Sombor
Strana 1 od 3 123 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 44

Tema: Sombor

  1. #1

    14 Sombor

    Sombor


    Kada danas pogledamo Sombor, njegove parkove i ulice pune tragova proslih vremena, mozemo li pretpostaviti da je na istom mestu pre nekoliko vekova bilo neplodno, mocvarno zemljiste obraslo trskom i drugim vodenim biljem? Reka Mostonga, svojim siroko razlivenim tokom, delila je to zemljiste na 14 ostrva, a na jednom od njih poceo je da nice i razvija se grad, u pocetku nazvan Coborsentmihalj (Cobor Sveti Mihajlo).
    Pod ovim imenom grad se prvi put pominje u pisanim dokumentima 1391. godine. Bio je u posedu vlastelina Cobora, koji su, plaseci se najezde Turaka, podigli tvrdjavu do 1478. godine. Ipak Turci osvajaju tvrdjavu 1541. godine, a od 1543. mesto beleze imenom Sombor.
    Po odlasku Turaka, slovensko stanovnistvo napusta grad i nastanjuju se izvan zidina, po salasima, baveci se stocarstvom, dok su Madjari izbegli na sever. Mesto postaje sediste nahije i poprima karakteristike tipicnog turskog naselja (7 dzamija, hamam, turske skole, 200 zanatskih radnji), sa 182 turska i 17 slovenskih domacinstava, koliko ih je bilo 1578. godine.

    Posle poraza kod Beca 1683. godine, slabi turska sila, a u velikim pobedama nad Turcima kod Sente i Slankamena ucestvuje i nekoliko stotina Somboraca, predvodjenih svojim kapetanima. Konacno posle 146 godina, Sombor je 1687. godinee oslobodjen turske vlasti.
    Od tog vremena, Srbi i Bunjevci imali su vojne kapetane, grad je dobio status "vojnog sanca", a kasnije i naziv "Oppidum militare Sombor".
    Pocetkom XVIII veka, sombor dozivljava znacajan privredni razvoj, a 1717. godine se prvi put pominje kao varos, sa osnovnom namenom da bude vojnicka varos. Godine 1749. za sumu od 150.000 forinti, carica Marija Terezija dodeljuje povelju slobodnog kraljevskog grada.


    Pre jedne i po decenije, Milenko Beljanski, novinar, publicista i vrsni poznavalac ljudi ovdasnjih, zapisa:
    "Prvo sto stranci uoce kada dodju u Sombor jesu fijakeri, najamna prevozna sredstva kakvih nema u svim gradovima. moze se reci da Sombor po broju ovih neobicnih vozila drzi primat u srednjoj Evropi. I danas, sa svojih 19 fijakera, Sombor je prvi..."
    Nekad bilo sad se spominjalo. 1990. Sombor je imao jednog fijakeristu!
    Nekad je svaki Somborac znao gde ce zateci fijakeristu. "Placevi", ili stajalista, nalazili su se na danasnjim parkiralistima za automobile: na ulazu u park ispred Zupanije, ispred Doma JNA, na placu kod "Slobode" izgradjen je 1910. godine za 27 fijakera. Toliko je tada i bodjosa zasadjeno "da svaki covek i konj imaju hlad nad sobom".
    Fijakeristi su dezurali po "bandama", svih 24 sata u danu. Nije se moglo dogoditi da dolazak voza ne bude docekan fijakerom ili da na placu nema dezurnog fijakeriste u kasne, ili rane jutarnje sate.
    Izmedju dva rata u Somboru je bilo 70 fijakera, a sve do sredine 70-tih godina "ficu" je somborskim sokacima teralo pedesetak fijakera.
    Stizali su oni da usluze brojne trgovce, zanatlije, sluzbenike,
    gospodu, piljarice, vesela drustva, ali i da priteknu u pomoc porodiljama koje je trebalo do lekara ili bolnice prevesti.
    Proizvodnja somborskog sira plod je dugogodisnjeg iskustva, povoljnih klimatskih usliva i kvaliteta pasnjaka - napisao je o ovom poznatom specijalitetu somborski apotekar i istoricar Djordje Antic.
    Tajnu pripremanja somborskog sira majka nije prenosila na kcer, jer, "kcer ce se udati i tajnu odneti iz svog doma". Recept je svekrva na snaju prenosila.
    Bilo je to, naravno, mnogo decenija ranije. Tajni vise nema kao onda kad su somborski trgovci sir nosili na pijace svih vecih gradova tadasnje Austro-Ugarske.
    Somborski sir priprema se od ovcijeg mleka i danas ga proizvode zene sa somborskih salasa. Dosao je, medjutim, i do pogona "Somboleda" koji njegov imidz danas cuva na jugoslovenskim prostorima.

    Ono što osoba doživljava u stvari nije realnost; više je hipoteza koja može ali ne mora biti tačna.

  2. #2

    Odgovor: Gradovi Vojvodine

    Sombor kroz istoriju

    Od Cobor-Sent-Mihalja do Sombora kao turske nahije
    To sto je Sombor danas opstinsko i okruzno srediste, samo je dosledan sudbinski sled uloge koju su mu istorijske okolnosti, cesce visi interesi, dodeljivali u minulim vremenima kao centra uzih ili sirih prostora, vise ili manje administrativno znacajnih jedinica, kroz cega se i najlakse prate njegovi usponi i padovi.


    Grb porodice

    Cobor
    U celini, ti uzleti i padovi, mozda su i najbitnija odrednica somborske price, koja pocinje da tece od razmedja 12. i 13. veka, kada se pocela utemeljivati, za duga vremena, kao bezimena naseobina, o kojoj prvi pomen srecemo 1360. godine, nalazeci je u sastavu plemickog poseda tada znacajne porodice Cobor. No, kako ce se pod Coborima i pod tim imenom sve cesce beleziti, tako ce se pod njima ovo staniste i sve ubrzanije razvijati, to ce doneti da uskoro, po tada vazecim obicajima, prihvacenom imenu Cobora, bude mu pridodato i ime svetitelja-zastitnika, kada dobija svoj puni naziv Cobor-Sent-Mihalj. Inace, da bi zasluzila ime svetitelja, uslov je bio da naseobina uz vec dostignuti ugled i znacaj ima i izgradjenu crkvu.


    Grb Cobor

    Sent Mihalja
    Svakako je Cobor-Sent-Mihalj sve to imao, a uz to i dobru perspektivu, te ce od sada se uloge izmeniti i Cobori ce svom plemickom imenu pridodavati "od Sent-Mihalja". Ugled i dokaz o ubrzanom narastanju Cobor-Sent-Mihalja, posebno ce potvrditi u njemu izgradjena tvrdjava 1478, kao predstraza i odbrana od sve agresivnijih naleta Osmanlija na juzne granice Ugarske.
    Ali, ubrzo ce se to i pokazati, tvrdjava i palisade, nece biti dovoljne da zaustave tursku najezdu i naseobina ce postati njihov plen 1541, kada ju je Pertev-pasa prikljucio Osmanlijskoj carevini u kojoj ce po prvi put u deftere biti upisana pod danasnjim imenom Sombor, 1543. godine. Bas taj podatak o zabeleznom novom imenu, ponajbolje kazuje o promenama koje su ovim istorijskim dogadjajima prethodile. Naime, od dotadasnjeg slovenskog i madjarskog etnosa koji ga je naseljavao, Ugari ce se pred Turcima povuci put Severa, dok ce slovenski narodi, u stvari srpski pravoslavni zivalj kao daleko najbrojniji, ovde ostati i ubrzo ce ugarski naziv "Cobor" prilagoditi u svom jezickom izrazu primerenije "Sombor". Ovo ime ce od njih prihvatiti i Turci jer je poznato da oni, bez preke potrebe, nisu menjali zatecene nazive naseobina koje su osvojili na svojim pohodima.

    Sombor iz turskog perioda

    maketa grada
    Svedocanstvo o Somboru kao nahijskom sedistu, ostavio je veliki turski putopisac Evlija Celebi, koji je u njemu boravio 1665. godine: "... U stara vremena, kazuje nam Celebi, to je bila velika varos. I sada se na mnogim mestima jasno vide ostaci njenih gradjevina. Sada se ovaj grad nalazi na teritoriji Segedinskog sandzakata... To je vrlo jaka cetvorougaona palanka. Gradska citadela gradjena je od tvrdog materijala... Preko opkopa...u vanjskom gradu (varosi)... su vecinom kujundzijski ducani". Nastavljajuci kazivanje opisom spoljasnje varosi, Celebi daje i karakteristiku njezinog zivlja: "To je velika varos koja se nalazi na jugoistocnoj strani tvrdjave i koja je okruzena vinogradima, bascama i ogradjenim vrtovima... Postoji svega cetrnaest muslimanskih bogomolja, od kojih se istice Pasina dzamija...Tu se nalaze dve hiljade dobrih, prostranih, ceramidom pokrivenih kuca, prizemnih i na sprat...Samo u ovom seheru nema tekuci voda, ali je jako bogato mesto...Sva tamosnja raja nisu Madjari, nego Vlasi-hriscani. Ova mesta su nesto posebno, ona ne pripadaju Madzarskoj, nego se ubrajaju u vilajet Backu i Vlasku... Vecina stanovnika su trgovci, a svi nose krajiska odela i vrlo su uljudni i hrabri ljudi". Dodajmo tome da su u Somboru tada jos po dve medrese i tekije za dervise, sest osnovnih skola, dva hana za putnike namernike i "jedan hamam koji osvezava dusu", te ce nam slika o Somboru, kao uglednoj i bogatoj palanci, mestu dobrog zivota za Turke i teskog za raju, biti potpunija.
    Hriscanski zivalj je mnogo stradao ne samo od turskog, nego i od zuluma Tatara, koji su u dva maha, 1594. i 1598, boravili u Somboru kao turski saveznici u ratovima sa Austrijskom carevinom, vodjenim od 1593. do 1606. godine. Najcesce, raja je spas nalazila u izbeglistvu, te ne iznenadjuje podatak iz popisa koji je, po nalogu Ratnog saveta, izvrsen 1720. godine, cak tri i po decenije po odlasku Azijata, da je u celoj Backoj bilo svega 32.600 dusa i ne vise od 3.362 doma, od cega 3.265 srpskih, bunjevackih i sokackih.
    neunistiva zlojebaba!

  3. #3

    Odgovor: Gradovi Vojvodine

    Sombor



    Velika smena: odlazi Turska, dolazi Austrijska carevina

    Zbog svega, razumljivo je odusevljenje kojim su Somborci-hriscani docekali austrijske regimente, kao svoje oslobodioce, koje su bez borbe usle u grad 12. septembra 1687. godine. Tako je, nakon 146 godina pod Turcima, Sombor usao u sastav Austrijske carevine, u kojoj ce vremenom doseci svoj najveci uspon, znacaj i ugled.
    Iako su sa svojom vojskom otisli i turski gradjani, ukupan broj zitelja u varosi ne samo da nije opao, nego ce se za vrlo kratko vreme jos i uvecati. Naime, iste, 1687. godine, becki dvor daje odobrenje za naseljavanje na prostore severozapadne Backe 5.000 Bunjevaca, "Rascijana katolicke vere" kako ih zvanicno belezi dvorska kancelarija, pod vodjstvom Domenika-Duje Markovica, pokatolicenog Srbina i Jure Vidakovica. Manji broj ce svoje nove domove zasnovati u Somboru, dok se glavnina usmerila ka Subotici i Baji.
    Nakon tri godine, novi talas doseljenika, ovoga puta srpskih, pod vodjstvom patrijarha Arsenija III Carnojevica je ne samo uvecao broj, nego je i stabilizovao nacionalni sastav u korist srpskog etnosa, i taj odnos ce se u Somboru zadrzati sve do nasih dana.
    Prema popisu iz 1702. godine, vidljivo je da je Sombor vec, za tadanje prilike, veliko naselje jer je brojao 2.855 dusa, a uz to i bogato sa 2.000 rogate marve, 550 konja, 1.830 ovaca, 462 kosnice, 2.940 merova zasejanog zita, 700 motika vinograda i dr. mada nema sumnje da je dosta od toga i neprijavljeno.

    Sombor iz 1697. godine

    Somborski militari, saglasno potpisanim poveljama sa Leopoldom I i potonjim carevima u prvo vreme ce biti samo u odbrani granice prema Turskoj, ali ce se vremenom to izmeniti i oni ce vojevati sirom Evrope za interese Habzburske monarhije. Bila su to vremena izgibija, brojnih i velikih bojeva, licnih podviga i porodicnih tragedija.
    Vec 1691. Somborce, 200 konjanika i 600 pesadinaca - granicara, predvodi njihov kapetan Dujo Markovic u Bici kod Slankamena, gde ce i sam ostati na bojnom polju. Slicna sudbina ce biti i porodice Popovic iz koje je otac i osam sinova palo u Bici kod Sente 1697, u kojoj je ucestvovalo i 500 Somboraca pod vodjstvom kapetana Jajica. Bolje srece nije bila ni porodica Lalosevic iz koje je otac i pet sinova ostavilo kosti pred zidinama Beograda u boju sa Turcima 1717. godine.

    Bitka kod Sente 1697. godine

    No, sve su to samo najistaknutiji primeri, dok je neuporedivo vise onih bezimenih koji su svoje zivote polozili i kosti rasejali po bojistima Evrope za cast, slavu i velicinu austrijskog oruzja. U septembru 1745. u popisnici stoji da je za samo godinu i po dana broj somborskih militara od 661 sveden na 585, da su iz poslednjih ratova izasli sa 305 udovica, mnogo nezbrinute dece, 144 invalida nesposobna za rad, a oko 200 ih je jos od ranije camilo u pruskom zarobljenistvu.

    Pecat vojnicke varosi

    Sombora iz 1717
    Ocigledno je cena ratne slave i privilegija koje su uzivali od 1702, kada je Sombor proglasen za "vojni sanac", a 15 godina kasnije uzdignut u status "vojnicke varosi", bila previsoka.
    I umesto zasluzenih priznanja, godine 1741. usvaja se XVIII zakonski clan kojim se ukidaju neke vojnicke varosi, medju njima i somborska, njihovi zitelji, militari - "carski sinovi", kako su ih zbog zasluga za carevinu nazivali, prevode se u "jobadje", nadnicare, a gradovi pod upravu zupanijske vlasti.
    Iako se sa sprovodjenjem u zivot ovog zakona nece zuriti, do razvojacenja Sombora dolazi 1. novembra 1745. Medjutim, Somborci, svesni sta sve time gube, krecu u protivakciju. Vec 18. novembra okupljaju se ispred Svetogeorgijevske pravoslavne crkve, 244 varoska domacina, 84,5 % Srba-pravoslavaca i 15,5 % Bunjevaca-katolika, na dogovor da kroz borbu za elibertaciju ocuvaju dotadanje privilegije.
    Upornoscu somborskih izaslanika u Becu i nakon sto su pravoslavci i katolici izmedju sebe, 1. jula 1748. godine, potpisali dokumenat kojim se utvrdjuju pravila o nacinu izbora najvaznijih varoskih organa, po principu jednake zastupljenosti, tzv. Alternativu, a u carsku blagajnu uplaceno 150.000 zlatnih rajnskih forinti, stekli su se uslovi da Marija Terezija, 17. februara 1749. godine, stavi svoj potpis na povelju kojom se Sombor uzdize u rang slobodnih i kraljevskih gradova.

    Povelja slobodnog

    kraljevskog grada Sombora
    iz 1749
    Povelja je uz nevidjeno slavlje, Somborcima predata 24. aprila 1749. godine, a u narednih nedelju dana izabran je Magistrat i ostali varoski organi. Martin Parcetic je postao prvi varoski birov (sudija), a njega ce na ovoj najvaznijoj duznosti u gradu, shodno odredbama Alternative, nakon dve godine zameniti Jovan Damjanovic, pravoslavac. Dogadjanja ce zavrsiti 28. aprila urucenjem prvog Statuta slobodnog i kraljevskog grada Sombora.
    Medjutim, bez obzira na visoku cenu kojom je placen status slobodnog i kraljevskog grada, sto je Sombor bacilo u velike dugove kojih ce se osloboditi tek 1766, bio je to jedan od najznacajnijih datuma u povesnici varosi. To ce se vrlo brzo i pokazati: za svega dve godine, od 1759, pravoslavci zavrsavaju gradnju Velike saborne crkve, iste godine otvaraju cetvororazrednu Gramatikalnu skolu, koja ce nakon cetiri godine (1763) prerasti u Latinsku skolu, a 1. maja 1778. Avram Mrazovic, osnivanjem "Norme", utemeljuje skolovanje ucitelja kod Srba i drugih juznoslovenskih naroda, posto je iste godine postavljen za vrhovnog direktora svih srpskih skola Backe, Baranjske, Torontalske i Bodroske zupanije, za cije sediste je odabrao Sombor, mesto svoga rodjenja. Deceniju pre kraja veka (1790), pravoslavni zitelji podizu i drugu, "Malu crkvu" posvecenu Sv. Jovanu Preteci, danas zasticeni objekat kulture najviseg ranga.
    Rimokatolici izgradnjom Crkve Presvetog trojstva (1752-1763) zaokruzuju celinu sa samostanom koji su podigli franjevci 1743. godine. U medjuvremenu ce Magistrat, odmah po izboru 1749, poceti sa gradnjom Gradske kuce, na temeljima kastela grofa Jovana Brankovica, koji ga je podigao 1718, godinu dana nakon sto je postao prvi kapetan vojnicke varosi Sombora. Baron Franc de Redl 1750. gradi Kapelu Sv. Ivana Nepomuka, grof Anton Grasalkovic 1763, dovrsava zgradu za prihvat nemackih doseljenika, a Krusper de Varbo 1771, u nastavku "Pasine kule" podize porodicnu jednospratnicu, i u obe je danas smesten Istorijski arhiv ciji su koreni od 1749. godine. Sve one oblikuju prostor trga, koji ce posto u njegovom sredistu bude 1774. podignut spomenik Presvetom trojstvu, po istom dobiti i danas trajuci naziv.
    Od 1. marta 1766. u Somboru se ustanovljava Sluzba prve pomoci, prva medicinska ustanova te vrste u danasnjoj Vojvodini. Iste te godine, Ferdinand Plank otvara i prvu apoteku u gradu, na mestu gde ce za iste potrebe 1837. apotekar Emil Gale podici spratnicu u kojoj je danas Galerija "Milan Konjovic".
    neunistiva zlojebaba!

  4. #4

    Odgovor: Gradovi Vojvodine


    Sombor u 20. stolecu

    Tako je Sombor zakoracio u 20 vek, u sjaju zupanijskog centra u koji se dolazilo zarad posla, ali i provoda, u sjaju koji ce pojacati i svetlost iz elektrane podignute 1905. godine. Jos uvek su brojni bogati zemljoposednici i jaki zitarski trgovci, sve je vise novcanih zavoda i novih listova u kulturnom zivotu koji buja, sa mnostvom uglednih intelektualaca, u cijem delovanju su sve prisutnija razlicita usmerenja. Dok se madjarska inteligencija sve vise okuplja oko Madjarske citaonice, kroz delovanje Slobodnog liceja i Istorijskog drustva Bacbodroske zupanije, dotle srpski intelektualci sve vise ostvaruju patriotsku ulogu povezivanja i afirmisanja kulturnih dostignuca svoga etnosa u matici i Habzburskoj monarhiji. Godine 1910. Somborci priredjuju prvu Srpsku umetnicku slikarsku i vajarsku izlozbu u Vojvodini, na kojoj su izlagali tri vajara i 18 slikara iz Srbije; ovde je 1910. osnovan i tu je bilo sediste Saveza srpskih pevackih druzina, koji ce objedinjavati 47 horova iz cele Carevine, a u samo predvecerje Prvog svetskog rata, od 7-9. juna 1914. u Somboru se odrzava Srpska pevacka slava, prva i jedina smotra srpskih horova sa 23 horske druzine iz svih krajeva Carevine i gostima, beogradskim horovima "Stankovic" i "Obilic".
    Prva srpska umetnicka i
    vajarska izlozba u Vojvodini
    1910. godine
    Medjutim, sav taj sjaj i dogadjanja nisu mogli prikriti sve primetnije znake stagnacije, uocene na razmedji vekova, pre svega, kao posledica zapostavljanja industrijskog razvoja. Taj trend ce se posebno iskazati po zavrsetku Prvog svetskog rata iz koga je Sombor, oslobodjenjem 13. novembra 1918, kada je u njega usla ceta - prethodnica srpskog kraljevskog majora Nikole Ilica - Bajke, dosao u okrilje svoje matice Kraljevine Srbije, ako imamo u vidu da je njegovo stanovnistvo, po svojoj strukturi, odvajkada srpska varos.
    Iako su Somborci i pre rata, a posebno pri njegovom kraju, igrali vidnu ulogu u jacanju veza sa maticom, (na Velikoj narodnoj skupstini u Novom Sadu Joca Lalosevic je izabran za predsednika, njegovi sugradjani Petar Konjovic za zamenika i Kosta Popovic za clana Narodne uprave Vojvodine) sudbina Sombora ce biti drugacije usmerena, pogotovo kada su 1929. formirane banovine.
    Iz Sombora centar se seli u Novi Sad, a sa njime i sve zanacajnije ustanove, koje su cinile vazne izvore njegovih prihoda. Gurnut na periferiju glavnih puteva i politickog odlucivanja, opadanje moci i ugleda Sombora bice sve ubrzanije.
    U tome ce doci i Drugi svetski rat, kada ce za vreme madjarske okupacije, koja je trajala do 21. oktobra 1944, Sombor ponovo biti sediste Backe zupanije, a cenu svoje slobode Somborci ce platiti sa 1.195 zrtava, od cega 964 jevrejske narodnosti.
    Groblje zrtava sarvarskog logora
    Zanos posleratne izgradnje i obnove zahvatice i Sombor u kome je, slicno kao i nakon 1918, znacajno izmenjena struktura zitelja kolonizacijom 1945. mahom Srba iz Hrvatske.
    Medjutim, druge sredine, pa i u neposrednoj blizini, brze ce uci u korak sa zahtevima vremena i brze ce se razvijati, ostavljajuci Somboru ulogu sirovinske baze za okolnu prehrambenu industriju, a on da i dalje bude prevashodno kulturno srediste. Nesto vise ce se uciniti sedamdesetih godina veka kada se ubrzanije grade industrijski kapaciteti, pre svega zasnovani na resursima poljoprivrede, u najvecoj meri locirani u industrijskoj zoni, dovoljno udaljenoj od grada da ne ometa njegovo sirenje i zdravo zivljenje.
    Zanemarimo li posledice dugogodisnjih sankcija i najnovijih ratnih dejstava, Sombor raspolaze sa znacajnim kapacitetima koje je lako ponovo dovesti na nekadanji nivo, dok neke, poput Fabrike akumulatora "Sombor", Fabrike ulja i biljnih masti "Sunce", Fabrike za preradu mleka "Somboled" nisu ni smanjivale svoju proizvodnju. Medju onima kojima svakako treba pomoci su MPI A.D. "Bane", Fabrika hrane "Panonka", Fabrika dostavnih vozila "Crvena zastava", Fabrika obuce "Boreli", "Seme-Sombor", mlinska industrija i dr. Naravno, tu je i njegovo najvece blago, velike i kvalitetne oranicne povrsine, 202 km kanalske mreze, reka Dunav i uz njih sumski pojas, jedan od najbogatijih evropskih lovnih revira, sa kvalitetnom visokom divljaci, pogodne za ribolovni i lovni turizam, boravak i uzivanje u naseljima bungalova u carima prirode.
    U okolini Sombora
    su bogata lovista
    Sam grad gostima pruza na uvid svoje bogato kulturno nasledje, koje su kroz vreme oplemenjivali brojni velikani rodjeni ili u ovoj varosi afirmisani. Potekli u razlicitim nacionalnim i verskim sredinama, oni su u njegovo tkivo ugradjivali njihove najbolje vrednosti. U Somboru je rodjen Vasilije Damjanovic, pisac prve aritmetike, Nikolaj Simic, pisac prve logike i Avram Maksimovic, pisac prve knjige o pcelarstvu u Srba. Avram Mrazovic, osnivac prve skole u Srba za obrazovanje ucitelja, Ivan Jugovic, utemeljivac Velike skole u Beogradu, Pavle Atanackovic i Gedeon Petrovic, episkopi i Samuilo Masirevic, patrijarh Srpske pravoslavne crkve. Josip Slezinger, kompozitor i zacetnik srpske gradjanske muzike, Jovan Hadzic, osnovatelj Matice srpske, Jozef Svajdl, general madjarske revolucionarne vojske 1848/49 i jedan od "aradskih zrtava", Antal Koh, geolog i akademik, Djordje Bakic, geolog, pronalazac grafita, Nikola Vukicevic, pedagog, Milka Grgurova, velika glumica, Karolj Vertesi, putopisac i novinar, Djula Varosi, kalocki nadbiskup i pisac, Arpad Juhas, slikar, Jozef Tim, lekar i istorik, Veljko Petrovic, knjizevnik i akademik, Geza Barci, madjarski lingvista i akademik, Milan Konjovic, slikar i akademik, Janos Herceg, knjizevnik i akademik.
    U Somboru su radili Georgije Brankovic, potonji patrijarh srpski, Jovan Djordjevic, osnivac pozorista u Novom Sadu i Beogradu i pisac himne "Boze pravde", dr Milan Jovanovic-Batut, lekar i pisac, dr Laza Kostic, pravnik i pesnik, dr Paja Radovanovic, pedagog i psiholog, Ede Margalic, lingvist i profesor Univerziteta u Pesti, Petar Konjovic, kompozitor i akademik. Spremajuci se za zivot, u Somboru su se skolovali Josif Marinkovic, kompozitor, Jovan Ducic, knjizevnik, Isidora Sekulic, knjizevnik i akademik, dr Kornel Senteleki, lekar i knjizevnik i brojni drugi.
    Tunel u ravnici,
    to se samo u Somboru
    moze sresti
    neunistiva zlojebaba!

  5. #5

    Odgovor: Sombor

    Evo dragi moji somborci (a i nesomborci koji obožavate,ili bar volite gore pomenuti grad) nekoliko slika Sombora dok još nije bio raskopan (ili kako nadležni volu da kažu RENOVIRAN - a to što su povadili bođoše i platane....nikom ništa).Uživajte.Izvor je naravno jedan dobar fotograf somborskih novina....
    AcikaUZIVO

  6. #6

    Odgovor: Sombor

    E,da...Ovakav Sombor kao na slikama u prethodnom postu pamtim...A nedavno kad sam posetila Sombor,nisam mogla da verujem šta su uradili...Za mene je Sombor jedan od naših najlepših gradova,bio...

  7. #7

    Odgovor: Sombor

    Citat Sokica kaže: Pogledaj poruku
    E,da...Ovakav Sombor kao na slikama u prethodnom postu pamtim...A nedavno kad sam posetila Sombor,nisam mogla da verujem šta su uradili...Za mene je Sombor jedan od naših najlepših gradova,bio...
    Jeste,slaze se sa tobom,i ja koji sam ovde nisam mogao da verujem da su tako nesto uradili,ali sam promenuo misljenje kad sam video crtez kako ce izgledati nova glavna ulica,veruj mi mnogi gradovi ce ponovo da zavide Somboru na izgledu glavne ulice,samo treba docekati da se zvrsi sve i naravno da ce ponovo biti zelenila u glavnoj,novih mladih stabala,sto je jako pohvalno.

  8. #8

    Odgovor: Sombor

    i meni su platani bili lijepi, i meni je bilo zao sto su platane posijekli. ali, korijenje se izmaklo kontroli, em je dizalo beton, a em je bilo trulo. problem je bio u tome sto platani kad su se posadili, nisu se odrzavali kako treba. a da bi se nesto napravilo, mora i da se razrovari. centar nam je ocajan, a po novom planu trebao bi da bude bombonica. nove instalacije ste dobili, sad se cekaju ostali. i samo strpljenja. kad se glavna napravi, svi ce i da zaborave kako je ranije izrovano bilo.
    nattydread is coming to dinner

  9. #9

    Odgovor: Sombor

    Citat nattydread kaže: Pogledaj poruku
    i meni su platani bili lijepi, i meni je bilo zao sto su platane posijekli. ali, korijenje se izmaklo kontroli, em je dizalo beton, a em je bilo trulo. problem je bio u tome sto platani kad su se posadili, nisu se odrzavali kako treba. a da bi se nesto napravilo, mora i da se razrovari. centar nam je ocajan, a po novom planu trebao bi da bude bombonica. nove instalacije ste dobili, sad se cekaju ostali. i samo strpljenja. kad se glavna napravi, svi ce i da zaborave kako je ranije izrovano bilo.
    Slazem se sa tobom,da bi se napravilo nesto moralo se prvo i srusiti.Ne da ce biti bonbonica nego ce biti......Jedva cekam da se zavrsi,samo treba strpljenja.Zavidice nam mnogi gradovi na centru.

  10. #10

    Odgovor: Sombor

    Sve je to ok,ali oni platani su imali veze sa mojim ludim školskim danima u Somboru...I onim društvom...Eh! A kad budu nabacili novi izgled,moći ću dati svoj komentar...

  11. #11

    Odgovor: Sombor



    Evo da vidite kako ce izgledati.
    Poruku je izmenio zmax, 14.02.2008 u 20:43 Razlog: ne vidi se slika

  12. #12

    Odgovor: Sombor

    Meni Sombor izgleda uvek lepo, nije bitan izgled vec dusa grada a on je definitivno ima!!!

  13. #13

    Odgovor: Sombor

    Бисер...Галерија Милана Коњовића...Позориште...Предивно зеленило...

  14. #14

    Odgovor: Sombor

    Moj Sombor....koji svakako ima mnogo svojih kulturnih i istorijskih znamenitosti poseduje neku toplinu.....koju cine ljudi ,tihi i pitomi......Lepo je petkom ili nedeljom jednostavno prosetati do ove nase pijace koja ,srce na ruku ne izgleda bas najlepse.......i osetiti duh ravnice ,salasa,podmazanih soba......
    "Ako je taj sicusni komadic zivota sve sto imas,onda od njega ucini sve sto je moguce"
    (Sajd Ben Hamed)

  15. #15

    Odgovor: Sombor

    KOTLIĆ SOMBORSKI
    19. juli 2008.


    Vikend-izlet podesismo tako da stignemo na Somborski kotlić.



    Održava se na trgu kog Somborci zovu Ćelavi jer na njemu nema drveća.



    Na Trg smo izašli kad je većina kotlića (koji se kuvaju na obodima Trga ili ulicama koje vode na Trg) već bila na stolovima.





    Ćelavi trg i delovi okolnih ulica bili su puni, a raspoloženje je bilo lepo i vojvodjanski pitomo.





    Učesnici kuvaju riblji paprikaš za svoje društvo. U najavi sam video da organizovane grupe mogu naručiti paprikaš, ali mi, kao individaulni 'turisti', ostali bi gladni pored više od 300 kotlića sa ribom da nismo pre izlaska na trg kod naših domaćina pojeli 'kućni' kotlić.



    Učesnici uglavnom svoje stolove ukrašavaju svečanim postavljenjem, cvećem u vazama, tortama i sl. A ovde je jedrenjak 'Panonski mornar Somborski' čija 'paluba' služi kao postolje za servirenje.





    Učesnike je zabavljala muzika a i Goca Tržan.

    Već smo ulazili u kola da krenemo za Novi Sad kad je počeo vatromet a pretpostavljamo da je zabava na trgu nastavljena još dugo u noć skoro punog julskog meseca.
    Poruku je izmenio nenad.bds, 20.07.2008 u 12:25

Strana 1 od 3 123 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Sombor 1910.
    Autor PIB u forumu Istorija
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 13.01.2009, 02:59

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •