MELENCI
Za ovaj put, slike sa jezerom Rusanda.
Jezero Rusanda - jugozapadni kraj jezera.
''Mesto je je udaljeno od Zrenjanina 15 km. Nalazi se na magistralnom putu Zrenjanin - Kikinda, severno od grada Zrenjanina. Na dva kilometra od sela je kanal Dunav - Tisa - Dunav.
Pravoslavna crkva - centar sela - slikan sa jezera Rusanda.
ISTORIJAT
Sve je počelo patentom carice Marije Terezije iz 1751, kojim je dopušteno da se Srbi iz razvojačene Potisko-pomoriške granice, koji se nisu odselili u Rusiju, a nisu hteli ni pod vlast feudalnih ugarskih županija, nasele južno od Moriša i istočno od Tise i tu obrazuju neku vrstu autonomne, samo carskim vojnim vlastima podložne, Banatske milicije. Osim nekoliko stotina militarskih porodica koje su se iz graničarskih mesta Pećke, Pavliša, Nadlaka, Bogaroša, Šajtina, Semlaka, Orovilja i čanada naselile na mestu, čije je ime slavni grof Mersi još 1723. zabeležio kao "Melenci" (neki misle po turskoj reči mehlem-lek) , obrazovalo je iste godine naselje koje će krenuti u brzo širenje. Za četvrt veka do ustanovljavanja carskog dištrikta (Velikokikindskog) 1776. u koje će ući zajedno sa Kikindom, Mokrinom, Jozepovom ( Novi Kneževac), Karlovom (Miloševo), Tarašem, Vranjevom, Kumanom, Krsturom i Bašaidom, Melenci će imati blizu 1800 stanovnika, da bi se za narednih pola veka njihov broj vrtoglavo popeo na preko 5000. Taj porast će zatim biti umereniji, ali uprkos povremenim iseljavanjima i masovnim epidemijama, stalan. U selu će 1863. živeti preko 6500, a 1910. više od 8600, a 1921. čak blizu 9500 stanovnika. Sa Mokrinom, Melenci će i pred Drugi svetski rat biti jedno od najvećih sela tadašnje Jugoslavije, da bi to bilo i u ovoj sadašnjoj. Od samog početka, pa do ovog vremena u Melencima su živeli gotovo sami Srbi, slično kao što je i za ceo Dištrikt zabeležio Aleksandar Stojačković još 1868. da u njemu živi "Gotovo sam ovejani Srbin". Godine 1825. u selu je od 5015 stanovnika pravoslavnih bilo 4981, a rimokatolika 34. Da taj odnos Srba i "ostalih" nije bitno menjan ni narednih decenija pokazuje i podatak iz 1862. o broju zanatlija u Melencima - od 92 zanatlije 73 su bili Srbi, a 19 "drugi", uz napomenu da su Srbi bili skloniji ratarstvu i stočarstvu nego zanatima. Brz porast stanovništva Melenaca doveo je i do širenja mesta, pa se selo do kraja XVIII veka sastoji od četiri "kvarta" , koji i danas postoje : Srpkanj, Pavliš, Vlaškanj i Čontik.
STANOVNIŠTVO Jedno od najvećih vojvodjanskih seoskih naselja, Melenci ima oko 7500 stanovnika, u oko 2400 domaćinstava i prostire se na 15905 ha.
ŠKOLE Melenci ima osnovnu školu "Dr Boško Vrebalov" koju pohađa 700 djaka. Osnovana je 1758 g.( a sadašnja zgrada izgradjena je 1968. g.)...'' (Sajt Banatera)
Banjski objekti su bele zgrade.
Jugozapadni deo Melenaca slikan 's leđa'.