Naseljena mesta iriske opstine su : Vrdnik, Dobrodol, Šatrinci, Jazak, Grgeteg, Neradin, Krušedol Selo, Krušedol Prnjavor, Rivica, Mala Remeta i Velika Remeta.
Grgeteg je selo planinskog tipa, izduzeno duz Kalinog potoka. Istorijska proslost naselja povezana je s nastankom manastira Grgeteg koji predstavlja spomenik kulture pod zastitom drzave. Po predanju, ovaj manastir osnovao je u drugoj polovini XV veka (1471) despot Zmaj Ognjeni Vuk, za svog slepog oca Grgura, sina despota Djurdja Brankovica. Prema ovom predanju, po ocevom imenu manastir je i dobio ime, a kasnije i naselje. Pisani pouzdaniji dokumenti iz turskog perioda svedoce da je manastir postojao u prvoj polovini XVI veka. Prema tefteru nastalom 1545-48. godine pominje se manastir Grgetega kao duznik 50 aspri -akci. U slicnim tefterima on se pominje jos 1566-69, 1578. i 1591. godine. Pri kraju XVI veka u dugotrajnim austro -turskim ratovima manastir je stradao i opusteo. U takvom stanju manastir je 1691. godine poklonjen episkopu Isaiji Djakovicu, koji ga je obnovio. Sledeca obnova izvedena je konacno 1722. godine. Zidanje danasnjih zgrada manastirskog konaka zapoceto je tridesetih godina XVIII veka i trajalo je do 1766. godine. Nova, druga po redu crkva ovog manastira podignuta je na mestu prvobitne 1770-71. godine ktitorstvom mitropolita Jovana Georgijevica. Nakon dovrsenja crkve novi ikonostas slikao je 1774. godine i slikar Jovan Orfelin. Od ovog ikonostasa sacuvane su samo dve prestone ikone (Sv. Nikola i Sv. Jovan). Novi ikonostas je slikao 1901-04. Uros Predic. Ova originalna oltarska pregrada sacuvana do danas sadrzi bocne i carske dveri izvedene od drveta, dok su svi ostali delovi ikonostasa izradjeni od mermera, gipsa i metala.
Posebnu zanimljivost predstavlja mala unutrasnja kapela. Oko 1911. godine ikonostas kapele radio je Pjer Krizanic. Od njegovih radova sacuvana je samo ikona Tajna vecera. U drugom svetskom ratu manastir je tesko stradao. Zvonik je miniran i srusen do polovine. Zgrade manastirskih konaka su veoma ostecene, a fasade crkve i konaka demolirane. Delimicna obnova izvrsena je 1950/51. godine, a najnovija obnova 90-ih godina. Od starina u manastiru treba pomenuti veliku ulaznu kapiju iz 1760. godine. Oko hrama je manastirski park zvani Tabla sa grobom arhimandrita Ilariona Ruvarca iz 1905. godine.
Od spomenika novije istorije u selu se na Domu kulture nalazi spomen ploca s imenima poginulih boraca i zrtava fasistickog terora iz Grgetega. Spomen ploca je podignuta 29. novembra 1982.
Samo selo Grgeteg datira od XVIII veka kada je nastalo kao prnjavor. Prvobitni prnjavorci bili su stanovnici iz Srbije koji su dobijali posede od manastira. Vecina ovih poseda bila je pod sumom koju su prnjavorci krcili i pretvarali u oranice.
Danasnji izgled sela je takav da njega sacinjava dva reda nepravilno usorenih kuca s obeju strana Kalina -Luka potoka. U selu postoji samo jedna ulica koja se pruza priblizno pravcem sever -jug, Ulica Branka Radicevica. Ulica se proteze s obeju strane potoka, na kojem se nalaze dva mostica. Ova jedina ulica je asfaltirana 1979. godine.
U selu ne postoji ni jedan objekat drustvenog standarda. Posle rata ovde je za kratko bila jedna prodavnica mesovite robe. Selo je nekoliko godina posle rata imalo i skolu, dok je danas nema. Ambulanta u selu ne postoji vec je najbliza u Prnjavoru. Postoji dom kulture u veoma losem, oronulom stanju i sva njegova aktivnost izgleda da se svodi na organizovanje "disko veceri". Iako ima asfaltni put, selo nema organizovan javni prevoz. Selo je elektrificirano 1959. godine. U naselju nema vodovoda, ni uredjene kanalizacione mreze. Sve kuce su prizemne i gradjene su na stranama pomenutog potoka.
yumreza.org
YouTube- Manastir Grgeteg