blueella kaže:
Čoka
Čoka je staro naselje...
Al' na slici nije Čoka!
Pregledam stare postove da vidim šta se s njima može uraditi ako su nestale slike. Zapelo mi je oko za sliku koja bi trebalo da bude Čoka. Medjutim, na slici je Ada!
Istu, pogrešnu sliku stavljenu uz Čoku, video sam na još nekoliko mesta. Da li se greška odavde proširila, ili je i ovde stigla iz istog, pogrešnog izvora, ne znam.
Evo dve od mojih slika Ade sa istom zgradom:
Ada - skoro ista pozicija sa koje je slikana i slika stavljena uz opis Čoke.
Ada - ista zgrada, malo drugačiji ugao.
----------
Da malo zavirimo i u Čoku.
Čoka početkom septembra 2014.
Obeležje postavljeno na 750-to godišnjicu Čoke.
Drvena statua Ferenca Rakocija, mađarskog nacionalnog junaka, je pored rimokatoličke crkve, do puta.
''Ференц II Ракоци (мађ. II. Rákóczi Ferenc; рођен 1676, Борша — умро 1735, Родосто) је био мађарски феудалац, трансилванијски војвода од 1704. године и син Ференца I Ракоција и Јелене Зрински Ракоци, ћерке Петра Зринског...'' (Vikipedija)
Bista Mora Ferenca.
''Ferenc Mora (17.VII 1879 - 8.II 1934.), novinar, pesnik, pisac i arheolog je kao direktor muzeja u Segedinu u osam navrata u periodu između 1907. i 1913 g. vodio arheološka iskopavanja na Kremenjaku kraj Čoke, te je sledstveno tome ime naše opštine učinio poznatim kako u nauci tako i u književnosti...'' (Janoš Sloboda)
...To potvrđuju ostaci materijalne kulture koji datiraju iz vremena pre nove ere. Iz tog vremena u neposrednoj okolini Čoke postoji nekoliko lokaliteta od kojih je najpoznatiji Kremenjak . Kako se arheološki materijal iz Kremenjaka odlikuje određenim specifičnostima, u arheologiji je uveden pojam Čokanska kultura...
Ova tri obeležja govore na svojstven način o dalekoj prošlosti Čoke.
O prošlosti (koja nije sasvim okončana) i savremenom životu govori i jedna od manifestacija koju Čokani organizuju.
Seoski dobošati, kao medij prošlih vremena, nisu sasvim ili su tek nedavno utihnuli na rogljevima.
''Trenutno, u Čoki (opštini) dobuju i izvikuju vesti samo trojica dobošara, a pre nekoliko godina bilo ih je osam...'' (Vojvodjanski mazgain 2008)
''Cilj Festivala „Daje se na znanje“ jeste da istakne doboš kao nekadašnje sredstvo javnog informisanja, da sačuva dobošarski zanat od zaborava, ali i da upotpuni turističku ponudu severnog Banata.
Predsednik Udruženja građana „Razvoj sela“ i organizator ovogodišnjeg Festivala Igor Ilić smatra da je održavanje ovakve manifestacije važno iz dva razloga. Prvi razlog, prema njegovim rečima, jeste tradicija dobošarskog zanata. – To je ono što mi jesmo, što nas odlikuje, a to dokazuju i dva živa dobošara u našoj opštini. Definitivno moramo mnogo jači program da baziramo na tome i da bude uključeno još više ljudi. Drugo, ja vidim razvojni potencijal u ovome. Važno je da Festival bude vidljiv, jer ako je neko došao iz Beograda da ga vidi, znači da smo intresantni. Razvojna mogućnost Festivala je velika, a sav trud se isplati kada vidiš koliko ljudi ga poseti – objasnio je Ilić.
Prvi Festival dobošara održan je oktobra 2006. godine povodom Svetskog dana prava na informaciju...'' (Civilion, Čoka)
I, gromoglasno:
''...Nakon nastupa dobošara Festival je nastavljen u istom ritmu – ritmu doboša. Povorka bubnjara i ove godine privukla je veliku pažnju građana, kada su kroz Ulicu Maršala Tita prodefilovali bubnjari i mažoretkinje na čelu sa Dragoljubom Đuričićem, a ove godine Festival „Daje se na znanje“ ugostio je i člana prve postave grupe EKV Ivana Fecea Firčija...'' (Civilion, Čoka)
I, dve čokanske crkve slikane s istog položaja:
Pravoslavna crkva.
Rimokatolička crkva.