Kadrovi u školama / fakultetima - Strana 2
Strana 2 od 2 PrvaPrva 12
Prikaz rezultata 16 do 30 od ukupno 30
  1. #16

    Odgovor: Kadrovi u skolama/fakultetima

    Citat nattydread kaže: Pogledaj poruku
    za mene je kvalitetan kadar onaj koji zna da prenese znanje, a toga je kod malo (svaka čast izuzecima), a ne da vergla definicije i formule koje možeš da pročitaš iz knjige.


    Samo što taj kadar treba da se odškoluje negde, kod nekog kadara. Stara škola je davno utihnula u nas, nažalost.

    Ono na šta sam ja nailazila je, počevši od osnovne škole, pa sve do kraja studija, 90% opasno isfrustriranog naroda, 5% normalnog sveta, 4% jako dobrih i 1% izuzetnih zbog kojih mi ništa teško padalo nije. Zbog njih sam dalje odlučivala šta ću da radim i čemu ću se posvetiti u životu, njima hvala, svaki od njih zna koliko mi je značilo to što postoje i to što su se poneli ljudski i profesionalno. Sve ostalo bih da zaboravim. Žao mi i mladog naroda koji bi tek da se školuje, jer će ga učiti neki koje ja znam, i za koje znam kako su "pekli zanat" i za koje znam koliko znaju.

    Nekvalitetan nam kadar, to je moj generalni stav, sa časnim izuzecima, ali većinski nekvalitetan.
    "...There is a crack in everything. That's how the light gets in..."

  2. #17

    Odgovor: Kadrovi u skolama/fakultetima

    Mala priča iz života.
    Od septembra mi dolazi drugaricin sin da sa njim radim matematiku.
    Dugo sam krivila dete. Onoliko puta koliko je tokom prošle godine imao domaći iz matematike, toliko puta ja nisam imala domaći za 8 godina osnovne i 4 srednje.
    Mislila sam da dete folira. A opet, kako folira? Nama su se domaći pregledali, kontrolisali.
    Elem, dođe u nedelju, ja pogledam šta su radili od našeg prethodnog viđenja. Dođe opet u utorak. Pogledam svesku, radnu svesku, radni list,... Za dva časa ni jedne cifre, ni jednog slovceta upisanog. Pitam klinca: "Pa, šta si ti radio na dva časa matematike?" Kaže, radili su zadatke na tabli, a nastavnica je rekla da svi samo gledaju, da ne treba da pišu. Dođe u četvrtak. Opet, ništa nigde nije novo dopisano. Pitam ga jesu li opet gledali u tablu. Kaže da jesu. Dođe opet u nedelju. Ista priča.
    Dobro, možda dete laže, možda nastavnica i nije rekla da se tek gleda u tablu. Ali, da li je iko od nas na četiri časa matematike samo gledao u tablu? Posle ta četiri časa nije uradio ni jedan domaći? Da li je neko od nas bio prisutan na četiri časa matematike i ništa nije zapisao? Ej, to je 4 x 45 minuta. Bi li se moglo desiti da to nastavnik ne primeti?
    Eto , toliko o kadrovima.
    ... Ko nije drvo razumeo prvo, pa tek onda sadio, taj nije ništa uradio... I, shvatiće, kad-tad, da ne zna šta je hlad....

  3. #18

    14 Odgovor: Kadrovi u skolama/fakultetima

    Citat euridika kaže: Pogledaj poruku


    Samo što taj kadar treba da se odškoluje negde, kod nekog kadara. Stara škola je davno utihnula u nas, nažalost.



    Postoje entuzijasti ( kako da ih nazovem drugačije ) koji se bukvalno dovijaju na sve moguće i nemoguće načine, ne bi li se usavršavali, da bi bili u toku, jer se konstantno nešto menja - za razliku od većine njihovih kolega koji su se ili umorili, ili ih zaista nije briga.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  4. #19

    Odgovor: Kadrovi u skolama/fakultetima

    Dobro, možda dete laže, možda nastavnica i nije rekla da se tek gleda u tablu. Ali, da li je iko od nas na četiri časa matematike samo gledao u tablu?
    ...prosto mi je neverovatno ovo sto si napisala... Skoro uvek, je obavezno da ucenici ono sto se radi na tabli zapisuju u svojim sveskama...Izuzetak su odredjena pomocna nastavna sredstva u vidu crteza, grafikona i sl. koji bi samo pomogli u shvataju materije...
    U redu jedan cas, kao da ucenici paze i da se skoncentrisu na ono sto se radi, a ne samo da prepisuju sa table...Ali cetiri casa
    Ja bih da sam mestu tih roditelja sigurno isla na neki razgovor...cisto da pitam kako ona misli da ja znam shta je dete radilo u skoli ako nema bash nikakav zapis u svesci...
    A i ako je rekla da se zapise u svesci a dete nije poslusalo, to je opet veliki propust za uciteljicu, jer je osnovna stvar obici makar jednom, sve ucenike i videti da li rade ono sto je zadano na casu...

  5. #20

    Odgovor: Kadrovi u skolama/fakultetima

    Elem, dođe u nedelju, ja pogledam šta su radili od našeg prethodnog viđenja. Dođe opet u utorak. Pogledam svesku, radnu svesku, radni list,... Za dva časa ni jedne cifre, ni jednog slovceta upisanog. Pitam klinca: "Pa, šta si ti radio na dva časa matematike?" Kaže, radili su zadatke na tabli, a nastavnica je rekla da svi samo gledaju, da ne treba da pišu. Dođe u četvrtak. Opet, ništa nigde nije novo dopisano. Pitam ga jesu li opet gledali u tablu. Kaže da jesu. Dođe opet u nedelju. Ista priča.
    To ti je praksa danas Potpuno isti slučaj je i u školi u koju ide moje dete i u nekim školama u koje idu deca mojih prijatelja. Moje dete jako retko ima domaći, i kad je objašnjeno da je to neka metoda počela sam mu ja zadavati domaći iz svakog predmeta i zadatke. Postoje i čitave lekcije u sveskama a upisan samo naslov u zaglavlju i sve praznoooooo "Učiteljica je rekla da ne moramo da pišemo" Neka deca, bre, u četvrtom pišu kao prvaci, slova mešaju, jer se u školi ne radi dovoljno sa njima, a imaju nezainteresovane ili prezauzete roditelje koji su ih upisali u školu da bi naučili nešto...

    Postoje entuzijasti ( kako da ih nazovem drugačije ) koji se bukvalno dovijaju na sve moguće i nemoguće načine, ne bi li se usavršavali, da bi bili u toku, jer se konstantno nešto menja - za razliku od većine njihovih kolega koji su se ili umorili, ili ih zaista nije briga.
    Njima svaka čast, a o nepismenoj bagri, koja se uglavnom smestila u bazu, od prvog do četvrtog razreda - sve najgore.

    Nekvalitetan nam kadar, to je moj generalni stav, sa časnim izuzecima, ali većinski nekvalitetan.
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  6. #21

    Odgovor: Kadrovi u skolama/fakultetima

    Evo doshao i deda Galahad da malo gundja

    Slazhem se da je kadar katastrofalan, i da je malo broj onih koji se zaista trude da rade svoj posao zadovoljavajutje... I zaista, kako ih drugachije nazvati, do entuzijastima...

    Setjam se prvog razreda, zapala mi je stvarno dobra uchiteljica... Trudila se zhena oko nas... Onda smo se preselili, i ja promenim shkolu... I zapadne mi budaletina od uchiteljice... Kao se ona tu neshto kvazi-trudila oko nas, ali je u glavnom bolelo uvce za nas... Imala je jednog miljenika, chija je mama bila neki vajni doktor, i sredjivala joj neke lekove, i donosilo njeno detence kafe, chokolade i ostale drangulije uchiteljici... I taj vazdan 5 vukao, iz svega...

    Prodje nekako i to... Doshli nastavnici... Bilo je i ovakvih i onakvih... Najbolja, moram retji, je bila nastavnica likovnog i nemachkog (koja kombinacija )... Zhena se upirala zaista svim snagama da nam objasni taj prokleti nemachki, i dopunske chasove organizovala, chak je i privatno drzhala chasove koje nije naplatjivala... Zhena je bila nevidjena... Predavala nam je samo godinu dana, a posle je otishla u penziju... Naravno, te dve jadnice koje su je zamenile... Bolje da ne komentarishem...

    Profesor srpskog, do 6. razreda, genije... Chovek potkovan znanjem, i znanjem da prenese to znanje... Izvrstan pedagog... Dugo se dvoumio da li da ostane u shkoli, ili predje na fakultet... Posle je preshao na fakultet... Bash me zhivo zanima kakav je tamo profesor, kakvo mishljenje imaju o njemu studenti... Profesor Milivoj Nenin, mislim da predaje na filozofskom.. Ako nekom od studenata ovde na forumu predaje, bash me zanima vashe mishljenje o njemu...

    Nastavnica koja ga je zamenila, je isto bila izvrstan pedagog, mada ni prineti njemu... Imala je znanje, mada joj je malo manjkalo autoriteta, ali je znala znanje... Trudila se "above and beyond duty", tj. i vishe nego shto se zahtevalo od nje...

    To bi u osnovi bilo to od kvalitetnog kadra u mom osnovnom obrazovanju...

    U srednjoj sam imao tu i tamo po nekog dobrog profesora... Pokojni razredni, predavao je istoriju... E to je bio lik... Omiljeni profesor u shkoli, prijatelj svih djaka, pedagog, i najvazhnije, znao je da te nauchi neshto...

    Profesorica par struchnih predmeta (tehnologija obrade metala, programiranje cnc mashina, i praktichna nastava na cnc mashinama)... Zhena sa nevidjenom kolichinom znanja... Knjigu retko kad da je otvarala... Znam da nam je ruka otpadala koliko smo pisali... I bash smo se proshle godine lepo isprichali, kad smo se prvi put okupili da proslavimo 5 godina od mature...

    Hm... Josh neko, josh neko... Ima josh par, ali sad bash da krenem da opisujem svakog ponaosob...

    Sa faxa bash i nemam neko pozitivno iskustvo... Jes' da nisam dugo ni ishao, al' none the less

    Profesor matematike I, dekan fakulteta... Monoton glas, tih, i dosadan... Da zaspish u amfiteatru, a nas 100 unutra... I naravno, svi prichaju... A on tjuti, piskara po tabli, i bash ga briga...

    Profesor principa programiranja mi se chinio izuzetak, prilichno nam je lepo i zanimljivo prichao, bio dinamichan...

    Ostatak, totalno nezanimljiv... Suvoparna predavanja, prepisivanja iz knjige..

    Kad se sve sabere i oduzme, samo mogu da se slozhim sa svima... Kadra nam fali, i to jako puno... Dzhaba extra teorija, kad nam u praksi studenti katastrofalni... Ja maltene napravio biznis od radjenja diplomskih studentima sa PMF, smer programiranje... Mislim da je to malo zhalosno... Da posle 5+ godina studiranja, oni to i dalje ne znaju...

    Profesori koje uopshte ne zanima da nastave da se savrshavaju, odbijaju sve novo, tvrdnjama da to nishta ne valja, ovo staro je bolje, itd, itb...

    Ko tje reformisati shkolstvo, ja ne znam, i gde tjemo natji dobar kadar... Svaka generacija je sve gora i gora, i samo po koja svetla tachka zasija u tom crnilu namrshtenih faca, koje ne zanima student, vetj samo kako da napuni dzhep...

    Zhalosno...


    Spajdr pig, spajdr pig, daz vatevr a spajdr pig daz, ken hi sving, from a veb, no hi kent, hiz a pig, lukaaaaaaaout, hiz a spaaaajdr piiiiiig...

  7. #22

    Odgovor: Kadrovi u skolama/fakultetima

    Elem, pre pet godine trebalo je da krene REFORMA shkolstva.
    Pitajte me ko je bio najveci protivnik reforme koja je zazivela i opstala samo godinu dana. A i to koliko je ''zazivela i zivela'' zavisilo je od same shkole i malobrojnih uchitelja koji su znali shta rade i kako rade.
    Tada je i krenulo opisno ocenjivanje u prvom razredu osnovne shkole. Opet su najveci protivnici bili ISTI oni koji nisu hteli da prihvate takvu vrstu ocenjivanja, koje je, po mom mishljenju, neshto najbolje za decu tog uzrasta, pod uslovom da se uradi onako kako bi trebalo. Dakle, kad roditelj prochita ocenu da tachno zna shta je dete nauchilo, shta ne zna, i naravno da dobije preporuku za dalji rad.
    Moram da kazem i to da mnogi roditelji biraju shkolu na ''glasu'' a ja kazem, i stojim iza tog mishljenja sasvim cvrsto, da nije vazna shkola vec UCHITELJ.

    Verujte, znam shta kazujem...

  8. #23

    Odgovor: Kadrovi u skolama/fakultetima

    Evo da i ja kazem koju ...

    Na osnovu svog dosadasnjeg iskustva bilo je tu svega i svacega. Od osnovne pa do fakulteta. Na zalost generacija sam koju je zahvatio rat pocetkom '90-ih pa je skolovanje u osnovnoj zavresno kako je zavrseno (priznacu sa nekim rupama).
    U osnovnoj su mi uciteljica i nastavnici uglavnom bili ok. Voljni pomoc i usmjeriti ucenika ka boljem savladjivanju prepreka.
    Srednja .... mogu reci vise nego zalosno. Tu su se kadrovi mjenjali kako su stigli (druga polovina '90-ih pa su isli trbuhom za kruhom), tako da ko je stigo sta i kako je stigo sta prenijeti - ne bas sjajno. Naravno bilo je par nastavnika koji su i znali prenijeti znanje i imali su sta prenijeti. Inace zavrsio srednju elektro.
    Kasnije na fax ... opet elektro. Tu je tako dje bilo svega i svacega. Kriterijumi su bili malo stroziji nego sto su danas pa i nije bilo bas tako lako proci kroz sve to. Danas je to, mogu slobodno reci, na nivou nesto malo vise od srednje skole. I tu je bilo par profesora i asistenata koji su znali poso, ostali (dosta njih uobrazenih) je samo degradiralo svu sliku.

    Danas, ja radim upravo na istom elekto fax-u .... nije bas da sam sanjao o tom poslu i da sam stvoren za taj poso, ali se trudim pomoc svakome koliko god mogu (i za vrijeme i van radnog vremena). Nisam od onih koji insistira sa studentom na Vi (mrzim to). To ne znaci da ce se slika prosvete promjeniti, to sto ima par od par stotina nastavnika koji su spremni na saradnju u svako doba dana i noci (bar mene zovu na telefon i danju i nocu).

    Ali mogu dodati da se dosta toga promjenilo .... jos u osnovnoj skoli klinci su uobrazeni, niko im nista ne moze. I to vjerovatno 95 % potice iz kuce od roditelja. Oni ima stvaraju takvu sliku tako da veliki broj djece dobije slobodu u odlucivanju uciti ili ne (a mislim da za to nisu u stanju). Dalje kad dijete nastavi sa skolovanjem, samo pravi veci problem kako drugima tako i nastavnicima. Mogu se svi sjatiti da mu nesto objasne i pokazu, ali kad je ono propustilo nesto od cega se pocinje tu nema vajde, tj. ima ali sa jos vecim radom i trudom.

  9. #24

    Odgovor: Kadrovi u skolama/fakultetima

    U radu sa decom, naročito kada je osnovna škola u pitanju nije primarno znanje profesora/učitelja/predavača već način na koji to znanje prenosi. Gomila ljudi koja radi u prosveti nema sposobnost prenošenja znanja deci, komunikacije sa decom i roditeljima i to je veliki problem našeg školstva. Postoji sistematizacija radnih mesta ali niko te ljude koji završavaju fakultete ne testira da li su spremni i sposobni da rade sa decom.
    A mnogi istoričari ( uzela sam istoričare samo kao primer, nije pravilo) završavaju istoriju zato što vole, a ne da bi prenosili nekom drugom i tu nastaje problem jer šta ako nemaju talenat predavača? A to je ipak veština kojoj nije svako vičan. Onda dolazi do toga da je deci dosadno, postaju nemirna na času, nezainteresovana i od tog učenja nema ništa. Često sam se pitala zašto je tako. Uglavnom zato što predavanje ex catedra više ne pije vodu.
    Naša deca su navikla na moderna sredstva komunikacije i njima je dosadno da uče samo iz knjige. Audio vizuelno pamćenje je najdelotvornije kod dece tog uzrasta i to treba iskoristiti.
    Izvestan vremenski period radila sam u školi, kao zamena i odlično se snašla upravo zbog toga što sam koristila projektore, slike, muziku i sve "nekonvencionalne" nastavne metode tako da je bilo milina raditi. Kolege su me belo gledale, u fazonu, zašto se toliko cimaš tako da sam videla da je problem u zastarelosti sistema i da ako hoćemo da animiramo decu, moramo da uhvatimo korak sa novinama u obrazovanju.
    Eto, mislim da je u tome ključ problema.
    Never lie to someone that trusts you. Never trust someone that lied to you.

  10. #25

    06 Odgovor: Kadrovi u skolama/fakultetima

    Kadrovi u prosveti su oduvek istog kvaliteta, otprilike 5% onih predavaca koje pamtimo kroz ceo zivot po onome sto nam dadose, a 95% uobrazenih, samozaljubljenih, razmazenih bolesnika / da li znate koliko presvetara ima psihijatrijske bolesti?/. Jos u doba socijalizma skola je bila kolevka mita i korupcije, kojekakvim poklonima i uslugama se kupovao uspeh. Deljenje dece, ne prema zainteresovanosti za ucenje, vec prema politickom uverenju roditelja, cinio je da smo razlike i te kako osecali. Docnije su se preosvetari rasplakali / i jos kukaju nad svojim statusom! /, a ne shvataju da su sami krivi za to. Pravi pedagog je ponosan na svoje zvanje, na talenat da prenese znanje, vaspitava i odgaja mlade ljude. I drugi su malo placeni, ali ne kukaju toliko. I ne strajkuju! Kakvo znanje da steknu generacije djaka ove zemlje, ako im u toku svake skolske godine strajkovi uskrate dobar deo nastave? Odakle da nauce? Svedok sam skolovanja svoga deteta, a pratim i probleme sadasnjih generacija. Sve koji zele da se bave pedagogijom i rade u prosveti treba testirati strogo pre upisa, ali i licencirati u toku rada, jer covek se menja u toku zivota. Uciti i nadogradjivati se mora dogod traje radni vek.

  11. #26

    Odgovor: Kadrovi u skolama/fakultetima

    Citat Kunic kaže: Pogledaj poruku
    Koliko je nastavni kadar (ne)kvalitetan u nasim obrazovnim ustanovama?
    Sto se teorije tice, tu su dobri, nabiflaju napamet ono sto ce predavati, i ispredaju. Problem nastaje sto su kao prakticari NULE. Teorija u praksi cesto nepije vodu. Za vreme svog skolovanja naisao sam samo na 2-3 profesora sa fakulteta koji bi ako bi ih neko ocenjivao po mojim kriterijumima mogli proci kao dobri prakticari, ostali su obicni teoreticari koji praznu slamu mlate ceo dan , i samo zakeraju, a da ih covek stavi u neku od situacija o kojoj pricaju, prilicno bih bio siguran da se nebi snasli.
    ...................

  12. #27

    Odgovor: Kadrovi u skolama/fakultetima

    Haotično stanje na mnogim fakultetima
    Visoka strukovna škola za poslovne sekretare i menadžment u Sremskim Karlovcima smeštena je u upravnoj zgradi bivše ciglane. U zgradi akreditaciona komisija tokom posete nije zatekla nijednog studenta. Na pitanje gde su akademci, rukovodstvo je imalo spreman odgovor: „Došli ste u nezgodno vreme. Između dve smene!“ Njihove kolege u Visokoj poslovnoj školi u Čačku, usled nedostatka prostora, iznajmili su za predavanja obližnju bioskopsku salu. Čitaonica im je u bivšem bifeu...
    Ovo su samo neki primeri na šta su sve nailazili članovi akreditacione komisije tokom obilaska visokoškolskih ustanova u Srbiji. Da li se u Čačku pre podne održava nastava, a uveče filmske projekcije, članovi akreditacione komisije nisu mogli da nam kažu jer su i sami bili zbunjeni onim što su zatekli. No, kako kažu, prostor još i nije toliki problem, koliki su problem nastavnici i nastavni program.
    – Nalazimo stalno ista imena predavača na svim fakultetima. Jedan profesor predaje na pet-šest fakulteta, pa se tako dešava da čim njihov matični fakultet dobije dozvolu za akreditaciju, oni se presele u drugu ustanovu koja tek treba da se akredituje. Zatim se falsifikuju radne knjižice. Imali smo čak primer da je jedan profesor dobio saglasnost svog matičnog fakulteta da predaje na privatnom 12 časova nedeljno, a zna se da je to nastavni maksimum. To znači da on na svom matičnom fakultetu ne drži nastavu. Varaju na sve moguće načine – prepričava za „Blic nedelje“ svoja iskustva sa terena prof. Nebojša Janićijević, član akreditacione komisije, i dodaje da bi pravi lek za to bio da Ministarstvo prosvete napravi bazu podataka.
    A godine profesora, to je posebna priča. Jedan od fakulteta angažovao je čak profesora koji gazi osmu deceniju (1931. godište), ali kada je akreditacija u pitanju, a deficit je nastavnog kadra, godine nisu važne. Nije važno ni to što je on svojevremeno generaciji njihovih očeva predavao, kako kaže, vojno snabdevanje, sada je prosto prava osoba baš za menadžment.
    Ili, pak, profesor koji je doktor nauka u mašinstvu, ima objavljene radove u održavanju motornih vozila, ali predaje i marketing. Naravno nije ovo samo problem privatnih fakulteta, koji se zbog nedostatka kadrova snalaze na razne načine, jer se i na državnim fakultetima ne vodi posebna briga o tome. Naišli su, kažu, i na profesora fakulteta kome u radnoj knjižici piše da je završio samo srednju školu. Kasnije se ispostavilo da je u pitanju bila ipak samo njegova nemarnost, koja je u prvi mah zabrinula kontrolore.
    – Na univerzitetima postoje nastavnici koji u životu nisu publikovali radove u svetski priznatim časopisima. Po standardima, oni ne mogu da budu mentori na doktorskim disertacijama. Ima predavača koji nisu publikovali ništa ni u domaćim časopisima – priča prof. Vera Dondur, član akreditacione komisije. Stoga ne čudi što ni jedan univerzitet u Srbiji nije ni među prvih 500 univerziteta u svetu.
    Jedan od parametara koji akreditaciona komisija smatra veoma značajnim jeste i zadovoljstvo studenata na fakultetima. I tu je uprava bila veoma spremna na podvale. Spreme grupicu studenata koji ih hvale.
    – Ja sam lično razočaran činjenicom da postoje mladi ljudi koji su i na to spremni. Ali mi se i tu dovijamo na razne načine, pa zaustavljamo studente po hodnicima, ispred fakulteta. Na taj način dobijemo realnu sliku stanja u toj visokoškolskoj ustanovi– naglašava prof. Janićijević.
    Do sada u Srbiji nijedan umetnički fakultet nije akreditovan, a razlog je to što se u prvom i drugom krugu akreditacije nisu prijavili, već su svi čekali treći i četvrti ciklus.
    – Dodatni problem je i to što smo jedva nagovorili kolege umetnike da se prijave za recenzente za sve oblasti u polju umetnosti. Još uvek nemamo dovoljan broj recenzenata. Očigledno su fakulteti bili nespremni za proces akreditacije i u zadnji čas su svi predali dokumentaciju, tako da je ostalo šest meseci za studije umetnosti u celoj Srbiji. Lično ne verujem da će svi uspeti da se akredituju – zaključuje profesorka Fern Rašković, član akreditacione komisije zadužen za umetničke fakultete.
    Članovi akreditacione komisije saglasni su da je u postupku akreditacije na svim fakultetima napravljen veliki korak napred, da su svi fakulteti doterali izgled zgrada u kojima se odvija nastava, sredili dokumentaciju...
    blic
    Para buši gde burgija neće.
    ... Ko nije drvo razumeo prvo, pa tek onda sadio, taj nije ništa uradio... I, shvatiće, kad-tad, da ne zna šta je hlad....

  13. #28

    Odgovor: Kadrovi u skolama/fakultetima

    Citat Mish kaže: Pogledaj poruku
    Na univerzitetima postoje nastavnici koji u životu nisu publikovali radove u svetski priznatim časopisima. Po standardima, oni ne mogu da budu mentori na doktorskim disertacijama. Ima predavača koji nisu publikovali ništa ni u domaćim časopisima priča prof. Vera Dondur, član akreditacione komisije. Stoga ne čudi što ni jedan univerzitet u Srbiji nije ni među prvih 500 univerziteta u svetu.
    Ja jako dobro znam ovu profesorku, i može ona da bude član, ko zna kakvih komisija, ali ona je prva koja se neće povući sa svoje pozicije sve dok još može da dolazi u zgradu fakulteta. Takva je velika većina. Stariji profesori, ako smem tako da ih nazovem, su nemarni, naravno da su nemarni, i da zaboravljaju da upišu kvalifikacije ako ih uopšte imaju, kada su to ljudi iz nekih drugih sistema (uz moje poštovanje časnim izuzecima kojih ima, i koji su samo dobri profesori), kada je bilo važno da budeš član partije i ko te je još pitao jesi li imao neku kvalifikaciju ili ne. Teško će ići te promene u nas, ne dozvoljava se mladim, ili bar mlađim ljudima, manevar, moraju da se ponašaju po ukalupljenim pravilima, svi se potpisuju na sve radove, bez obzira ko je uradio posao i ko je zaslužan za to, ako si u jednom klanu, nikada nećeš ubrati plod onoga što radi drugi klan, ne samo da nećeš ubrati polod, već će se sve učiniti da ti se život ogadi. Naravno da ne objavljuju u svetski poznatim časopisima kada ne sarađuju među sobom, a novca i sredstava je svakako malo, pa ako se još ne udružuju pametni ljudi kako bi napravili neki posao, ništa od svega toga nikada neće biti....
    "...There is a crack in everything. That's how the light gets in..."

  14. #29

    Kadrovi u skolama/fakultetima

    Citat SQUAW kaže: Pogledaj poruku
    To ti je praksa danas Potpuno isti slučaj je i u školi u koju ide moje dete i u nekim školama u koje idu deca mojih prijatelja. Postoje i čitave lekcije u sveskama a upisan samo naslov u zaglavlju i sve praznoooooo "Učiteljica je rekla da ne moramo da pišemo" Neka deca, bre, u četvrtom pišu kao prvaci, slova mešaju, jer se u školi ne radi dovoljno sa njima, a imaju nezainteresovane ili prezauzete roditelje koji su ih upisali u školu da bi naučili nešto...
    Slazem se u potpunosti sa tvojim misljenjem. Dodala bih samo da se i u nastavku skolovanja, dakle u 5.om i visim razredima OS, nastavlja ista praksa. Matematicarka mog deteta ne trazi da deca pisu tekst zadatka onda sveske izgledaju kao da dete nije ni bilo u skoli. Javna je tajna da gotovo 100% nas roditelja placa dodatne casove iz matematike. Recimo ova nastavnica na pitanje ucenika kome nesto nije jasno, odgovara "Sedi dole, sad cu ti dati jedan!" Zato je niko vise nista ne pita a mi placamo li placamo dodatne casove.

    Citat Aca1983 kaže: Pogledaj poruku
    Sto se teorije tice, tu su dobri, nabiflaju napamet ono sto ce predavati, i ispredaju. Problem nastaje sto su kao prakticari NULE. Teorija u praksi cesto nepije vodu. Za vreme svog skolovanja naisao sam samo na 2-3 profesora sa fakulteta koji bi ako bi ih neko ocenjivao po mojim kriterijumima mogli proci kao dobri prakticari, ostali su obicni teoreticari koji praznu slamu mlate ceo dan , i samo zakeraju, a da ih covek stavi u neku od situacija o kojoj pricaju, prilicno bih bio siguran da se nebi snasli.
    Pojedinim ni retorika nije jaca strana, imala sam kao predavaca coveka koji je u prosveti nasao uhleblje do penzije. Pratila ga je prica da je direktorovao u nekom velikom preduzecu u Juznoj srbiji odakle je bukvalno izbacen. Tako tiho prica, a nadasve nerazumljivo a i netacno, sve ono sto nam je on kao ispredavao smo morali ponovo da preradjujemo. A ne samo to, knjige koje nam je prodao za velike pare u toj visokoj strukovnoj skoli, ne bi prosle na tenderu za nabavku knjiga, garantovano. On nam je prodao standarde hemijskih supstanci bez oznake o kome se standardu radi, sa nekoliko desetina strana iskopiranog teksta iz nekoliko knjiga, bez imena autora, kao svoju. Strasno! Ali, ako zelis da polozis taj ispit plati takvu "knjigu" i cuti.
    Poruku je izmenio Mish, 09.08.2009 u 16:02 Razlog: spojene uzastopne poruke

  15. #30

    Odgovor: Kadrovi u skolama/fakultetima

    Pa evo da se javim! Meni na Filozofskom fakultetu predaje profesor Milivoj Nenin i moram reći da se u potpunosti slažem sa vašim mišljenjem. Jedan veliki profesionalac, pedagog i čovek! Nije jedan od onih ukalupljenih tipova fakultetskih profesora koji dođu da ispredaju materiju i odu kući. Ljubav sa kojom obavlja svoj posao je očigledna, poseduje ogromno znanje i što je najbitnije sa studentima gaji prijateljski i prijatan odnos, pa upravo zbog toga kod njega na predavanjima osećam onu toplu srenjoškolsku atmosferu koju nigde drugde na fakultetu ne mogu primetiti i koja nam svima nedostaje. Predavanja mu nisu monotona, zna da nas nasmeje i sa njih izlazimo vedri, a većina profesora se, nažalost, ne može ovim pohvaliti. Toliko od mene!

Strana 2 od 2 PrvaPrva 12

Slične teme

  1. Informacije o srednjim školama na jednom mestu
    Autor Cecara u forumu Obrazovanje
    Odgovora: 4
    Poslednja poruka: 13.06.2012, 22:49
  2. Privatni časovi u srednjim školama?!
    Autor memento u forumu Obrazovanje
    Odgovora: 10
    Poslednja poruka: 25.09.2011, 12:19
  3. Uniforme u školama?
    Autor SQUAW u forumu Obrazovanje
    Odgovora: 90
    Poslednja poruka: 19.11.2010, 02:30
  4. Odgovora: 2
    Poslednja poruka: 23.04.2007, 21:50

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •