Krediti uz subvenciju države
Prikaz rezultata 1 do 3 od ukupno 3
  1. #1

    Krediti uz subvenciju države

    Privrednicima i građanima od danas su na raspolaganju krediti sa duplo nižim kamatama od uobičajenih, pošto će ih upravo u tom delu subvencionisati država. Privrednici će moći da biraju između kredita za likvidnost i kredita za investicije. Krediti za održavanje likvidnosti imaće kamatu od 5,5 odsto i rok otplate do 12 meseci, dok će godišnja kamata kod kredita za investicije iznositi šest odsto, a za njih je rok otplate od tri do pet godina.
    Glavni uslov za privrednike, koji žele neki od ovih kredita, biće da dok ih otplaćuju, ne smeju da otpuštaju radnike.
    Kada je reč o kreditima za građane, oni su namenjeni isključivo za kupovinu robe koja se proizvodi u Srbiji, kao što je na primer "Punto" iz kragujevačke Zastave, za koji će kamata biti 4,5 odsto.
    Povoljnim kreditima može se kupovati i bela tehnika proizvedena u Srbiji, nameštaj domaćih proizvođača, kao i poljoprivredna mehanizacija.

    Za kredite 122 milijarde dinara

    Banke bi, uz pomoć države, trebalo da odobre kredite ukupno vredne 122 milijarde dinara. Subvencionisane kredite privredi i građanima odobravaće, za sada, 18 banaka i tri lizing kuće.

    Bojan Vračević iz sektora za privredu u Erste banci za B92 kaže da očekuje najveće intereresovanje za kredite za likvidnost, jer su u vremenima krize privrednici oprezni sa investicijama.

    "U pogledu načina odobravanja ovih kredita banka će se, kao i do sada, voditi principama ocene boniteta firmi, biraće se najkvalitetnije firme", kaže Vračević.

    On takođe navodi da će, imajući u vidu ekonomsku krizu, banke za odobravanje tih kredita imati malo oštrije kriterijume nego obično.

    "Kompanije koje su do sada poslovale moći će da ostvare ove kredite, kao i firme koje imaju trenutnih problema, ali govorim o problemima u dnevnom poslovanju, svakako ne firme koje su blokirane, moći će da konkurišu i verovatno dobiju ove kredite", rekao je Vračević.

    "Nije vreme za kredite"

    Iako su uslovi kredita izuzetno povoljni, krizna vremena zahtevaju da se dobro promisli, pre nego što se uđe u bilo kakav kreditni aranžman, kazao je Milan Ćulibrk glavni urednik magazina Ekonomist, gostujući u emisiji B92 kažiprst.

    Iako kamatna stopa na potrošačke kredite teško da može da bude jeftinija, procene da će kriza potrajati i tri godine i da možda najgore još nije ni došlo znače da bi se trebalo uzdržavati od potrošnje, što važi za državu, ali i za svakog pojedinca, upozorava Ćulibrk.

    On je pesimista kada je u pitanju ukupna vrednost kredita koji će banke odobriti građanima i privredi i smatra da krajnji efekat neče biti ni pola od 122 milijarde.

    Problem je u tome što država iz budžeta izdvaja samo tri milijarde za subvencionisanje kamate, ostalih 60 milijardi moraju da obezbede banke iz sopstvenih izvora. Ja nisam suguran da banke u Srbiji imaju taj novac, a i da imaju pitanje da li imaju dovoljno platežno sposobnih klijenata koji će pozajmljeni novac uspeti da vrate, rekao je Ćulibrk.

    On smatra da izjednačavanje uslova za dobijanje kredita od 20 hiljada i pet miliona evra, dovodi banke u položaj da im se više isplati da daju kredite velikim privrednicima i da će zbog toga mala i srednja preduzeća izvući deblji kraj.

    Dodatni problem za njih predstavlja to što svoju robu moraju da plasiraju preko velikih trgovinskih lanaca, koji im robu plaćaju odloženo.

    Vi danas proizvedete robu, date je trgovcu, ona vam to plati tek za šest meseci. Za tih šest meseci onaj proizvođač nema novca, on mora da se zadužuje, da plaća kamatu banci, što znači da praktično on kreditira trgovca. Veliki trgovinski lanci imaju tu poziciju da sav svoj teret prevaljuju na male, dodaje on.

    Što se tiče efekta vladinih mera za pomoć privredi, Ćulibrk ocenjuje da "možemo da budemo srećni", ako bude ikakvog privrednog rasta, a čak i blagi pad bi mogao da se posmatra kao uspeh, pre svega zato što nema dotoka stranih investicija.

    Pravo vreme za štednju

    Dekan Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju Nebojša Savić ocenjuje za B92 da sve države koje žele da se uhvate u koštac sa krizom čine napore da omoguće privredi i građanima da bolje i lakše podnesu teret krize.

    To čini i naša Vlada. Treba reći da mi imamo jedan paket, koji do duše nije još uvek celovit, ali koji može dati dobre stimulanse za podsticanje proizvodnje, s jedne strane, a s druge da građanima olakša život, kaže on.

    Komentarišući najavu da će polovina sredstava od kredita za likvidnost biti namenjena izvoznicima, Savić kaže da su krediti za izvoz nešto što je dobro u ovom trenutku. To čine i druge zemlje jer je, prema njegovim rečima, ključ u tome kako povećati tržište, odnosno onaj prostor na kom roba može da se proda.

    Međutim, kada govorimo o srpskoj privrdi, realan problem je koliko mi stvarno imamo dobre izvozne proizvodnje, odnosno proizvode, koji mogu da nađu mesto na svetskom tržištu. Rekao bih da je dobro što je Vlada jedan značajan deo kredita usmerila na izvozne programe, a na privrednicima je sada da to iskoriste i svoju robu plasiraju na inostrana tržišta, smatra Savić.

    S druge strane, građani Srbije se suočavaju sa krizom i Srbija drugo živi u kriznom periodu, što je i nasleđe nekoliko prethodnih perioda, podseća Savić.

    Moram reći da ovo nije pravi trenutak za podizanje kredita za potrošnju. Ovo je pravi trenutak kada treba povećati štednju. Ovo je pravo vreme za kupovinu za one koji imaju para, a za one koji nemaju ovo je trenutak za štednju, zaključio je on.

    B92
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  2. #2

    Odgovor: Krediti uz subvenciju države

    "Kupujmo domaće" je super moto za svaku državu. Kod nas su, kanda, malo okasnili sa tim.
    Preskočiću priču o subvencionisanom kreditiranju privrede.
    Koja su to potrošna dobra koja se proizvode ovde?
    Ok, Fiat. Svi ćemo voziti fiate. Samo, ova halabuka oko zastave ne jako podseća na neku kraj osamdesetih i dve godine priče na sva zvona kako jugiće izvozimo u SAD. I onda, odjednom, tiho tek po koja vest o tome kako je jugić prošao u SAD.
    I? Šta je još to što možemo kupiti uz subvenciju države? Smederevac (dobro će nam doći kad nam Rusi opet odseku gas), tarket podne obloge, i... mislim da je to - to.
    Podrška domaćoj privredi je itekako dobrodošla, ali nisam baš sigurna koliko će joj se pomoći ovim subvencionisanim potrošačkim kreditima.
    ... Ko nije drvo razumeo prvo, pa tek onda sadio, taj nije ništa uradio... I, shvatiće, kad-tad, da ne zna šta je hlad....

  3. #3

    Odgovor: Krediti uz subvenciju države

    Citat mish kaže: Pogledaj poruku
    smederevac (dobro će nam doći kad nam rusi opet odseku gas)
    Украјинци, не Руси.
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

Slične teme

  1. Studentski krediti i stipendije
    Autor Nennad u forumu Obrazovanje
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 13.09.2008, 15:17

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •