U prikazu života na Zemlji, primarno smo usmereni na vrste koje su i danas žive. Kroz istoriju mnoge vrste, pa i porodice i rodovi, su izumrle. Izumiranje manje sposobnih životinjskih vrsta kao i stvaranje novih je neizbežna posledica evolucije.

Izumiranje vrsta je posledica gubitka prirodnog staništa, preteranog lova, kao i nesposobnosti organizama da se prilagode promenama u životnoj sredini. Do danas se desilo ukupno pet velikih perioda izumiranja vrsta. Poslednje masovno izumiranje se odigralo pre nekih 65 miliona godina (nestanak dinosaurusa). Mnogi naučnici smatraju da se danas nalazimo usred šestog masovnog izumiranja vrsta. Za razliku od prijašnjih perioda izumiranja, ovo je potaknuto delovanjem jedne vrste - čoveka.

Tyrannosaurus - Tiranosaur




Tiranosauri nalazila se ogromna (ime znači gušter-tiranin) su se pojavili u doba krede i vladali su Zemljom sve do nestanka dinosaura. Ovi reptili bili su dugački oko 15 metara, a u uspravnom stavu su dostizali i visine preko 6 metara. Imali su male i nerazvijene prednje udove. Međutim, na snažnom i razvijenom vratuglava sa čeljustima prepunim oštrih zuba. Ovi zubi su dostizali dužinu do 20 santimetara a zajedno sa kandžama na zadnjim udovima predstavljali su ubojito oružje ovog krvoločnog mesoždera. Imali su slab vid tako da nisu opažali životinje koje se nisu kretale a u pohodima za plenom mahom su se koristili čulom mirisa.

Tiranosauri su napadali sve dinosauruse, bez obzira na njihovu snagu i veličinu. Proglašeni su za "Kraljeve guštera". Najveći izvori hrane su mu bili ogromni biljojedi koji su izumirali. Ostatke njegovog plena koristili su mnogo manji reptili kao i sisari. Smatra se da je nedostatak hrane za ovog mesojeda bio glavni uzrok njegove kratke vladavine. Izumiranjem Tiranosaura prestala je i vladavina džinovskih guštera.