Vojvođanska kuhinja - Strana 2
Strana 2 od 3 PrvaPrva 123 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 16 do 30 od ukupno 43
  1. #16

    Odgovor: Vojvođanska kuhinja

    Deo menija Zekinog salaša:
    [CENTER]

    By streethorn
    ...kada Vreme povuče nazad, nije ba lako ni ostati na svom mestu...

  2. #17

    Odgovor: Vojvođanska kuhinja

    Bačka mućkalica


    POTREBNO JE
    2 plava patlidžana, 1 tikvica, 4 paprike, 4 paradajza, ulje, suvi biljni začin, beli luk u prahu, so, biber, svež bosiljak

    PRIPREMA
    Patlidžane i tikvicu operite, neoljuštene ih isecite na kockice i kratko propržite na malo zagrejanog ulja. Prethodno ispecite paprike, oljuštite ih, očistite od semenki i isecite na rezance. Paradajz oljuštite i isecite na kockice. U šerpu poređajte red proprženih patlidžana i tikvica, preko isečenu pečenu papriku, a odozgo paradajz. Začinite suvim biljnim začinom i belim lukom, pa dinstajte na tihoj vatri. Šerpu povremeno protresite. Kad sok uvri, dodajte soli i bibera po ukusu i pospite seckanim bosiljkom.
    Osmeh je kriva linija koja ispravi sve..skoro sve..


  3. #18

    Odgovor: Vojvođanska kuhinja

    Ono što nazovamo Vojvođanskom kuhinjom je mešavima i spoj evropskih i autohtonih jela koja su se u XVIII i XIX veku uobličili u kuhinju koja je odgovrala ovom živllju.

    Ovaj post posvećujem nekim namirnicama i jelima koje možemo nazvati

    HRANA PRED-VOJVOĐANSKE KUHINJE

    Najveći deo namirnica koje sada koristimo stigao je posle otkrića Amerike: pasulj, paradajz, paprika, kukuruz ... pa sve do hamburgera.

    U ''Noći muzeja'' sam slikao ovo na prikazu starih namirnica i hrane od njih. O njima ne znam više no što piše na etiketama. //Heljda - važna namirnica - izgleda nije uslikana, a nje se sećam i 'uživo' (tj. kaše od heljde) koju sam jeo kao dečak na selu u Sloveniji (slično palenti, mamaljugi, kačamaku, samo je osećaj pod zubima kao da je puna kaša nekog VIM-a za ribanje zuba). //

    Kasnije ću preneti i poneki recept i Kuvara sa polovine XIX veka koji je u početku ove teme pomenut.

  4. #19

    Odgovor: Vojvođanska kuhinja

    Citat streethorn kaže: Pogledaj poruku
    Prvi srpski kuvar sastavio je i štampao jeromonah Jerotej Draganović u manastiru Krušedol, na Petrovdan 1855. godine.
    Evo jednog recepta iz rečenog Kuvara (skenirano iz knjige izdate 1993. - nije pravi reprint jer je jezik osavremenjan da bude danas razumljiv. )

    (Ono pod Nr.116 stoji:
    ''... osoli, u brašno uvaljaj, iz brašna u vodu, iz vode u zemišne mrve (sad će biti dobra i obična prezla) pa u vreloj masti ispeci...''

    Grožđe u receptu je suvo /krupno - ono svetlo, sultana i sitno - tamno, grčko/. Kajmak je kisela pavlaka.)
    Poruku je izmenio nenad.bds, 07.12.2010 u 18:29 Razlog: Dopunjeno: Nr.116...

  5. #20

    Odgovor: Vojvođanska kuhinja

    Зимско време - кад овакви прилози печењима, месу из супе или шункама пашу:

    61 Од хладна рена сос
    Обари 4 јајета тврдо, ољушти, извади жуманцад напоље, на то додај утрвена рена, умешај са белим сирћетом добро, осоли, мало ситна шећера, исечена шнитлинга са зејтином измешај, онда је готово.


    58 Бадем - рен сос
    Сајтлик добра кајмака, кашику брашна, једно с другим добро измешај, успи сипаћу кашику чорбе, шаку ољуштена утучена бадема, парче шећера метни у сос и напослетку нешто утрвеног рена, онда је готово.


    (Сајтлик - 0,35 л.; шнитлинг - 'пера' лука власца; кајмак - у речнику стоји да је то скоруп са млека, но ја мислим да ће пре бити павлака)

    ---

    Рецепти су из СРПСКОГ КУВАРА јеромонаха Јеротеја Драгановића.

    А ево предговора ауторовог:

    ПРЕДГ0В0Р

    Желећи милом роду свом полезним себе учинити, трудио сам се од више година на књизи овој која ће, као што од срца желим, роду нашем од велике потребе бити. Ја сам пре него што сам монашески чин на себе примио, у Двору код Н. Светости Г. Патријарха нашег художество кувања учио у чему сам толико успеха получио, да сам ево у стању и књигу, којој сам име Србски кувар дао, издати. Она содржи у себи 302 правила разних форми јела, која сам ја свако понаособ довољно испитао, и за боље себе у том уверити, свако правило, пробао, и за добро и совршено нашавши, у књигу ставио, коју ево Теби дражајши читатељу на дар принсим, љубезно Те молећи, да је са оном искреношћу примиш, са којом Ти је ја предајем. Из ове ће књиге наш подмладак српски, научити укусна и за стомак здрава зготовити јела, без да излишествује у масти и другом којечему. Ова је књига колико за здравље тела спаситељна и неопходимо нужна, толико и за дом наш економичес ка, која ће много масти заштедети и здравље тела поткрепити.

    У М. Крушедолу на Петров дан 1855.
    Јеромонах Јеротеј Драгановић
    Poruku je izmenio nenad.bds, 08.12.2010 u 23:03

  6. #21

    Odgovor: Vojvođanska kuhinja

    за данас једна посластица која је мени (иста или врло слична) позната као златни ваљушци, златне галушке:

    ------

    поговор 'србском кувару' јеромонаха доротеја написао је у 'прометејевом' издању 1991. павле живанов. преносим највећи део:

    ''ова књига-кувар није лако штиво, како се то, можда, по наслову, неким читаоцима може учинити. ..прве две штампане српске књиге из кулинарства, обе објављене у првој половини xix века, написали су мушкарци, и то православни српски свештеници. први, епископ бачки, гаврило (георгије) хранислав (рума, 1775; нови сад, 1843.), превео је са немачког кох-буха на славеносрпски језик кувар који је назвао 'поварнаја книга'... други аутор, јеротеј драгановић, јеромонах манастира крушедола, такође је преводио са немачког, али је он то урадио на свој, особен начин: из разни немачки о художеству кувања дејствујући књига, сабран, и чрез довољно искуства правилно испитан''. тако вели драгановић. написао је, дакле, и објавио 1855. године, у новом саду.

    као што и сам јеротеј наглашава, рецепти у овој књизи нису само пуко преведено страно штиво, већ су сви, одреда и буквално, положили ватрени испит" у пракси. за разлику од преводиоца гаврила хранислава, јеротеј драгановић је био и кувар, и то не ма какав и ма чији, него кувар патријарха јосифа рајачића. у многа од ових 302 разних форми јела", колико је рецепата у овој књизи, успео је благородни јеротеј својом магичном варјачом да укува и дода нешто од своје српске душе и поднебља под којим се родио, живео и радио.

    гаврило хранислав и јеротеј драгановић, као људи цркве, добро су знапи да ни поварнаја књига, ни српски кувар, како су назвали текстове ове врсте, нису они манастирски кувари, оне књиге рецептура по којима се припрема јело за манастирску братију, која се одвајкада, у српској православној цркви, храни по типику правилу које је строго регулисало врсту намирница, начин њихове припреме и употребе хране, све саображено прописима вере, а ту спадају, првенствено, посни и мрсни периоди, завети итд. они пишу књиге рецептура на општу ползу" своме народу, а јеротеј и с јасном намером: ...која ће наш подмладак српски, научити вкусна и за стомак здрава зготовити јела, без да излишествује у масти и другом којечему. ова је књига", вели даље јеротеј, колико за здравље тела спасителна и неопходимо нужна, толико и за дом наш економическа..." пишу их, дакле, лаицима, мирјанима, грађанима и у духу тога времена, које ни код православних није остапо по страни од просветитељских и рационалистичких идеја апсолутистичких монархија xviii века као што се из цитираиог, поучителног" текста јасно види, намера јеротеја драгановића је била не само да српски народ научи добром кувању него да га и здравствено просвети.

    он је, напросто, састављен од опробаних и проверених кулинарских рецепата из давних времена, преко којих се може наслутити и реконструисати не само један вид живота наших српских православних духовника него и успоставити видљива нит континуитета културе живљења српског народа у војводини од доласка (првом великом сеобом) на ово подручје до данас.

    с друге стране, и гаврило хранислав и јеротеј драгановић ју људи одређене хијерархије у цркви. она је формално кроз личности манастирских настојатеља, епископа, митрополита и, коначно, патрјфрха, сачињавала и део сталешке хијерархије у једном царству, у овом случају хабсбуршкој монархији.

    српска православна црква није смела, нити могла остати по страни, ако је хтела да задржи своје место и значај у светском поретку. већ београдски митрополити, почетком xviii века, имају уређене дворове који се не разликују ни по инвентару, ни по начину живота од било којег средњоевропског двора неког западног, односно католичког црквеног великодостојника. то је значило даје један високи црквени прелат, независно од конфесије, био увек представник одређеног хијерархијског степена, са одређеним принадлежностима али обавезан према оној истој власти која им је дала те принадлежности.

    поред раскошног двора, раскошне одеће, одабране послуге, учених свештеника, ту спадају и кувари, личности које ни у ком случају нису биле изван тог система. они нису дебели кувари са обавезном, замашћеном припасаном кецељом, него рафиниране естете, који су своје умеће користили за потврду ранга свога митрополита или патријарха, тј. изабраника божјег на земљи. из тих разлога српски кувар јеротеја драгановића је само један врло осмишљен прерогатив патријарха рајачића, који једе најбоља јела од најбољих намирница, чијом припремом руководи најбољи кулинарски стручњак из најзначајнијег патријаршијског манастира крушедола.00

  7. #22

    Odgovor: Vojvođanska kuhinja

    U Rakovcu (izmedju Novog Sada i Beočina) nabasao sam danas na Festival hrane i pića pod nazivom AL SE NEKAD DOBRO JELO u organizaciji Udruženja žena 'Gorska Ruža' iz Rakovca. Bilo je i učesnica iz drigih sremskih mesta.

    Ipak previše hladno vreme za ovakvu manifestaiju umanjilo je rezultat - posetioci, i oni slučajni kao mi, su se prekratko zadržavali.


    Uglavnom bila je tu naša tradiciona hrana i đakonije - koje se vide ovde a i one kojih na slikama nema.

    Tu su i rezanci s makom (upakovani u kesice) a bilo ih je i u velikoj šerpi na drugom mestu.

  8. #23

    Odgovor: Vojvođanska kuhinja

    Svaka čast za ovo ,nigde nevidoh obaveštenje,TV,Beočin kao mrtav magarac sačuvaj bože obavesti u pregledu nedelje.
    Poruku je izmenio tetkaD, 05.03.2011 u 23:07 Razlog: dodavanje velikog slova

    Uskoro ni o meni ni o tebi niko neće pričati niti znati,neki drugi ljudi živet će ovde...mi nećemo nikome nedostajati

  9. #24

    Odgovor: Vojvođanska kuhinja

    Vojvodjanska cesnica




    Priprema

    1

    Tepsiju u kojoj cete peci cesnicu namazete uljem i slozite tri kore jednu na drugu s�tim da svaku poprskate sa uljem i mlekom.

    2

    Na trecu pospete ravnomerno fil od oraha, grozdjica i smokava, zatim poslozite ponovo po tri kore koje isto prskate svaku sa mlekom i uljem.

    3

    Tako ciniti sve dok ima fila i kora.

    4

    Zadnju koru premazemo samo uljem i prekrijemo folijom. Stavimo cesnicu u zagrejanu rernu na 200 stepeni da se pece oko 20-25 minuta.

    5

    Pred kraj skinuti foliju i ostaviti da se uhvati lepa zlatna boja.

    6

    Cim je izvadimo iz rerne treba je premazati medom koji ce se lepo otopiti i biti kao sunce sjajno!

    7

    Dok slazete cesnicu, negde oko sredine treba staviti u fil paru (ja sam stavila 10 dinara gvozdenih)

    8

    Vazno je pre toga iskuvati paru u vodi, zatim je obristati i staviti u cesnicu!

    9

    Ostaviti cesnicu prekrivenu folijom na mracno mesto do sutradan.
    cesnica odozgo

    Sastojci
    1 kg. kora za cesnicu
    ulje
    mleko

    Punjenje
    500 gr. oraha samlevenih
    350 gr. secera
    300 gr. suvih grozdjica

    Premaz
    med

    Coolinarika
    Poruku je izmenio silvia, 27.03.2012 u 09:59
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...

  10. #25

    Odgovor: Vojvođanska kuhinja

    Pogacica sa cvarcima


    Potrebno je:

    200g čvaraka

    300g brašna

    pola kvasca

    1,5dcl vode

    1dcl ulja

    pola kašikice soli

    Priprema:


    Čvarke samleti,ako volite krupnije,možete ih samo tek-tek samleti u multipraktiku ili iseći nožićem.

    U 1dcl mlake vode sa malo šećera pomešati kvasac.Ostaviti par minuta.

    Brašno prosejati,dodati so.Potom dodati ostatak vode i ulje te kvasac i zamesiti testo.

    Dodati čvarke premesiti da se čvarci lepo zamese sa testom.

    Sud potom prekriti krpom te ostaviti na toplo mesto na 1-2h.

    Okrugli pleh obložiti pek papirom,strane namastiti te staviti testo.

    Od gore posuti krupnu so,i izbusiti pogaču viljuškom.

    Peći na 230C dok ne poumeni.

    Astal-Kuhinja
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...

  11. #26

    Odgovor: Vojvođanska kuhinja

    Vojvodjanski paprikas


    Sastojci


    1 domaca susena kobasica ili meso po zelji
    1.5 kg. krompira-crvenog
    2 komada lovorovog lista
    3 velika crna luka
    so, bag zacin ili vegeta
    1 kasika crvene slatke mlevene paprike
    1 paradajz
    1 paprika
    voda

    Priprema


    * Crni luk iseckati sitno, u serpu uliti toliko ulja da mozemo izdinstati luk.

    * Poklopimo i izdinstamo, pre nego sto je luk sasvim omeksao ubacimo na komade isecenu suvu kobasicu.Poklopimo i dinstamo jos neko vreme.

    * Nakon toga, dodamo crvenu mlevenu slatku papriku i proprzimo je par minuta, dodamo so, bag zacin ili vegetu, moze i malo bibera ko voli, lovorov list.

    * Krompir operemo i isecemo na uzduzne deblje trouglove.

    * Dodamo i njega, nalijemo vode toliko da ogrezne krompir.

    * Ubacimo ceo opran paradajz i jednu papriku.

    * Promesamo i sad ono najvaznije!

    *Jako je bitno da se paprikas krcka na tihoj vatri sve dok se ne skuva.

    * Ne sme se mesati, samo po potrebi protresti.

    * Desetak minuta pred kraj kuvanja ostaviti malo otklopljeno kako bi suvisna voda odvrila i da bi ostala samo gusta corba.

    Posluživanje

    Paprikas sluziti topao uz salatu po zelji kao sto je:zelena friska salata, kupus salata, tursija, paradajz i druge. Uz paprikas najcesce idu noklice tj. knedlice nacinjene od jaja, brasna i vode, koje se skuvaju u slanoj vodi i nakon toga dodaju paprikasu. Prijatno!


    Vojvodjanski paprikas — Recepti — Coolinarika
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...

  12. #27

    Odgovor: Vojvođanska kuhinja

    Bagremov cvet kao poslastica ili prilog


    ''Napravite gušću smešu za palačinke, tako što ćete žumanca umutiti sa mlekom i brašnom pomešanim sa malo praška za pecivo i vrlo malo soli, a potom umešajte umućena belanca. U ovu smesu umačite bagremov cvet i pržitie na vrelom ulju. Posipajte prah šećerom pomešanim sa vanilinim šećerom. U slučaju da bagremov cvet želite da poslužite kao prilog, smesi dodajte malo više soli. I naravno nemojte ga posipati šećerom. '' (Coolinarika.com)

    Uživajući u prizoru bujnog cvetanja bargrema u dvorištu pade mi na pamet ovo jelo ili poslastica.

    Časkom sam napravio jednostavniju varijantu - samo pohovano, blago slano.


    Prepostavljam da pohovan bagremov cvet može da paše uz slatkasta crna vina npr. hamburg muskat.

    Da je bagremov cvet ekskluzivno vojvodjansko jelo - ne mogu da tvrdim. Samo znam da su ga i moji stari pravili pominjući da je to za njih bila polsastica kad su oni bili mali.

  13. #28

    Odgovor: Vojvođanska kuhinja

    TRADICIONALNI KOLAČI I PECIVA SAMO - U SLIKAMA


    Sve je više raznih manifestacija, turističkih i ugostiteljskih ponuda sa preznakom 'etno'. Izraz je moderan a ustvari pokriva (u oblasti kulinarstva) ono što ima lepši naziv: tradicionalna vojvođanska kuhinja.

    Ove slike su sa nedavnog Sajma stvaralaštva seoskih žena u Inđiji. Možda će nekoga podsetiti na te đakonije i podstaći da potraži recept.

  14. #29

    Odgovor: Vojvođanska kuhinja

    HEROVKE

    [CENTER]- starinska poslastica -

    - 9 žumanaca,
    - 7 kašika pavlake,
    - 3 kašike rakije (domaće prepečenice, najbolje loza),
    - prstohvat soli ,
    - prstohvat šećera, malčice više nego soli ,
    - brašna po potrebi, toliko da se dobije srednje tvrdo testo.

    Mesiti rukom dosta dugo, sve dok testo ne bude sjajno i glatko.
    Oklagijom razvući takno kao za rezance za supu.
    Zatim dervišem seći trake otprilike 3 cm širine, 10 cm dužine.
    Pržiti u vreloj dubokoj masti da dobije zlatnu boju.

    Mlake herovke posuti mlevenim šećerom.
    Prijatno

    ( Slavuška BČ na FB stranici 'Moja Vojvodina moj dom'.)

    ''Na rusinskom ima naziv "čeregi", i obično se služila na svadbama i mladoj majci donosila posle porodjaja.''
    ''Rusini u Kucuri za čeregi kažu "herovci", što je vrlo slično...'' .. a i na Mađarskom se slično zovu.

    Mi smo ih zvali 'slama' ili 'prazna slama'.

    Drugi oblik - 'klupče' se pravi tako što se dugi rezanci testa smeste u za to namenjenu šupljikavu spravu (nalik na dvostruku sipaću kašiku za supu) i u toj spravi se potope u vrelu masnoću da se peku.

  15. #30

    Odgovor: Vojvođanska kuhinja

    Još jedna, uglavnom zaboravljena, koju takodje bije glas 'sirotinjske poslastice'

    CARSKE MRVICE, ŠMARNE


    Na ovu poslasticu potsetila me je pre par godina ova neuspela, poderana palačinka slikana na jednoj od naši ...ijada.


    Poreklom iz nemačke, švapske kuhinje, bila je široko prihvaćena u našim krajevima. Prednost joj je što se jednostavno i brzo priprema; što je jedino smesa pripremljana kao za palačinke obavezan sastojak, a dodaci zavise od toga čime u tom trenutku raspolažemo.

    Na ne pretoploj vatri peče se podeblja palačinka (prazna ili zamućena sa suvim groždjem, seckanim suvim voćem, seckanom ušećerenom korom pomorandže...). Okrene se kad jedna strana dobije lepu zlatnu boju, peče se da i druga strana to postigne. Skine se sa vatre i u tiganju iščupka na komadiće; dodaju se seckani orasi ili nešto drugo ako se ima, prelije se slatkim sokom (od kompota, nekim voćnim ili čokoladnim sirupom ili sl.) začini vanil-šećerom, cimetom, karanfilićem ako se ima pri ruci.

    I - prijatno!

    A evo i nekih 'pravih' recepata:
    carske-mrvice — Tagovi — Coolinarika

Strana 2 od 3 PrvaPrva 123 PoslednjaPoslednja

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •