Robot - mehaničko biće ili mašina
U priči pisca naučno-fantastike Isak Asimova, objavljene u martu 1942. godine pod naslovom Runaround, prvi put su se pojavila tri osnovna zakona robotike: 1. Robot ne sme da povredi ljudsko biće niti da dopusti zbog svoje neaktivnosti da ljudsko biće pretrpi štetu. 2. Robot mora da sluša naredbe koje mu daju ljudska bića, osim u slučaju kada bi te naredbe kršile prvi zakon. 3. Robot mora da štiti svoju egzistenciju, osim ako bi to kršilo prvi i drugi zakon.
Reč robot se prvi put u javnosti pojavila na premijeri drame "R.U.R. - Rosumovi univerzalni roboti" češkog pisca Karel Čapeka 25. januara 1921. godine, da bi kasnije, kada ju je proslavio bard naučne fantastike Isak Asimov svojom slavnom serijom romana o robotima, reči robot i robotika ušle u sve jezike sveta.
Razvoj robota i robotike usko je povezan s razvojem računara i matematike, mehanike, elektrotehnike i elektronike... Već sredinom šezdesetih godina 20. veka, posle nepunog desetogodišnjeg rada i utrošenih 6 miliona dolara, Josef F. Engelberger i Džordž C. Devol napravili su prvi manipulacijski robot.
Robotika je danas, više nego ikad pre, ušla u sve delatnosti. Većina današnjih robota su specijalizovane mašine u fabrikama ali koriste se i u drugim delatnostima (istraživanjima, medicini, vojsci itd.). Može se reći da robotika i roboti imaju jednaku ulogu u razvoju kako civilnih tako i vojnih tehnologija. Njihova primena je motivisana tehničkim i ekonomskim razlozima, potrebom za preciznošću, efikasnošću, olakšavanjem života ali i zabavom.
U civilnoj tehnologiji robotika se najčešće koristi u automatizaciji fabričkih procesa. Čak 70 odsto robota u SAD-u koristi se u automobilskoj industriji. Međutim, osim što se koristi za izradu automobila, robotika se sve više uvodi u same automobile.
Spomenućemo "Tojotino" individualno vozilo "Aj-sving" (I-swing), kombinaciju savremne mehanike i veštačke inteligencije, koja omogućuje dodatnu ulogu vozila: da pamti navike svog vozača i prilagođava im se.
Roboti pod Hipokratovom zakletvom
Upotrebna vrednost robota danas dobija sve više na značaju u medicini, a posebno u mikrohirurgiji, u kojoj greška manja od jednog milimetra može značiti razliku između života i smrti.
U ovoj priči spomenućemo takozvane mikrorobote čija je jedna od namena obavljanje hirurških zahvata pod lokalno anestezijom.
Novorazvijeni roboti veličine su čitavih 15 milimetara. Za sad su ispešno izvedeni eksperimentalne operacije pod lokalnom anestezijom na životinjama, a krajnji cilj naučnika je da ovakvi roboti u budućnosti mogu da se uvedu pacijenta sa jedne strane kroz usta dok bi do ciljanog organa stizali kroz mali rez u želucu.
Ipak, suštinska inovacija u hirurgiji koncept operacione sale za 21. vek. Ovakve sale već postoje u SAD, a poenta je da se hirurg uopšte ne nalazi u sali već samo roboti. Hirurg može glasom da komanduje svim instrumentima i mašinama.
Danas su u svetu već urađene operacije bajpasa robotom u kojim je hirurg od operacionog stola bio udaljen 6 metara.
Robot u vojne svrhe
Osim u industriji i medicini roboti su sveprisutiniji i u vojsci. Vojske mnogih zemalja pojačavaju svoje napore da smanje broj žrtava u redovima svojih vojnika praveći robote-vojnike. Naime, primena robota na bojnom polju ogleda se u tome da mogu da izvode operacije na prvoj liniji vatre, što bi moglo da dovede do značajnog smanjenja smrtnosti među vojnicima.
Još početkom 2006. godine američka vojska je postavila na bojištima u Iraku naoružane robote i tako prekršila prvi Asimovljev zakon robotike, koji kaže da robot nikada ne sme da naškodi čoveku.
Reč je o robotima pod nazivom SWORDS (Special Weapons Observation Reconnaissance Detection Systems). Ovaj robot opremljen je sa automatom M249, koji u minuti može ispucati 750 metaka kalibra 5.56-milimetara ili M240, koji ispaljuje 1000 metaka kalibra 7.62 milimetra u minuti.
To bi bio tek početak. U kompaniji NSC je napravljen prototip uspravnog robota, ljudske figure, visine 178 santimetara, sa elektronskim i video sistemima komandovanja i mehaničkim udovima. Presvučen je kelverom, na glavi ima neprobojnu providnu masku i liči na junaka iz filma Robokap. Robot-vojnik naoružan je automatskom puškom HK-416 sa rasprskavajućom municijom, ručnim bacačem i tenkom marke talon, kao ličnom pratnjom.
Ako svi testovi budu završeni sa uspehom, prvi roboti ušli bi u sastav američke vojske već 2008. godine
Na stranicama DARPA (Defence Advanced Research Projects Agency) možete se upoznati sa projekatom Self-healing Minefield". Reč je ose "pametnom" minskom polju "zasejanom" nagaznim minama koje međusobno komuniciraju radio mrežom i autonomno se kreću. Ideja je da svaka mina javlja svojim susedima svoj položaj i stanje. Na neprijateljski proboj u minsko polje odgovaraju pregrupisanjem i novim razmeštajem mina.
Da ne zvuči sve tako destruktivno, pomenućemo robota pod nazivom BEAR (Battlefield Extraction Assist Robot). Tačnije u pitanju je robotizovano vozilo koje je razvila kompanija Vecna Robotics.Ovaj robot ima ulogu da odnosi ranjene vojnike sa boljnog polja. Za sada robotom preko daljinskih kontrola upravlja čovek ali na autonomnoj verziji ovog robota već se uveliko radi. Bear je nešto manji od odraslog muškarca, ali je dovoljno "snažan" da može da ponese vojnika sa kompletnom opremom. Iako je projektovan za vojnu upotrebu Bear se može koristiti i pri izvlačenju povređenih u saobraćajnim nesrećama, prirodnim ili industrijskim katastrofama i slično. Kreće se na gusenicama, a opremljen je sa dve mehaničke ruke. Može da se penje po stepenicama, hoda po neravnom terenu, može da klekne, okrene se u mestu itd.
Robot u svakodnevnom životu
Roboti postaju sve sposobniji i oni se danas koriste za obavljanje mnogih novih i korisnih poslova. U skoroj budućnosti roboti će potpuno zameniti noćne čuvare, portire, kontrolore, telefoniste, a mogli bi da obavljaju i jednostavnije policijske poslove u saobraćaju.
Španska kompanija MoviRobotics osmislila je robota koji će biti sposoban da nadgleda, kontroliše i čuva industrijske i druge objekte. Radi se o jednoj maloj mašini visine 70 cm, koja je opremljena brojnim senzorima i kamerama i moći će da funkcioniše bez asistencije operatera.
Ova mašina inteligentne tehnologije koristiće za kretanje posebnu platformu sa točkovima i biće opremljena sistemima za prepoznavanje i izbegavanje prepreka. MoviRobotics-ov robot koristiće bežičnu konekciju preko koje će biti povezan sa sigurnosnim centralama i dostavljati informacije. Kretaće se brzinom od 4 kilometra na čas, što je ekvivalentno brzini ljudskog hoda.
Tojota je takođe razvila novog vodiča koji će vas sprovesti kroz njihov salon u sedištu kompanije u Tokiju. U pitanju je žena-robot na točkovima, nazvana TPR-Robina. Žena-robot može da ide, da vodi jednostavnu konverzaciju na japanskom, pruža različita obaveštenja, a može I da se potpisuje.
U skladu sa tim pojavljuju se roboti namenjeni svakodnevnoj upotrebi. Među takvim robotima ističu se oni za obavljanje kućnih poslova (usisavanje na nepristupačnim mestima bez potrebe nadzora ljudi i slično).
Robot Twendy-One, nazvan tako jer predstavlja novo izdanje za 21. vek prethodnog robota Wendya, ima meke ruke i prste koji nežno hvataju, a opet imaju dovoljno snage da pomogne ljudima prilikom sedanja i hodanja.
On može da uzme komad hleba a da ga pritom ne zgnječi, može da posluži doručak i pomogne ljudima da ustanu iz kreveta. Robot je malo niži od prosečne Japanke - 1,5 metar, ali je težak 111 kilograma i podseća na slavnog ET-a.
Međutim, ono što čoveka najviše zanima je robot sličan njemu. Roboti iz mašte komuniciraju s ljudima dajući im savete i rešavajući brojne probleme Iako za sada svet robota još kaska za onim s filmskoga platna treba imati u vidu da je, recimo, za poslednjih 30 godina broj robota sa hiljadu porastao na oko milon ili, drugim rečima, 1000 puta za 30 godina.
Da li su roboti koji misle i osećaju postali deo budućnosti čovečansta pisaće neko drugi, verovatno iz naše bliže budućnosti.
-------------------------------------------------------
izvor:B92 Tehnopolis
Kakvo je vase misljenje o robotima, da li bi zeleli jednog (ili vise), ili ste opet totalno protiv ovog smera razvijanja nauke?