Kula se nalazi na sredini Bačke, na plodnoj vojvođanskoj ravnici, na raskrsnici između Novog Sada, Sombora i Subotice, dakle, na čvornoj poziciji saobraćajnih veza Bačke. Pored toga, na dodiru je dva reljefna elementa: Telečke lesne zaravni na severu, nadmorske visine 105 m i lesne terase na jugu nadmorske visine 83 m. U takvim reljefnim odnosima posebnu važnost imaju saobraćajni pravci - željeznički, drumski i rečni.

Geografski položaj i prirodna bogatstva daju gradu Kula dobre izglede za napredak.

Danas je Kula središte opštine u čijem sastavu su još: Crvenka, Sivac, Kruščić, Ruski Krstur, Lipar, Nova Crvenka i Nova Kula. Sva naselja su povezana sa sedištem opštine asfaltnim putevima.

Opština Kula prostire se na površini od 483 km2 i u njoj živi oko 50.000 stanovnika.

Opština je multinacionalna zajednica Srba, Mađara, Rusina, Crnogoraca, Ukrajinaca, Hrvata i drugih naroda.

Područje opštine presecaju dva plovna kanala: Veliki bački kanal i Kanal Dunav - Tisa - Dunav, koji imaju poseban značaj za navodnjavanje i razvoj poljoprivredne proizvodnje.



Istorijat

Kula se u istorijskim zapisima pominje kao jedno od najstarijih naselja Bačke. Pretpostavlja se da je na mestu današnjeg naselja još 1522. godine, za vreme Turaka, postojao "grad od zemlje" sa turskom vojnom posadom i nešto malo naseljenih Srba i Bunjevaca.

Najranije zvanične podatke o Kuli nalazimo u beleškama Ferenca Velešnija iz 1652. godine i projektu grofa Štarenberga od 29. avgusta 1699. godine o granicama prema Turcima na kojoj je bila posada od 100 vojnika.

Naseljavanje Mađara 1740. godine i Nemaca od 1780. do 1785. godine imalo je ekonomski, demografski i druge uticaje. Privreda Kule već u XVIII veku beleži vidan razvoj, a u XIX i XX veku umesto manufakturnog dobija industrijski karakter. Prerada konoplje i vlakana svilene bube, zatim proizvodnja piva, bili su poznati u Kuli u XIX veku. Početkom XX veka selo je imalo 9000 stanovnika. Zanatstvo je bilo veoma razvijeno, dok je industrija bila u usponu. Kula je imala i svoj list: "Bcskai Kzrdekek".

Ustaljenjem novonaseljenih stanovnika u XVIII veku, ne samo zemljoradnja i stočarstvo, već i zanatstvo se počelo razvijati. Tako su u Kuli po zapisima iz 1815. godine postojali cehovi krojača, obućara, a kasnije 1819. godine cehovi ćurčija, tkača itd. Zanatstvo se naglo razvijalo, pa je 1894. godine zanatsko udruženje u Kuli brojalo 254 člana, a koji su evidentirali 154 pomoćnika i 59 učenika. Razvijeno zanatstvo je u ovom mestu bila kolevka industrijalizacije.

Tako je 1812. godine osnovana fabrika piva; 1876. godine je podignut prvi parni mlin; 1880. godine je osnovana tvornica plugova; 1882. godine je osnovana livnica i fabrika armatura; 1892. godine osnovana je fabrika svilenih tkanina; 1904. godine osnovana je fabrika stolarija; 1906. godine osnovana je fabrika šešira; 1908. godine je osnovana fabrika vunenih tkanina; 1916. godine je podignut Mlin "Žitobačke"; 1920. godine je podignuta fabrika kože, mada njena proizvodnja datira još iz 1753. godine, kada su to bile manufakturne radionice, s malim brojem radnika i ponekom mašinom.

Stanovništvo

U kulskoj opštini prema popisu iz 2002. godine živi 48.353 stanovnika. Od tog broja stanovnika najveći broj čine Srbi kojih je 25.152 ili 52% od ukupnog broja stanovnika. Veliki broj je onih koji su se izjasnili kao Crnogorci i to njih 7.902 ili oko 16% od ukupnog broja stanovništva. Takođe velik je broj i onih koji su se izjasnili kao Rusini, njih je 5.389 ili nešto više od 11%. Kulsku opštinu naseljavaju još i Jugosloveni kojih je 740, Albanaca je 27, Bošnjaka, Rumuna i Bugara je po 5, Bunjevaca je 27, Goranaca 15, Mađara 4.082, Makedonaca 183, Muslimana 53, a Nemaca 158. Roma je u kulskoj opštini 163, Rusa 21, Slovaka 106, Slovenaca 51, Ukrajinaca 1.453, Hrvata 806, Čeha je 27 i ostalih 92.

U kulskoj opštini se 604 stanovnika upisalo u kategoriju nepoznato, 1.175 se izjasnilo kao neopredeljeno, a regionalnu pripadnost izrazilo je 103 stanovnika opštine Kula.

Od ukupnog broja stanovnika opštine Kula, kao gradsko stanovništvo vodi se 29.446 stanovnika, dok je 18.860 seosko stanovništvo. U samoj Kuli živi 19.293 stanovnika, u Kruščiću 2.349, Liparu 1.804, u Novoj Crvenki 524, u Crvenki 10.153, u Ruskom Krsturu 5.196 i u Sivcu živi 8.987 stanovnika kulske opštine.

Upoređujuđi ove podatke sa podacima iz popisa 1991. godine u kulskoj opštini primetna je pojava "bele kuge". U kulskoj opštini danas živi 206 stanovnika manje nego 1991. godine. No, negativan prirodni priraštaj stanovništva nije prisutan u samom gradu Kuli (koji beleži porast za 225 stanovnika) već u seoskim zajednicama u kojima živi 431 stanovnik manje nego 1991. godine.

Gustina naseljenosti u opštini Kula iznosi 100,01 stanovnika po km2.

Privreda

Najznačajniji prirodni resursi opštine izražavaju se velikim oraničnim površinama zemljišta (44.168 ha) visokog boniteta kao i velikim mogućnostima navodnjavanja po osnovu razgranate kanalske mreže.

Raspoloživi zemljišni fond oraničnih površina, stručni potencijal, velike mogućnosti navodnjavanja, uz primenu savremenih agrotehničkih mera, omogućava području opštine primarnu poljoprivrednu proizvodnju od oko 6.000 vagona pšenice, 14.000 vagona kukuruza i šećerne repe, 800 vagona suncokreta, 300 vagona soje i 1.800 vagona povrća godišnje.

Po osnovu velikih mogućnosti u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, posebno u postrnoj proizvodnji krmnog bilja u uslovima navodnjavanja, raspoloživim stočarskim i živinarskim farmama, ribnjacima, kapacitetima za proizvodnju stočne hrane, organizovanim službama biljne zaštite i zdravstvene zaštite stoke, postoje potencijalno velike mogućnosti u stočarskoj proizvodnji kao osnovnom faktoru intenzifikacije ukupne materijalne proizvodnje u oblasti poljoprivrede.

Na osnovu potencijalno velikih mogućnosti primarne poljoprivredne proizvodnje kao osnovne sirovine, na području opštine su se razvijali i razvili veoma značajni kapaciteti prehrambene industrije kao što su kapaciteti za preradu šećerne repe u Crvenki od oko 600 vagona prerade za 24 sata i prosečnom mogućom preradom od oko 60.000 vagona repe; kapaciteti za proizvodnju alkohola, takođe u Crvenki, koji se naslanjaju na sirovinsku osnovu Fabrike šećera (melasa), sa radom u tri smene, za preradu od 58.000 t melase i proizvodnjom od oko 17.000 t alkohola i oko 1.700 t kvasca; Fabrike biskvita u Crvenki sa dve proizvodne linije – Jaffa linija sa godišnjim kapacitetom od oko 4.000 t i Munchmellow linija sa godišnjim kapacitetom od oko 3.000 t gotovih proizvoda; Fabrika stočne hrane u Crvenki godišnjeg kapaciteta od oko 6.000 vagona koncentrovane stočne hrane.

Ukupni mlinski kapaciteti u Kuli, Sivcu, Liparu i Ruskom Krsturu iznose oko 12.000 vagona prerade pšenice sa značajnim kapacitetima za smeštaj pšenice i brašna i sušarama za pšenicu uz značajne kapacitete za proizvodnju hleba i peciva u Kuli, Sivcu i Kruščiću. Kapaciteti prerade smrznutog povrća sa hladnjačom u Ruskom Krsturu izražavaju se linijom za preradu povrća od oko 3 do 4 t na sat, a kapaciteti hladnjače iznose oko 6.000 t.

Pored prehrambene industrije i poljoprivrede koje su vodeće privredne oblasti u opštini značajan doprinos ukupnom razvoju daju i ostale privredne oblasti kao što su: građevinstrstvo, trgovina, ugostiteljstvo, saobraćaj i ostale uslužne delatnosti.

Danas u Kuli posluje 271 preduzeće i 847 preduzetnika.

U opštini Kula u prvih deset meseci 2003. godine ostvaren je veći uvoz robe od izvoza. U kulsku opštinu uvezeno je robe u vrednosti od 28.604.736 $, dok je u istom periodu izvoz u ovoj opštini iznosio 27.762.675 $, uz indeks od 97.6%.
Privatizacija

U kulskoj opštini je od januara do novembra 2003. godine privatizovano metodom javne aukcije i tendera 14 preduzeća od kojih posebno treba izdvojiti prodaju fabrike šećera AD "Crvenka" koju je kupilo grčko preduzeće "Hellenic Sugar". Privatizovani su "Aska", "Dimničar", "Izolater", "Ručni transport", "Srednja Bačka", "Svetlost" i "Tehnika" iz Kule, zatim "4. juli", "Crvenka", "Jedinstvo" i "Venac" iz Crvenke. Privatizovani su još i "Metis" iz Sivca i "Ruske slovo" iz Ruskog Krstura. Za ovih trinaest preduzeća kupci su izdvojili 147.832.000 din, dok su minimalna ulaganja u kupljena preduzeća 28.150.000 din. Izdvojeno, crvenačka šećerana je prodata za 3 miliona €, sa obavezom minimalnog ulaganja od 7.830.000 €, ali i obavezne investicije za razvoj lokalne samouprave u iznosu od 700.000 €. Ukupan broj radnika u privatizovanim preduzećima iznosio je 745, sa dodatnih 486 radnika u šećerani "Crvenka".