Prilikom intelektualnog rada
sagorevamo svega tri kalorije više
nego prilikom odmora,
a unosimo gotovo 30 posto više kalorija –
i odatle višak kilograma i epidemija gojaznosti, kažu naučnici.
Naučnici su otkrili da stres koji uzrokuju teški mentalni zadaci,
može dovesti do prejedanja.
Ovi rezultati mogu pomoći da se otkrije,
kako savremeni način života utiče na epidemiju gojaznosti.
Tim istraživača, koji je nadgledao dr.
Angelo Tremblay,
merio je spontani unos hrane kod 14 studenata,
posle svakog od tri različita zadataka.
Prvi zadatak je bilo opuštanje u sedećem položaju,
drugi čitanje i prepričavanje teksta,
a treći zadatak se odnosio na seriju testova
pamćenja, pažnje i koncentracije na računaru.
Posle 45 minuta svake od navedenih aktivnosti,
učesnici ispitivanja mogli su pojesti koliko god žele,
posluživši se specijalitetima sa švedskog stola.
Naučnici su već izračunali,
da svaka od navedenih intelektualnih aktivnosti,
troši svega tri kalorije više od odmaranja.
Uprkos niskoj potrošnji kalorija prilikom mentalnog rada,
studenti su nakon prepričavanja teksta uneli 203 kalorije više,
a posle rešavanja testova,
253 kalorije više nego posle odmaranja.
Što bi značilo da je unos kalorija bio 23,6 posto,
odnosno 29,4 posto veći nakon mentalnog rada.
Uzorci krvi uzeti pre, za vreme i posle svake aktivnosti,
pokazali su da mentalni rad uzrokuje mnogu veću fluktuaciju glukoze i fruktoze nego razdoblje odmaranja.
''Ove fluktuacije može uzrokovati stres koji je posledica intelektualnog rada, ili takođe reflektira biološku adaptaciju tokom sagorevanja glukoze'', kaže
Jean-Philippe Chaput, glavni autor studije.
Telo na to verojatno reaguje pojačanim unosom hrane,
ne bi li održalo ravnotežu glukoze,
jedinog ''goriva'' koje koristi mozak.
''Preterani unos kalorija prilikom intelektualnog rada,
u kombinaciji s činjenicom da smo premalo fizički aktivni,
možda pridonosi epidemiji prejedanja'', zaključuje Chaput.
''Ovaj faktor ne bi smeo biti ignorisan,
s' obzirom na to da se sve više ljudi bavi intelektualnim radom.''
(beta)