Zmajevo - Strana 2
Strana 2 od 2 PrvaPrva 12
Prikaz rezultata 16 do 30 od ukupno 30

Tema: Zmajevo

  1. #16

    Odgovor: Zmajevo

    Pošto je očekivani odgovor već pao, da ja svoj doprinos dam oko manje bitnih stvari za samo Zmajevo.

    U starije vreme, posle naseljavanja Nemaca u mesto, Zmajevo, tj. O'ker je (koliko sam ja mogao da povežem iz nekih pričanja, pa to s rezervom treba primiti) bio na vrlo važnom putu Temišvar - Vršac - Sombor gde se put granao prema Pešti i Osjeku (koji je tada takodje bio vrlo značajan centar). Time je taj drum povezivao centre najznačajnije za srpsko stanovništvo u Panaonskoj niziji. To je bilo doba kada je, posle istiskivanja Turaka, Austrija vladala ovim prostorima. Drum je išao pored Novog Sada, nekadšnjom dunavskom obalom koja se može uočiti kod Rimskih Šančeva. Novi Sad u to vreme još nije imao značaj kakav su imali Velika Kikinda, Vršac, Sombor ... nego je Petrovaradin, sa tvrdjavom gradjenom u to doba, verovatno bio razlog 'skretanja' na jug.

    Kad sam bio mali ponekad sam išao na njivu prema Čeneju s dedom. Išli smo O'kerskim drumom - zemljanim putem koji se na Klisi (tada praktično posebnom naselju uz Novi Sad) odvajao od Svetskog puta kako su nekada uobičajeno zvali put NS -SU koji je izgradjen sredinom 30-tih godina XX veka u sklopu puta Berlin - Istambul i Hitlerovog plana Drang nach Osten (prodor na istok).

    A kad se o Zmajevu govori, ne sme se zanemariti ni Jegrička, najduža bačka reka. Po izgledu se teško može zaključiti da je duga čak 65 kilometara od Ratkova do Tise kod Žablja. Koliko sam čitao, a i na nekim mestima video, pa i kod Zmajeva (a sliku prilažem) u toku je pročišćavanje (izmuljivanje) korita sadnja topola, a u to je uklopljen i projekat da Jegrička postane turističko dobro.



    Slikano je sa položaja iza nekadašnje kudeljare na istočnom kraju sela februara 2008.
    Poruku je izmenio nenad.bds, 05.04.2008 u 01:00 Razlog: Dodata re;

  2. #17

    Odgovor: Zmajevo

    Ja sam mislio da je Čik najduža reka pa sam potražio na netu da to proverim ...
    evo šta sam našao da kaže ВИКИПЕДИЈА о томе.

    JEGRIČKA

    Jegrička je reka u severnoj Srbiji, Autonomna pokrajina Vojvodina, područje Bačke. Reka je dugačka oko 65 kilometara i pritoka je Tise. Često se pogrešno smatra najdužom rekom Vojvodine.

    Jegrička izvire južno od sela Pivnice u zapadnom delu središnje Bačke i prvi delom toka teče ka istoku. Tokom toga protiče pored sela Despotovo, Ravno Selo, Zmajevo i Sirig i teče uporedno sa Kanalom Dunav-Tisa-Dunav i Malim Bačkim Kanalom.

    U blizini Temerina Jegrička se deli na dva odela. Jednim odelom teče ka severu, protiče pored sela Gospođinci i završava se u močvarama oko Žablja. Drugi odel teče ka jugoistoku i kod Jurišne Humke (vis. 88 m) se uliva u Tisu. Ovaj odel napaja vodom ribnjak kod Žablja, veličine 0,98 km².


    Jegrička se nekad smatrala sporim, isprekidanim rečnim tokom, koji je povezivao niz bara i močvara. One su se za vreme visokog vodostaja pretvarale u pravi tok, koji je dosezao do Tise. Razlog ovome je mali pad reke - svega 3 metra na 65 kilometara dužine (izvorište na 76 m, a ušće na 73 m). Danas je Jegrička potpuno promenjena. Tako, prvi deo toka, dužine 35 kilometara, je potpuno kanalisan i uređen. U sledećem delu, dugom 20 kilometara, Jegrička je zaštićena kao rezervat prirode. Zadnji, 15 kilometara dug, deo toka je preuređen u ribnjak.

    U novije vreme se u novinama može sresti podatak da je Jegrička najduži tok u okviru granica Vojvodine.
    Ovo nije tačno iz dva razloga:
    1) Tri druge vojvođanske reke imaju veću dužinu toka -
    Krivaja (109 km),
    Čik (95 km) i
    Mostonga (70 km).
    2) Jegrička se danas može pre odrediti kao kanal nego kao reka.

    Od 2003. godine reka sa okolinom je pod preliminarnom zaštitom prirodnih resursa i staništa.

  3. #18

    Odgovor: Zmajevo

    Obeležio sam reke, koje se spominju u citatu, na mapi Bačke.
    Jegričku nisam obeležio ali je nije problem pronaći.


  4. #19

    09 Odgovor: Zmajevo

    Očigledno da sam i ja ovog puta bio medju onima koji su se naseli na samo jedan (ili podatak prisutan u opštoj javnosti - tj. sredstvima informisanja).
    Priznajem greh i uz pokoru izjavljujem da ću ubuduće sa još više sumnjičavosti uporedjivati iz više izvora informacije.

    Inače, pre nekog vremena sam drugim podovom nešto tražio i tamo je stajalo da Mostonga izvire u Madjarskoj (pa bi u tom slučaju bila medjunarodna reka) odmah pored granice. Kad se pogleda topografska karta vidi se da to nije baš verovatno (zbog reljefa).

    Što se tiče Krivaje, na Plovidbenoj karti DTD deluje kao da stiže iz Madjarske kroz Tavankut (možda zbog nepreciznosti u štampanju karte).

    A ni Wikipedia Enciklopedija Britanika (bar za sada).

    No, poenta je da nisam povredjen što me Simke ispravlja. Ispravke s argumentima i bez zlobnosti mogu samo doprineti da se ovde, a i drugde, odgovorno odnosimo prema onome što kažemo.
    Poruku je izmenio nenad.bds, 05.04.2008 u 11:16 Razlog: reč vičak

  5. #20

    Odgovor: Zmajevo

    Pa, izgleda da smo i vi i ja imali krive informacije ... vi ste verovali kako je Jegrička najduža a ja sam to isto mislio za Čik.

    Zahvaljujući upravo tome što ste vi pisali o Jegričkoj krenuo sam u potragu za podacima o Čiku i dalje je sve poznato ... a to je da smo obojica bili u zabludi.

    Drago mi je što niste pogrešno protumačili korekciju koju sam prekopirao sa Vikipedije, prirodno je da ni vi a ni ja ne možemo znati baš sve, niti previše.
    Nadam se da nam ostali članovi neće zameriti ni ubuduće ako pogrešimo u našim pisanijama.

  6. #21

    Odgovor: Zmajevo

    No, da se vratimo opet na temu a to je Zmajevo.

    Zmajeva se sećam iz najranije mladosti i ta sećanja su vezana za muziku.
    Zmajevčani su oduvek gajili poseban odnos ka muzici, tako da je sasvim prirodno da su još poodavno imali izuzetno posećene diskoteke u kojima se okupljalo mnoštvo mladih iz okolnih mesta. Naravno to je rezultovalo mnogim prijateljstvima, ljubavima, pa i žestokim tučama. Tokom godina u Zmajevu su gostovala velika imena naše estrade, dolazile su mnoge poznate grupe i pevači. Danas više nema tih grandioznih koncerata ali imaju veoma zanimljive Evergreen večeri na kojima sam par puta bio i istinski uživao. Gosti su poznata imena iz sveta muzike iako moram napomenuti da su malo bolje poznata starijim populacijama nego onim mlađima ali vreme teče i to je sasvim prirodno ... Osim već tradicionalnih Evergreen večeri od prošlog leta/jeseni su probno krenule i R&R večeri na kojima se sluša isključivo originalni Rock&Roll. Da li će i u kolikoj meri zaživeti i ove večeri zavisi dobrim delom od organizatora pa potom i od Zmajevčana ... ali poznavajući Zmajevčane i njihove prijatelje koji rado posete Zmajevo svakom prigodom više verujem kako sve zavisi od organizatora, Zmajevčani će sigurno svojim prisustvom podržati i ove večeri.

    Spomenuo bih kako znam da se u Zmajevu održavaju još neke muzičke svečanosti ali dok ne prikupim prave podatke neću ni pisati puno o tome.

  7. #22

    Odgovor: Zmajevo

    Pitaj sta te konkretno zanima,ja zivim u zmajevu od kako sam se rodio

  8. #23
    Mene interesuju kafići i restorani, koja slika i opis ambijenta ...hvala

    Malo opišite izlaske, kako se provodite...
    Poruku je izmenio zmax, 08.08.2008 u 07:42 Razlog: spajanje uzastopnih poruka

  9. #24

    14 Odgovor: Zmajevo

    neko bi reko da u maloj Vojvodjanskoj varošici i dalje jurišaju konji .....
    jeste, ali mnogo automobilskih je a malo, jako malo onih pravih .......

    ....... divno selo ..... divni prijatelji .............

  10. #25

    Odgovor: Zmajevo

    Htela bih nekoga da pitam,ko je iz Zmajeva,za jednu zenu ...nikako da nadjem nekog ko zivi tamo...

  11. #26

    Odgovor: Zmajevo

    Zmax 20,02. 2008. piše:
    Dnevnik kaže:
    Pre sto godina gospoda su se odmarala u banjskim bazenima i kupatilima pod otvorenim zmajevačkim nebom. Između 1913. i 1914. godine iskopan je prvi bunar, u koji je voda dopirala sa 400 metara dubine, koji je zbog boje vode koja iz njega izvire nazvan Žuta voda. Decenijama ova voda, čiji arteski bunar i danas postoji u centru Zmajeva, neprestano curi i otiče u rečicu Jegričku. Žuta voda je Zmajevčanima, ali i žiteljima okolnih mesta, od posebnog značaja, naročito u letnjim danima kada vodovodna mreža presahne. Tada se na izvoru stvori gužva, a čekanje za punjenje balona, kanti i flaša ponekad potraje. Bez obzira na vodovodnu mrežu, Zmajevčani za piće isključivo koriste žutu vodu. Žuta voda izvire sa 370 metara, izdašnost bunara je 1,5 litara u sekundi i oko devet litara u sekundi zapreminskih metana. Zdrava je za piće, žute je boje, bez mirisa ima vrlo prijatan ukus. Spada u grupu alkalnih slabo murijatičnih bromno jodnih voda. S obzirom na njen kvalitet, temperaturu (oko 20 stepeni u toku cele godine) i mekoću, većina Zmajevčana je, sem za piće, koristi i za kupanje, ali i za pranje rublja.
    Karakteristični su po žutoj vodi.
    A Politika za 6. septembar kaže:


    Од бање остала само чесма

    ''Термално извориште сумпорне воде у Змајеву код Врбаса могло би да буде окосница изградње савременог лечилишта

    Деценијама је познато вишеструко лековито својство изворишта термалне сумпорне воде у Змајеву, али се та издашност природе ни изблиза не користи у правој мери и сведена је само на једну чесму у центру овог села недалеко од Врбаса. А још пре Другог светског рата овде је постојало бањско лечилиште с организованом медицинском службом, уређеним купатилима и пансионима за боравак гостију.

    За лековита својства овог термалног изворишта одавно се прочуло и ван граница наше земље, па су тако за изградњу бање у овом месту крајем осамдесетих година били заинтересовани Немци, Финци и Холанђани. Речено је тада да је то течно злато које отиче у неповрат у оближњу речицу Јегричку. Нажалост, све је остало само на добрим жељама потенцијалних инвеститора, будући да тадашње ни локалне ни покрајинске власти нису имале довољно слуха за такав подухват. Истина, овдашња сумпорна жута вода још се званично не третира као лек, али су у том смислу ипак учињени неки кораци. Према свим досадашњим анализама установљена су њена благотворна својства, за стомачна и гинеколошка обољења, као и за разне облике реуматизма и неуралгије.

    Отуда је и у плановима развоја Змајева идеја да се искористи ово непресушно извориште термалне сумпорне воде, па је пре десетак година архитекта Александар Саша Миљковић, рођен у овом месту, уз помоћ тима стручњака са Архитектонског факултета у Београду, израдио и пројекат за изградњу бањско-климатског лечилишта. Поред изворишта термалне жуте воде, окосницу тог комплекса чинио би хотел са великим рекреативним и бањским простором, који би обухватао два затворена базена и разне садржаје прилагођене рехабилитацији и лечењу, са кадама и лекарским ординацијама, салама за рекреацију и физикалну терапију.

    Предвиђена је, поред осталог, и изградња два отворена велика базена на месту где су некада и постојали, истина много мањих димензија. Зграда Месне заједнице, изграђена 1905. године, искористила би се, по овој замисли, као централни део бањског лечилишта. Ту би се изградила конгресна дворана, а иза ње ресторан на обали Јегричке, поред које би било уређено шеталиште. Подизање овог комплекса остваривало би се у четири фазе урбанистичког развоја, које би једноставно током времена једна другу финансирале. Али, за сада, све остаје само на лепим жељама, док се како каже Јанко Кресоја, секретар Месне заједнице не појави инвеститор који ће увидети да би улагање у овај пројекат био изузетно профитабилан пословни потез.

    П. Копривица, објављено: 06/09/2010

  12. #27

    Odgovor: Zmajevo

    Citat nenad.bds kaže: Pogledaj poruku
    Од бање остала само чесма

    ''Термално извориште сумпорне воде у Змајеву...
    O zmajevačkoj žutoj vodi bilo je reči u nekoliko navrata. Juče sam zastao da je i slikam jer je na slikama do sada nema. Uostalom, mnogo od onoga pored čega često prolazimo, što je uvek tu, i ne primećujemo, pa je tako i sa ovam česmom.




    Izvor žute vode je u centru, na mestu gde put NS - Vrbas pravi 'lakat' i prelazi preko Jegričke.




    Ovaj je izgled česme je novijeg datuma.

    Voda iz česme teče u impulsima: koji minut teče u izdašnoj količini, a potom pauza, pa tako ponovo.


    Žuta boja je uočljiva.


    Nekadašnja banja je bila tu - pored sadašnje česme.

  13. #28

    Odgovor: Zmajevo

    Iako je po nekim uvreženim merilima (naročito nas koji odatle nismo) Zmajevo 'kopneno' mesto, to baš i nije tako. Zmajevčani imaju reku Jegričku i Zmajevačka jezera.


    Od zapada prema centru.

    Ova ravničarska reka, znatne dužine ali malog pada, sa skromnim protokom vode, više liči na manji kanal nego na reku.Bila je zbog nebrige i neodgovornosti prepuštena degradaciji, no ljudi su se ipak trgli i počeli da neguju ovo prirodno dobro. Sada je u većem delu Jegrička zaštićeno prirodno dobro, a i revitalizovana. U mnogim mestima kroz koja teče, a koja su udalljena od Dunava i Tise uz Jegričku su napravljene skromne rekreativne zone.

    Takva rekreativna zona, pretpostavljam namenjena prvenstveno deci, je na ulasku Jegričke u Zmajevo,


    Igralište je na levoj strani slike.

    Krenuvši iz Zmajeva prema Ravnom Selu (što bi se reklo uzvodno imajući u vidu Jegričku) naišli smo na putokaz 'Zmajevačka jezera'. Da vidimo i to!


    Posle par stotina metara, do i pored Jegričke, prešli smo mostić. Dok sam izlazio da slikam primetio sam da nas čovek se druge strane osmatra. Kad sam stao da slikam tablu stigao je i on na motorinu. Ispostavilo se da je to ribočuvar na jezerima.


    Poveo nas je da nam pokaže izletište i ribolovni revir Zmajevčana.




    Jezera su nastala vadjenjem zemlje za ciglanu. Prvobitno su to bili odvojeni kopovi a vremenom su se neke pregrade obušavale i voda koja se tu nakuplljala je formirala veće jezero. Neke pregrade i dalje postoje, tako da ima nekoliko odvojenih jezera.




    Objekat pripada Udruženju sportski ribolovaca, a kako nam čuvar kaza, tu se za pristupačnu cenu može pojesti dobro jelo od ribe.

    Ovde se riba peca tako da se ulov vraća u vodu. Kao trofej ostaju fotografije riba koje više liče na prasiće ili nazimad po težini.






    Ima veći broj konfornih mesta za pecanje sasvim do vode, a za boravak članove porodice koji metar dalje.






    Čuvar kaže da je za lepih letnjih dana jezero dobro posećeno, da ima i dosta kupača. Dok se lično ne uverimo, ostaje da verujemo na reč to što smo u ovoj novembarskoj šetnji čuli.


    Jegrička u pravcu Ravnog Sela.
    Poruku je izmenio nenad.bds, 17.11.2010 u 15:23

  14. #29

    Odgovor: Zmajevo

    Da, imamo žutu vodu. Kupatilo sa žutom vodom je srušeno,plafon od bioskopa se ruši, ciglana i kudeljara ne postoji vise, nemamo konjicki klub i sve sto smo imali sve je propalo. Selo je propalo i šta naj više ima su radnje i kafići.

  15. #30

    Odgovor: Zmajevo

    Ja sam iz Zmajeva. Bilo bi mnogo dobro kad bi se napravila banja..

Strana 2 od 2 PrvaPrva 12

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •