Radio021 kaže:
Studenti treće godine psihologije na Filozofskom fakultetu, koju su upisali po Bolonjskom programu 3+2 , nemaju dovljno mesta na master studijama, iako im je na početku studija to bilo obećano.
studentiKako je za Radio 021 rekla studentkinja ovog odseka Slavica Ranisavljev, u celoj generaciji ih ima 84, na master studije primaju samo 60, a najveći problem je što nakon završetka treće godine oni nemaju definisano zvanje, kako bi mogli da se zaposle u struci. "Kad bi se pojavili na birou za zapošljavanje sa našom diplomom, za koju, iskreno, još uvek ne znam kako se zove, ne bi postojalo radno mesto koje opisuje tu diplomu. Nama su na fakultetu rekli da nam neće dozvoliti da radimo sa ljudima posle ove tri godine. Rekli su nam da jedino možemo da radimo kao sekretar psihologa", kaže ona.
Prema njenim rečima, ovoj generaciji je na početku rečeno da nakon treće godine slede dve godine studiranja po modulima, kojih ima pet. "Rekli su nam da će na svakom modulu biti mesta za oko 30 studenata, i da će ti moduli biti dobro organizovani tako da te usmeravaju ka određenom pravcu, čime bi se kasnije bavio. To bi na neki način predstavljalo specijalizaciju za određenu struku. Budžet nam tada nisu pominjali, mada smo mi mislili da će biti mesta za četvoro ili petoro ljudi na budžetu, što ukupno broji oko 20 studenata".
Šefica odseka za psihologiju, Snežana Smederevac izjavila je za Radio 021 da nakon završene treće godine studija na ovom odseku, generacija ima zvanje psihologa, ali ne i zvanje diplomiranog psihologa, što samim tim ograničava posao u njihovoj struci. Prema njenim rečima, komisija za akreditaciju propisala je da osnovne studije na ovom odseku može da upiše 80 studenata, master 60, a doktorske studije oko 10 studenata. "Broj studenata koji se upisuje na ovaj odsek je propisala komisija za akreditaciju. Mi smo tražili da se broj od 60 studenata poveća, ali nam to nisu odobrili. Ovo nije stvar koja se tiče samo našeg odseka, to je pitanje strategije obrazovanja u našoj zemlji", kaže Smederevac.
Rektorka Novosadskog univerziteta Radmila Marinković-Nedučin kaže da je ovaj problem na nivou čitavog sistema obrazovanja, jer još uvek postoji sistem koji datira iz devedesetih i koji nije prilagođen promenama u sistemu. "Mi još uvek imamo stare nivoe obrazovanja, i nemamo nova zvanična dokumenta, ne samo u visokom obrazovanju, nego i na tržištu rada, te u ministarstvu za propise, koji treba sinhronizovano da naprave promene u svim ostalim dokumentima, da bi taj sistem, koji postoji od 2005. godine, bio pretočen u odgovarajuće zvanje", rekla je ona.
Rešenje problema ove generacije ne postoji, pa čak ni privremeno.