Kula
Prikaz rezultata 1 do 10 od ukupno 10

Tema: Kula

Hybrid View

Prethodna poruka Prethodna poruka   Sledeća poruka Sledeća poruka
  1. #1

    14 Kula



    Kula se nalazi na sredini Bačke, na plodnoj vojvođanskoj ravnici, na raskrsnici između Novog Sada, Sombora i Subotice, dakle, na čvornoj poziciji saobraćajnih veza Bačke. Pored toga, na dodiru je dva reljefna elementa: Telečke lesne zaravni na severu, nadmorske visine 105 m i lesne terase na jugu nadmorske visine 83 m. U takvim reljefnim odnosima posebnu važnost imaju saobraćajni pravci - željeznički, drumski i rečni.

    Geografski položaj i prirodna bogatstva daju gradu Kula dobre izglede za napredak.

    Danas je Kula središte opštine u čijem sastavu su još: Crvenka, Sivac, Kruščić, Ruski Krstur, Lipar, Nova Crvenka i Nova Kula. Sva naselja su povezana sa sedištem opštine asfaltnim putevima.

    Opština Kula prostire se na površini od 483 km2 i u njoj živi oko 50.000 stanovnika.

    Opština je multinacionalna zajednica Srba, Mađara, Rusina, Crnogoraca, Ukrajinaca, Hrvata i drugih naroda.

    Područje opštine presecaju dva plovna kanala: Veliki bački kanal i Kanal Dunav - Tisa - Dunav, koji imaju poseban značaj za navodnjavanje i razvoj poljoprivredne proizvodnje.



    Istorijat

    Kula se u istorijskim zapisima pominje kao jedno od najstarijih naselja Bačke. Pretpostavlja se da je na mestu današnjeg naselja još 1522. godine, za vreme Turaka, postojao "grad od zemlje" sa turskom vojnom posadom i nešto malo naseljenih Srba i Bunjevaca.

    Najranije zvanične podatke o Kuli nalazimo u beleškama Ferenca Velešnija iz 1652. godine i projektu grofa Štarenberga od 29. avgusta 1699. godine o granicama prema Turcima na kojoj je bila posada od 100 vojnika.

    Naseljavanje Mađara 1740. godine i Nemaca od 1780. do 1785. godine imalo je ekonomski, demografski i druge uticaje. Privreda Kule već u XVIII veku beleži vidan razvoj, a u XIX i XX veku umesto manufakturnog dobija industrijski karakter. Prerada konoplje i vlakana svilene bube, zatim proizvodnja piva, bili su poznati u Kuli u XIX veku. Početkom XX veka selo je imalo 9000 stanovnika. Zanatstvo je bilo veoma razvijeno, dok je industrija bila u usponu. Kula je imala i svoj list: "Bcskai Kzrdekek".

    Ustaljenjem novonaseljenih stanovnika u XVIII veku, ne samo zemljoradnja i stočarstvo, već i zanatstvo se počelo razvijati. Tako su u Kuli po zapisima iz 1815. godine postojali cehovi krojača, obućara, a kasnije 1819. godine cehovi ćurčija, tkača itd. Zanatstvo se naglo razvijalo, pa je 1894. godine zanatsko udruženje u Kuli brojalo 254 člana, a koji su evidentirali 154 pomoćnika i 59 učenika. Razvijeno zanatstvo je u ovom mestu bila kolevka industrijalizacije.

    Tako je 1812. godine osnovana fabrika piva; 1876. godine je podignut prvi parni mlin; 1880. godine je osnovana tvornica plugova; 1882. godine je osnovana livnica i fabrika armatura; 1892. godine osnovana je fabrika svilenih tkanina; 1904. godine osnovana je fabrika stolarija; 1906. godine osnovana je fabrika šešira; 1908. godine je osnovana fabrika vunenih tkanina; 1916. godine je podignut Mlin "Žitobačke"; 1920. godine je podignuta fabrika kože, mada njena proizvodnja datira još iz 1753. godine, kada su to bile manufakturne radionice, s malim brojem radnika i ponekom mašinom.

    Stanovništvo

    U kulskoj opštini prema popisu iz 2002. godine živi 48.353 stanovnika. Od tog broja stanovnika najveći broj čine Srbi kojih je 25.152 ili 52% od ukupnog broja stanovnika. Veliki broj je onih koji su se izjasnili kao Crnogorci i to njih 7.902 ili oko 16% od ukupnog broja stanovništva. Takođe velik je broj i onih koji su se izjasnili kao Rusini, njih je 5.389 ili nešto više od 11%. Kulsku opštinu naseljavaju još i Jugosloveni kojih je 740, Albanaca je 27, Bošnjaka, Rumuna i Bugara je po 5, Bunjevaca je 27, Goranaca 15, Mađara 4.082, Makedonaca 183, Muslimana 53, a Nemaca 158. Roma je u kulskoj opštini 163, Rusa 21, Slovaka 106, Slovenaca 51, Ukrajinaca 1.453, Hrvata 806, Čeha je 27 i ostalih 92.

    U kulskoj opštini se 604 stanovnika upisalo u kategoriju nepoznato, 1.175 se izjasnilo kao neopredeljeno, a regionalnu pripadnost izrazilo je 103 stanovnika opštine Kula.

    Od ukupnog broja stanovnika opštine Kula, kao gradsko stanovništvo vodi se 29.446 stanovnika, dok je 18.860 seosko stanovništvo. U samoj Kuli živi 19.293 stanovnika, u Kruščiću 2.349, Liparu 1.804, u Novoj Crvenki 524, u Crvenki 10.153, u Ruskom Krsturu 5.196 i u Sivcu živi 8.987 stanovnika kulske opštine.

    Upoređujuđi ove podatke sa podacima iz popisa 1991. godine u kulskoj opštini primetna je pojava "bele kuge". U kulskoj opštini danas živi 206 stanovnika manje nego 1991. godine. No, negativan prirodni priraštaj stanovništva nije prisutan u samom gradu Kuli (koji beleži porast za 225 stanovnika) već u seoskim zajednicama u kojima živi 431 stanovnik manje nego 1991. godine.

    Gustina naseljenosti u opštini Kula iznosi 100,01 stanovnika po km2.

    Privreda

    Najznačajniji prirodni resursi opštine izražavaju se velikim oraničnim površinama zemljišta (44.168 ha) visokog boniteta kao i velikim mogućnostima navodnjavanja po osnovu razgranate kanalske mreže.

    Raspoloživi zemljišni fond oraničnih površina, stručni potencijal, velike mogućnosti navodnjavanja, uz primenu savremenih agrotehničkih mera, omogućava području opštine primarnu poljoprivrednu proizvodnju od oko 6.000 vagona pšenice, 14.000 vagona kukuruza i šećerne repe, 800 vagona suncokreta, 300 vagona soje i 1.800 vagona povrća godišnje.

    Po osnovu velikih mogućnosti u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, posebno u postrnoj proizvodnji krmnog bilja u uslovima navodnjavanja, raspoloživim stočarskim i živinarskim farmama, ribnjacima, kapacitetima za proizvodnju stočne hrane, organizovanim službama biljne zaštite i zdravstvene zaštite stoke, postoje potencijalno velike mogućnosti u stočarskoj proizvodnji kao osnovnom faktoru intenzifikacije ukupne materijalne proizvodnje u oblasti poljoprivrede.

    Na osnovu potencijalno velikih mogućnosti primarne poljoprivredne proizvodnje kao osnovne sirovine, na području opštine su se razvijali i razvili veoma značajni kapaciteti prehrambene industrije kao što su kapaciteti za preradu šećerne repe u Crvenki od oko 600 vagona prerade za 24 sata i prosečnom mogućom preradom od oko 60.000 vagona repe; kapaciteti za proizvodnju alkohola, takođe u Crvenki, koji se naslanjaju na sirovinsku osnovu Fabrike šećera (melasa), sa radom u tri smene, za preradu od 58.000 t melase i proizvodnjom od oko 17.000 t alkohola i oko 1.700 t kvasca; Fabrike biskvita u Crvenki sa dve proizvodne linije – Jaffa linija sa godišnjim kapacitetom od oko 4.000 t i Munchmellow linija sa godišnjim kapacitetom od oko 3.000 t gotovih proizvoda; Fabrika stočne hrane u Crvenki godišnjeg kapaciteta od oko 6.000 vagona koncentrovane stočne hrane.

    Ukupni mlinski kapaciteti u Kuli, Sivcu, Liparu i Ruskom Krsturu iznose oko 12.000 vagona prerade pšenice sa značajnim kapacitetima za smeštaj pšenice i brašna i sušarama za pšenicu uz značajne kapacitete za proizvodnju hleba i peciva u Kuli, Sivcu i Kruščiću. Kapaciteti prerade smrznutog povrća sa hladnjačom u Ruskom Krsturu izražavaju se linijom za preradu povrća od oko 3 do 4 t na sat, a kapaciteti hladnjače iznose oko 6.000 t.

    Pored prehrambene industrije i poljoprivrede koje su vodeće privredne oblasti u opštini značajan doprinos ukupnom razvoju daju i ostale privredne oblasti kao što su: građevinstrstvo, trgovina, ugostiteljstvo, saobraćaj i ostale uslužne delatnosti.

    Danas u Kuli posluje 271 preduzeće i 847 preduzetnika.

    U opštini Kula u prvih deset meseci 2003. godine ostvaren je veći uvoz robe od izvoza. U kulsku opštinu uvezeno je robe u vrednosti od 28.604.736 $, dok je u istom periodu izvoz u ovoj opštini iznosio 27.762.675 $, uz indeks od 97.6%.
    Privatizacija

    U kulskoj opštini je od januara do novembra 2003. godine privatizovano metodom javne aukcije i tendera 14 preduzeća od kojih posebno treba izdvojiti prodaju fabrike šećera AD "Crvenka" koju je kupilo grčko preduzeće "Hellenic Sugar". Privatizovani su "Aska", "Dimničar", "Izolater", "Ručni transport", "Srednja Bačka", "Svetlost" i "Tehnika" iz Kule, zatim "4. juli", "Crvenka", "Jedinstvo" i "Venac" iz Crvenke. Privatizovani su još i "Metis" iz Sivca i "Ruske slovo" iz Ruskog Krstura. Za ovih trinaest preduzeća kupci su izdvojili 147.832.000 din, dok su minimalna ulaganja u kupljena preduzeća 28.150.000 din. Izdvojeno, crvenačka šećerana je prodata za 3 miliona €, sa obavezom minimalnog ulaganja od 7.830.000 €, ali i obavezne investicije za razvoj lokalne samouprave u iznosu od 700.000 €. Ukupan broj radnika u privatizovanim preduzećima iznosio je 745, sa dodatnih 486 radnika u šećerani "Crvenka".
    Ko je mene poznavao, ni pakao mu neće teško pasti.

  2. #2

    Odgovor: Kula

    Sta reci jos o Kuli,sem da ga nosim u srcu,gde god da me zivot nosi,Kula je moj rodni grad.Steta sto su ga "umrtvili" s obzirom na mnostvo jakih preduzeca,koje su bile zastitni znak Kule.
    Nije teško biti fin ali je nekad glupo...

  3. #3

    05 :)

    Рођен у ривалском граду, детињство и све оно најлепше провео код родитеља у Кули, у "шестој" улици...

    Ко је прави Куљанин зна да улице одавно не носе своје називе...одавно имају она јединствена имена па тако и ново име за "Титову" је главна али као да то неко и зна, и сви знају да ће Лењинова увек бити његова улица, и да с' он стране канала улице одавно немају имена него се зову по неким својим специфичностима и по томе што је људима увек било лакше да их памте по бројевима па тако ја и живим у "шестој" или ти Јакова Игњатовића, док мој јако добар пријатељ живи баш у оној "седмој" или ти Цвећарској што носи право име нашег истакнутог нобеловца ...Улица наше познате дивизије што је била још ономад ангажована на Сремском фронту, сви је знају као "школска" јер се баш у њој налази иста она школа што деца из доњег града иду да заврше ниже школе
    И никад нисам могао да разликујем улице Петефи Шандора и Петра Драпшина...их...само да ми је знати која је која...зашто лепо не кажу "друга" и "пета"

    А тек оне улице преко канала...ју...па што тек њих не знадем...једино што знам да је она баш прва улица Жарка Зрењанина и то је валда једина улица коју још неко и зна по њеном правом имену...а са ове наше стране, та улица до канала је одавно изгубила своје име, па сад кад би и написао некоме писмо са адресом "Иве Лоле Рибара 67" једино неки поштар који баш и није из Куле можда би је и нашао, а ови наши домаћи, што викендом играју фудбал на "јарошу"...ма нема шансе... али то није зато што та улица нема своју парну страну...или можда непарну, него зато што је одавно тако нико не зове.

    И знам да има негде у Кули улица која се зове по ствараоцу нашег писма, Вуку Караџићу, и мислим да отприлике знам где је али нисам баш сигуран. Тако да ако и дођете у Кулу некад и налетите на мене, немојте тражити да вам баш ја будем водич

    Е сад...откако су прошли сви ови силни модерни ратови и откако је одавно прошло време топова, изградила се Кула доста, и то баш...не може то нико да каже да није тако...и знадем ја сада да горе "на брегу" има доста нових улица, али исто тако знадем и да се изгубим у њима...знам једино ову што води од семафора до "истре" па код гробља продужиш право, али нисам сигуран како се она зове

    Е да...баба ми живи баш у овој новој улици, мислим стара је улица са новим именом, Главна како су рекли у пошти пре пар година, али она живи скроз горе код "бензиске"...мада не знам зашто је то горе, кад није никако горе "на брегу" а још је мање горе негде изнад мене...можда би правилније било да кажемо на југу Куле , али она живи у оном делу што је тек недавно добио излаз на "бензиску" јер је неком скоројевићи било тешко да вози кола 500м како би изашао из те гараве улице, или ти ћорсокака

    Ето ти га сада...и сасвим сигурно знам да је полиција одавно пустила у саобраћај и ону једину једносмерну улицу код дома здравља, мада је она била симбол полагања возачког испита у Кули. Није се десило ко је положио возачки а да није прошао кроз ту улицу...али ето и она није више бастион једносмерства па сад и кад у њу скрећеш мораш да пазиш хоће ли те неки "пријатељ" друга полицајца закачити...

    Е да...а да не причам о свим оним силним јединицама које су браниле и одбраниле ову нашу, сада већ превелику земљу у другом светском рату, али су некако заборављене, свој мир нашле у Црногорском крају...па тако имамо Личку и Далматинску улицу а има и неких значајних датума из наше историје који се одавно не славе али нису заборављени јер живе баш у том делу Куле...па кад прођете улицом 4.јула немојте помислити на Тома Круза већ на почетак буне на дахије и други светски рат...

    А вршњаци из мог краја, сећају се када смо оно летње недељно поподне, давне 1992-93, кренули први пут у једну праву малу авантуру, у потрагу за том фамозном "калваријом" и њиховом фудбалском екипом, јер је екипа са "циглане" пала још претходни викенд на домаћем терену (јарошу)...а тај дан на калварији...сећам се добро тог дана...изгубили смо, али само зато што је терен био прашњав па и ниси могао да видиш где шуташ кад голман направи димну завесу испред гола. Али смо им се поштено одужили већ наредни викенд на опет нашем терену "иза пруге" где смо овај пут позвали и старије у помоћ...али нису ни они били старији...тек годину-две...али да се зна...

    Али није само детињство било лепо...било је ту свега и свачега...али нажалост неки од нас и нису више међу нама...неки зато што је неко од горе тако рекао, а неки зато што су они тако хтели...

    А кад смо већ стасали да сами можемо да идемо на канал на купање, "Есеово" место и "кречана" су постали премали за нас, па смо се на потезу од "кречане" до "Есеа" стално смењивали и тражили неко ново место како би се играли "вије" под водом...и сећам се ко данас, онај мали Бублић из друге и онај мали Гајић, што ето...није више међу нама...били су неприкосновени...а била је ту и старија гарда, Сале и Трива, и са њима нисмо смели да играмо, или јесмо али нисмо имали пуно шансе...данас...готово да и нико не иде на купање на ова места...одавно су запуштена, а и канал није оно што је некад био...сада је без све оне силне трске и некако огољен...није то то...једноставно види се да фале те генерације '78/'82 како би "подигле" дно или "скочиле на ноге" кад год би могле јер на главу, неее...увек се причало како има на дну рамова од бицикла и само најхрабрији су се одважили да тестирају тај мит...

    Ех Куло моја...одавно си ти изгубила онај сјај што си имала...све су то дођоши направили...



    п.с. Писао бих вам још...али некако ми се спава...а кад налетим кући за православни ускрс, можда се и видим са неким из генерације, па се можда и присетимо старих дана...па ће ондак ето, бити још ствари за рећи свима који никад заиста нису били део Куле...



    п.п.с [ко ово не схвати као шалу, нека му дупло наплате годишњу ренту на новом гробљу]

    Ах да, да не заборавимо и то...јесте ли знали можда да је Кула једина варош у Србији, или је бар била до недавно, која има нову капелу на старом гробљу и стару капелу на новом гробљу?!
    Poruku je izmenio nimitz, 01.04.2009 u 21:16
    ...tvrdice sa cudnim sjajem,
    da sam drhtao pred Zmajem,
    videli su oni iz prikrajka...

  4. #4

    Odgovor: Kula

    Sve je moje tamo samo ja nisam....

    I tako......
    Najljepsi dani djetinjstva?...............U Kuli.
    Najljepsi dani mladosti?...................U Kuli.
    Prva Ljubav?....................................Iz Kule.
    Prva zivotna tragedija......................U Kuli.
    Prva radost.......................................U Kuli.
    Prvo veliko razocarenje.....................U Kuli.
    Dan koji se pamti..............................jedan kulski Prvi maj.
    ....

    I sve to ne bi bilo ni malo neobicno,da sam Kuljanka!


  5. #5

    Odgovor: Kula

    Citat Erika Yong kaže: Pogledaj poruku
    Sta reci jos o Kuli,sem da ga nosim u srcu,gde god da me zivot nosi,Kula je moj rodni grad.Steta sto su ga "umrtvili" s obzirom na mnostvo jakih preduzeca,koje su bile zastitni znak Kule.
    tako je...

  6. #6

    Odgovor: Kula

    najtuznije za kulu je sto ju je (zbog lose ekonomske situacije ) 90% ljudi godista 0d 65-85 napustilo !
    Mister No

  7. #7

    Odgovor: Kula

    Moj grad <3

    Rođen sam u Somboru ali ceo život do sada sam proveo u Kuli. Živim odma iza bazena koji nažalost više ne radi.
    Vojvodina.cafe | FA14 | NH23 | Ela Rumf | • APTIV •

  8. #8

    Odgovor: Kula

    Restoran Ćuprija...Najbolja Karadjordjeva šnicla na svetu.

  9. #9

    Odgovor: Kula

    Područje opštine presecaju dva plovna kanala: Veliki bački kanal i Kanal Dunav - Tisa - Dunav, koji imaju poseban značaj za navodnjavanje i razvoj poljoprivredne proizvodnje.

    Од кад је овај податак да су канали пловни
    и кад је задњи пут прошло пловило кроз Кулу

  10. #10

    12 Odgovor: Kula

    Citat rados09 kaže: Pogledaj poruku
    ...и кад је задњи пут прошло пловило кроз Кулу
    сад за викенд сам ја прошао са чамцем пошто се и он рачуна у пловни објекат :d
    ...tvrdice sa cudnim sjajem,
    da sam drhtao pred Zmajem,
    videli su oni iz prikrajka...

Slične teme

  1. Vršačka kula uskoro će postati muzej
    Autor Necromancer u forumu Vojvođanski bircuz
    Odgovora: 5
    Poslednja poruka: 08.09.2016, 14:16
  2. Vrdnička kula (tvrđava)
    Autor Lady S u forumu Srem
    Odgovora: 8
    Poslednja poruka: 21.12.2013, 22:50

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •