Istorija

Na osnovu arheoloskih nalaza i pisanih dokumenata dokazano je da su na ovim prostorima ljudi ziveli neprekidno od praistorije do danas. Prva naselja se podizu u XI veku, a naziv Palanka se pominje 1593. godine. Od XI veka na ovim prostorima ziveli su Ugari i Srbi (sto potvrdjuju slovenski srpski toponimi: Veliki i Mali Gajic, Golubnjak, Rajkovo, Risticev put, Uroska bara itd).

Podaci su uzeti iz madjarskih izvora, koji istrazuju borbe Arpadovaca ili Arpadovica u XI veku, te se mogu smatrati pouzdanim. Krajem XVI veka ove prostore zauzimaju Turci, a Karlovackim mirom 1699. godine ih definitivno napustaju. Posle toga ovde se naseljava novo srpsko stanovnistvo, te nemacko, slovacko i madjarsko. Do 1916. godine ovde postoje tri naselja: Stara, nova i Nemacka Palanka.


U XVIII veku se u Palanci pocinje razvijati privreda (proizvodnja cigle, prerada duvana, proizvodnja svile i prerada kudelje), u XIX veku razvija se prerada drveta i pocinje sa radom parni mlin. Posta je osnovana 1828. godine, pristaniste je izgradjeno 1867, prvo kreditno drustvo i telegraf 1869, a sud 1871. godine. Backa Palanka je prvu stampariju dobila 1881. a prva sijalica je upotrebljena 1886, zeleznicka pruga je izgradjena 1856, da bi telefon poceo sa radom 1904. godine.


Najstariji arheoloski nalazi su sileksi (kameno orudje) koji se mogu datirati u doba mladjeg mezolita, a najbrojniji su nalazi bronzanog doba i kasnog srednjovekovnog perioda. Na sremskoj strani opstine su brojni nalazi iz rimskog doba. Jedno od najvrednijih nalazista je "Keltski opidium" (I vek n.e.) - jedno od najbolje ocuvanih utvrdjenja toga doba, a na podrucju Celareva pronadjeno je rano srednjovekovno naselje i nekropola (od VIII do X veka) - "Menora iz Celareva".


U najznacajnije spomenike kulture ubrajaju se barokni dvorac (u kojem se cuva stilski namestaj iz poslednja tri stoleca) i barokni park porodice Dundjerski iz XIX veka, zatim vodenica i "Sremska kuca" u selu Nestin. Od sakralnih spomenika najznacajniji su ikonostasi Srpske pravoslavne crkve u Backoj palanci iz 1773, i u selima Despotovu, Silbasu i Nestinu. Crna topola, cetiri platana, mocvarni cempresi i par belorepih orlova su zasticeni spomenici prirode.

Geografija
Opstina Backa Palanka zauzima povrsinu od 579 kvadratnih kilometara, sto je svrstava u grupu vecih opstina po povrsini u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini i u SR Jugoslaviji. Prema popisu stanovnistva iz 1991. godine na podrucju opstine je zivelo 58.835 stanovnika, od cega u gradu Backoj Palanci 26.780. Ostalo stanovnistvo zivi u 13 naselja (odnosno sela): Vizic i Nestin su na sremskoj strani (preko reke Dunav) a na backoj strani opstine su: Celarevo, Karadjordjevo, Mladenovo, Obrovac, Tovarisevo, Nova Gajdobra, Gajdobra, Silbas, Parage, Despotovo i Pivnice.

Po nacionalnom sastavu stanovnistvo opstine je heterogeno: Srbi cine najveci deo populacije (74%), zatim Slovaci (12%), 8% stanovnistva se izjasnjavaju kao Jugosloveni, a ostalo cine Madjari, Romi, Crnogorci i Hrvati. Radno sposobno stanovnistvo (aktivno i sa licnim primanjima) cini vise od 60% ukupnog stanovnistva.



U geografskom pogledu reka Dunav spaja Opstinu sa Evropom i Crnim morem, a mreza puteva sa Novim Sadom, Somborom, Suboticom, Sidom i Hrvatskom (odnosno sa Ilokom i Vukovarom), sto je svrstava u opstine koje imaju povoljan geografski polozaj.

Mrezom magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva u duzini od 300 kilometara povezana su sva naselja u Opstini. Deo puta Novi Sad - Sombor kod Backe Palanke je pusten u saobracaj 1996. godine. Vodovodna mreza je sprovedena na celoj teritoriji Opstine, a gasovodna u Backoj Palanci i Celarevu. Zbog svog polozaja, povoljnih klimatskih uslova (panonska ravnica, reka Dunav i obronci planine Fruske Gore) Backa Palanka ima uslove za znacajan razvoj turizma.

Ova sredina ima kontinentalnu klimu sa cetiri godisnja doba i prosecnom letnjom temperaturom od 23 stepena celzijusa.

Turizam

Ugostiteljsko preduzece "Turist" u svojim objektima pruza smestaj i ishranu te nudi raznovrsne specijalitete ovog kraja. Lovacki specijaliteti se mogu probati u lovackim domovima: "Vranjak", i "Pivnice" i u restoranu Vojne ustanove "Karadjordjevo", Moteli "Poloj" i Motel sa rekreacionim centrom i bazenom u Celarevu su nadaleko poznati, kao i hotel "Central" u Backoj Palanci. Riblji specijaliteti se prave u restoranima "Carda" i "Kolos Carda", na obali Dunava. U sastavu firme "Sintelon" postoji ekskluzivni restoran "Grand".
Sezdesetih godina Dunav je cesto plavio ove krajeve. Tada su izgradjeni sistemi nasipa kojima je opstina zasticena od poplava. 1965. godine je u nasem gradu podignut spomenik graditeljima i zastitnicima od poplava.
U blizini Dunava je izgradjen savremeni sportsko- -rekreacioni centar "Tikvara" (sa terenima za fudbal, rukomet, kosarku, tenis). Naziv Tikvara potice od naziva camca, odnosno brodica u kome se pre 70 godina cuvala i prevozila sveza riba sve do Novog Sada. Brodic je u potpalublju imao otvore, kroz koje je ulazila voda, tako da se riba u tikvari cuvala i po nekoliko dana.


Opstina ima veoma razvijenu sportsku tradiciju: proizvela je svetske i olimpijske pobednike (u kajaku), Zenski kosarkaski klub "Backa Palanka" je stigao do cetvrtfinala kupa "Lilijane Ronketi", u Tovarisevu se tradicionalno odrzava sempionat u moto krosu, rukometni klub "Sintelon" je u I saveznoj ligi - bio je finalista kupa Jugoslavije, a u amaterizmu Backa Palanka spada u jednu od najspotrskijih sredina u Jugoslaviji. U sportsko-rekreativnom centru "Tikvara" odrzavaju se mnoge sportske aktivnosti. Nedavno je osnovan Elit kayak club�, a postoji i kajak klub Sintelon".

U Opstini ima trenutno preko 700 preduzeca, medju kojima su najveci "Sintelon" - jedan od najuglednijih proizvodjaca PVC podnih obloga i tepiha u Evropi, a otvorio je fabrike u Rusiji "Sinteros" i Ukrajini "Vinisin"; AIK Backa Palanka - proizvodnja hrane; PIK "Podunavlje" - poljoprivredna i industrijska proizvodnja u Celarevu; Zemljoradnicka zadruga Pivnice;"Duvankoop" - proizvodnja i obrada duvana; proizvodnja masina i alatki, poljoprivrednih masina i pumpnih automata u holding preduzecu "Majevica"; "Nopal" - najznacajniji jugoslovenski proizvodjac elektroinstalacionog materijala; "Jedinstvo" - proizvodjac metalne galanterije za domacinstvo; "Merkur" - svetski poznat proizvodjac kozne i metalne galanterije, itd.

Poljoprivreda kao znacajan potencijal opstine raspolaze sa vise od 45.000 hektara obradivih povrsina (ciji je veci deo, preko 70%, u privatnom vlasnistvu).

Backa Palanka se ubraja medju 10 najrazvijenijih opstina u Vojvodini.

Na ovim prostorima se susrecu uticaji razlicitih kulturnih obrazaca: srednjoevropskog, tradicionalno-srpskog i modernog zapadnoevropskog.

U kulturi trenutno postoje i rade ove institucije: Narodna biblioteka "Veljko Petrovic", Ustanova za kulturu "Hazar", Muzej grada, Knjizevno drustvo "Dis", Matica Slovacka (a ovih dana se otvara veoma lep Slovacki dom).


Nasa sredina je poznata po radu amaterskih kulturno-umetnickih drustava, koja neguju i cuvaju tradiciju (srpsku i slovacku): KUD "Kosta Abrasevic", KUD "Petar Kocic" - Celarevo, KUD "Dr Mladen Stojanovic" Mladenovo, SKUD Pivnice, Amatersko pozoriste "Jan Ceman" - Pivnice, KUD "Svetozar Markovic" - Obrovac, KUD Blagoje Parovic� - Gajdobra, Knjizevni klub Jovan Ducic� - Gajdobra... Nedavno je formirano i udruzenje likovnih umetnika Backe Palanke.

U okviru tehnicke kulture postoje sledeci klubovi: Aero klub (padobranstvo i aviomodelarstvo), Auto moto drustvo, Radioamaterski klub, Klub inzenjera i tehnicara u poljoprivredi, Klub pedagosko-tehnicke kulture, Foto-kino klub u Pivnicama.