIVAL PARKA I KULENIJADA
    Ove godine "Festival parka" i Kulenijada delovi su programa obeležavanja Dana Petrovca.

    ... Manifestacijom "Festival parka" se obeležava Dan parkova Evrope. U okviru manifestacije čiji je organizator Turistička organizacija opštine Bački Petrovac, predstaviće se proizvođači ukrasnog rastinja i cveća, prateće opreme i materijala za podizanje i negovanje vrtova i parkova. ...

    ...Uz to učenici osnovnih škola, kao aktivni učesnici projekta, pokazaće svoju kreativnost maskenbalom "Karneval ptica"...
    Vreo dan, skoro podne, pa se nadjosmo samo u deliću podužeg dvodnevnog programa.

    U parku u centru, pored Begeja (nisam dosad znao da se tako zove vodotok kroz Bački Petrovac) bilo je prijatno i pored skoro podnevnog sunca.


    Poslastica - testo namotano na drveni valjak i tako ispečeno, nisam do sada vidjao u ovim krajevima. Koliko znam pripada tradiciji tromedje Rumunije, Madjarske i Srbije.


    Što se tiče 'slatkog programa' naš interes je bio okrenut tortama. Ovo su takmičarski uzorci spremni za ocenjivanje.




    Mora da su iskustva sa ranijih takmičenja dobra, jer je na mestu gde su takmičari prodavali torte spremljene za posetioce bila ozbiljna gužva.


    A da ne 'ubacimo' torte u prazan stomak, uzesmo kao podlogu malo dobe a ljute, Petrovske klobase.


    Dok smo se sladili u hladu, klinci, maskirani u ptice (to je bila zadata tema) su se pripremali za izbor najuspelije maske.


    A bilo je nepogrešivo prepoznativih turista (koji su govorili slovački) okupljlenih oko štanda (u desnom uglu) na kome se točilo pivo.

    Od mene toliko. Odosmo na Dunav, u svežinu reke.

  12. #12

    Odgovor: Bački Petrovac

    Priznaje Bezbedna zajednica Bačkom Petrovcu


    Ovde žive zdravi, bezbedni i srećni ljudi






    Bački Petrovac - Na zgradi opštine u Bačkom Petrovcu vijori se plava zastava Svetske zdravstvene organizacije, a na ulazu je tabla sa natpisom Bezbedna zajednica. Ovaj gradić sa oko 8.000 stanovnika je jedna od 154 bezbedne zajednice prema standardima koje propisuje Svetska zdravstvena organizacija, a u našoj zemlji samo je još Novi Sad dobio takvo priznanje.


    - Ideja o bezbednim zajednicama nastala je u borbi Svetske zdravstvene organizacije koja je zapazila da su različite povrede vodeći uzroci smrtnosti i trajnog invaliditeta. U novije vreme tome se pridružuje nasilje kao još jedan uzrok smrtnosti i trauma. Cilj ovog poduhvata je unapređenje kvaliteta života kroz prevenciju povreda i nasilja - kaže primarijus dr Mirjana Milankov. Ona objašnjava da je sedište projekta u Stokholmu, a mreža nacionalnih centara za ovakve prevencije stalno se širi.
    Doktorka Milankov je od 2002. godine ekspert Svetske zdravstvene organizacije za prevenciju povreda i lider projekta Bezbedna zajednica za Srbiju.
    Pre četiri godine na njenu inicijativu u opštini Bački Petrovac formiran je savet Bezbedna zajednica, koji vodi profesor Ana Sabo, čiji je zadatak bio da organizuje rad na ispunjavanju kriterijuma koje Svetska zdravstvena organizacija propisuje da bi jedna sredina mogla da bude proglašena za bezbednu zajednicu.

    - Supervizor Svetske zdravstvene organizacije dr Bo Henrikson je tri dana proveo u Bačkom Petrovcu i tom prilikom posetio Dom zdravlja, Osnovnu školu, Gimnaziju, a susreo se i s predstavnicima Crvenog krsta, udruženjima mladih, žena i osoba s posebnim potrebama. On je rekao da mu se dopao ovaj bački gradić i sve što je učinio za bezbedan život svojih građana. Iskreno je bio oduševljen nivoom prevencije povreda i bezbednosti u Osnovnoj školi Jan Čajak koja je nedavno takođe dobila plaketu bezbedna zajednica i jedina je škola u jugozapadnoj Evropi sa tim visokim priznanjem - priča profesorka Sabo. Ona dodaje da je Bezbedna zajednica počela da funkcioniše na ideje prevencije povreda, a danas ona u svoj punoći znači zajednicu u kojoj su građani zdravi, bezbedni i srećni.
    Sagovornici Blica ističu važnost uslova zdravstvene zaštite, obrazovanja, saobraćaja, razvijenosti ustanova i medija za bezbednu zajednicu, ali ispred svega toga je edukacija stanovništva da sve to čuva i koristi na najbolji način. - Prosto to su kultura stanovanja, kulturna potreba da čisti sneg ispred svoje kuće, održavaš zelene površine, da čuvaš pešake i bicikliste, da pre nego što uzmeš i sam nešto daš svojoj zajednici - kaže Katarina Melegova Melihova, predsednica Matice slovačke u Srbiji. U stvaranju atmosfere bezbedne zajednice učestvuju i državne institucije policija, centri za socijalni rad, škole, domovi zdravlja.
    Jan Brna, direktor Osnovne škole Jan Čajak, ponosan je na plaketu Bezbedna zajednica koja je došla iako u opremljenosti tehničkim sredstvima nisu mnogo iznad drugih škola. On potvrđuje da je edukacija profesora, roditelja i dece ključna za bezbednost njegove male zajednice od 600 školaraca.

    - Od dobijanja ovih priznanja skočila je cena našeg grada kod Novosađana jer smo udaljeni svega 20 kilometara - kaže Brna. On naglašava da je želja da Bački Petrovac i ekonomski dostigne svoje kulturne i druge standarde.


    Blic
    Život nije, i nikada nije bio, pobeda sa 2:0 kod kuce protiv lidera lige, posle rucka u restoranu brze hrane.

  13. #13

    Odgovor: Bački Petrovac

    Citat nenad.bds kaže: Pogledaj poruku
    U odlasku prema Kulpinu videli smo novoizgradjenu biciklističku stazu celom razdaljinom između Petrovca i Kulpina (oko 4 km.). To sam već viđao, ali kod nas je ovo, koliko ja znam, prvi slučaj.

    Da Vas ispravim...nije prvi slučaj kod nas...biciklistička staza postoji kod Bačke Topole...kad se ide iz Bajše prema Bačkoj Topli, postoji srednja škola između ova dva mesta...od te srednje škole pa do kraja Bačke Topole, tačnije negde do prelepog Jezera u Topoli.

  14. #14

    Odgovor: Bački Petrovac

    Da se nadodam: biciklističkom stazaom su spojeni i Stara Moravica sa Pačirom.Ova mesta se nalaze na putu Bačka Topola-Bajmok.
    Takođe, Kelebija je vezana takvom stazom sa Suboticom (do fabrike "Zorka"), odnosno do bivše bajske pruge.

  15. #15

    Odgovor: Bački Petrovac

    Kad vec nema teme o biciklistickim stazama.. Pre par godina je izgradjena izmedju Zrenjanina i Aradca. Malo ko iz tog sela koristi drugo prevozno sredstvo na putu do skole ili do posla.
    Život nije, i nikada nije bio, pobeda sa 2:0 kod kuce protiv lidera lige, posle rucka u restoranu brze hrane.

Strana 1 od 2 12 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Vrbas ili Packi Petrovac?
    Autor down u forumu Online savetnik
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 24.11.2017, 09:38

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •