Ja recimo imam ludu sreću da radim sama,što znači da nema davitelja,smarača i ostalih.Ostatak kolega iz firme viđam jednom u mesec dana,popijemo kafu i svako na svoju stranu.I super mi je
Ja recimo imam ludu sreću da radim sama,što znači da nema davitelja,smarača i ostalih.Ostatak kolega iz firme viđam jednom u mesec dana,popijemo kafu i svako na svoju stranu.I super mi je
I may not be perfect but I'm always me
Vidim ja da sam na dobrom putu da me optuže za mobing
Khm...pa ja sam u svojoj kancelariji zabranila priče kako ne bi ljudi smarali jedni druge glupostima...
Naime, svima im je dozvoljeno da koriste msn i skype (to je ostalim kancelarijama isključeno i nemaju pristup na poslu), a sve u cilju da istomišljenici i oni koji se druže mogu da razmenjuju svoje priče i pričice, a da ostalima ne skaču po ganglijama...
Kod nas u kancelariji se po ceo dan čuje muzika - naravno i tu sam ja našla zabrane - nema naraodnjaka, jednog dana domaći pop rock, sledećeg strani, itd...imamo tematske dane koji u svakom slučaju isključuju narodnu, izvornu ili turbo folk muziku...retko ko da nešto naglas komentariše, sem kada pričamo o stvarima vezanim za posao...
"Frankly my dear, I don't give a damn!"
To je obichno ono;ko je sta uradio a nije trebao,gde je ko bio..ovo vazi za starije
a mi mladji gledamo sto vise da lupamo gluposti i da se zezamo kako nebi poludeli.. ako vec nismo
Bez od toga sto dalje u svoju rupu i ćuti, samo tako se možes zastititi.
"Ljepota nije u licu; ljepota je svjetlost u srcu."
Radim u privatnoj firmi koja dobro posluje i samim tim glavu ne dižemo. Jedna od dobrim strana je što smo poštedjeni privatnih priča o deci, mužu, svekrvi. Muzika može ali tiha, sasvim tiha.
Poruku je izmenio mala velika, 31.07.2009 u 13:02
Povremeno se skoncentrisem na ono sto pricaju..
Najcesce komentarisu utakmice odigrane prethodnog dana.
Pre neki dan cujem krajickom uha komentarisu vaterpolo i pominju barakude, delfine, ajkule.. Reko' koji smo mi, koji su njini..
Kaze: mi smo delfini, oni su barakude, ovi su do juce bili ajkule, od juce su girice.. pukli su..
Život nije, i nikada nije bio, pobeda sa 2:0 kod kuce protiv lidera lige, posle rucka u restoranu brze hrane.
Sta se ovih dana prica, ne znam, nisam tamo.
A obicno se prica o novoj reorganizaciji, zene hvale svoju decu, muzeve...
Ja se samo smeskam.
"Ljepota nije u licu; ljepota je svjetlost u srcu."
priche na poslu iskljuchivo sex i kladionica.
sex - dve teme: shta je nemoralno i za kol'ko bi prod'o bulju
npr.= da li je nemoralno da ona (za kintu) zadovolji matorca u predsmrtnom stadijumu?.... iz toga proizilazi pitanje - "za koliku kintu?"
druga tema - za koliko bi prod'o bulju je naaaajomiljenija.
kuvar: ma ni za milku evricha!
shef kuhinje: ih! za milku evricha bi na sred terazija skino gache i zvao rts da snima!
prvi udarac DUM! - plac!
drugi udarac DUM! - temelj!
...etc....
kladionicu ne mogu da ilustrujem... to mi je smor da slusham.
Kod mene nema pravila. Nalazim se u staklenom uredu, sama, gdje mi je direktor u uredu sa lijeve a blagajna u prodajnom salonu sa desne strane.
Tako nekako sam više u komunikaciji sa kolegama sa pulta blagajne. Kako si izmjenjujemo mail-ove, bili oni naivni, bezazleni ili xxx, najčešće se oni komentiraju.
Zatim obožavamo kada se direktor makne iz ureda pa se bacaju komentari gdje je otišao i da li će se vratiti.
Uglavnom, mogu da kažem da se slobodno mogu isključiti kada to meni paše i uključiti kada čujem neku zanimljivu riječ/temu. Tada nonšalantno komentiram. Nema određene teme, nema dosade i stvarno imam samo riječi hvale za sve njih tamo. Iako odudaramo po godinama, našli smo se i sretna sam zbog toga.
Prestani razmišljati o svojim granicama..
Počni otkrivati svoje mogućnosti.
Kod mene na poslu samo zezancija.Svakodnevno se trudimo da se što više nasmejemo...90% tema, su čista zajebancija
Kod mene se prica o tome kakva su djeca, sto trebamo uraditi da bi prosli bolje, a najvise o maltreturinju od strane inspektora.
Nasa je kreativnost ugusena od administrativnih radova. Da sam znala da ce sve krenutu i tom pravcu, upisala bih pravni ili ekonomski faultet da bih se time bavila, a ne knjizevnost.
Ostatak prodje u sale na nas racum, padne po neki vic itd.
Veoma malo se prica o tome ko je kako obucen/a, ili o intimnim stvarima.
Inace, ne pricamo kada su prisutni kolege koji imaju spijunsku funkciju.
Ima dana kada mi treba neko... Neko, ko ništa ne pita, a zna sve.