'Istošilo' se do sada dvadesetak postova, a o glavnoj ličnosti ove teme - Perlezu, skoro ništa. Pa, da je malo Perlez prikažem kroz moj ugao gledanja - slikama čoveka koji Perlez poznaje samo iz prolazaka.
Tisa ispod Titelskog Brega i ušće Begeja, a Perlez u daljini (oko 5 km).
Perlez slikan sa Titelskog Brega.
Perlez
''Prema nadjenim ostacima materijalne kulture, gde se danas nalazi Perlez, postojalo je naselje još u doba glačanog kamena. Na mestu gde se danas nalazi Perlez, 1717. godine se nalazilo selo Sige sa 30 kuća. Nekoliko godina kasnije, pored Sigea sa 30 kuća, podignuto je utvrdjenje koje se zvalo Šanac. 1752. godine grof Perlas, predsednik državne blagajne za pokrajinu Temišvar, je podigao novo selo, ispod Šanca koje po njemu dobija ime Perlas. Prvi stanovnici ovog naselja bili su Srbi sa Potiske i Moriške granice. 1770. godine selo je bilo središte jednog srpskog puka. 1787. godine postaje vojni centar sa sedištem jedne divizije u ratu sa Turcima. U vreme Madjarske bune 1848. godine bio je centar srpskog otpora u Banatu. Godine 1910. godine Perlez je veliko selo pored Begeja sa 979 kuća i 6.190 stanovnika, gde dominiraju tri nacionalnosti: Srbi, Nemci i Hrvati. Selo ima poštu i telegraf, Sreski sud, katastr, Sresku štedionicu, štednu zadrugu, ispostavu Pančevačke narodne banke, ispostavu Južno-madjarske privredne banke, parni mlin. Po završetku Prvog svetskog rata, Perlez pripada Jugoslaviji kao i druga naseljena mesta ovog dela Banata, ali u razvoju znatno zaostaje, za jakim regionalnim centrom Zrenjaninom, tadašnjim Bečkerekom. 1925. godine Perlez je povezan željezničkom prugom preko Titela za Novi Sad i preko Orlovata sa Bečkerekom i Pančevom. Sledeće godine opština dovodi električnu struju iz Titela. U Drugom svetskom ratu Perlez je oslobodjen 4.10.1944. godine. Kolonizacija u Perlezu je počela s proleća 1945. godine. Kolonisti su stizali u grupama. Najveća grupa stigla je u aprilu 1945. godine. Prilikom naseljavanja kolonista, u Perlez je došlo 123 domaćinstva. Neki su se vratili u stari kraj, tako da je ostalo 118 domaćinstava. Kolonisti Perleza potiču iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Prema popisu iz 2002. bilo je 3818 stanovnika.'' (Sa sajta Perleza)
Perlez slikan sa jugoistočne strane, sa puta prema Farkaždinu.
Više bočnih ulica su još uvek sa turskom kaldrmom kroz koju probija trava.
Kraj sela, prema Titelu. Put ide po nasipu, a Begej je desno.
Pašnjak na kraju sela, slikan sa istog mesta kao i prethodna slika.
Pravoslavna crkva.
“VELIKA GOSPOJINA – CRKVENA SLAVA
Po starom kalendaru ovaj praznik se proslavlja 15. 08. ili po novom 28. 08.
Za naš Perlez ovaj praznik ima veći značaj jer je sveti hram posvećen Bogoroditeljki, a samim tim, presveta Djeva je i zaštitnica i molitvena zastupnica za perležane i to i jedne i druge konfesije ( pravoslavne i katoličke ) jer je i katolički hram posvećen Presvetoj Majci i danu njenog začeća.’’
Katolička crkva je takodje na obodu parka.
Grana platana (podupire je crveni stubić) ide desetak metara skoro paraleno sa tlom.
''Ukras Perleza je park u centralnoj zoni naselja. Park je podignut oko 1900. godine. U njemu se nalazi desetak primeraka ginka (Ginko biloba) starih oko 80 godina. Ova vrsta je veoma retka zato su prava dragocenost. Ostali primerci su: divlji kesten, gorski javor, platan, srebrna lipa, koprivić, crni bor, smrča, javor negundo. Obe crkve su na obodu ovog parka.''
Na kraju atara, desetak kilometara na severoistok: zapušten salaš - ekonomski objekti negdašnje zadruge.
Na kraju atara prema Botošu.
Kaldrmisani put od Perleza ka Botošu, pa dalje (verovatno do Temišvara) sada služi samo poljoprivrednicima. Na slici se nazire crkva u Perlezu
Begej je stotinak metara od najsevernije ulice.
Na prilazu Begeju sam ovih dana video da je u završnici izgradnja manjeg kompleksa u etno-stilu.
O Perlezu, kao i većini drugih sela, više se može čuti iz prošlosti nego sadašnjosti. Sadašnjica im je uglavnom jednolična: sa po kojim kafićem, seoskom slavom, nekom ...ijadom, nekim udruženjem (što bi sada rekli NVO) koje se trudi da malo razdrma život sela i učini ga interesantni za ostanak u njemu.