Zrenjanin - Strana 7
Strana 7 od 7 PrvaPrva ... 567
Prikaz rezultata 91 do 104 od ukupno 104

Tema: Zrenjanin

  1. #91

    Odgovor: Gerontoloski Centar Zrenjanin

    Svetska auto kompanija "Meca Plast" otvoriće predstavništvo u Zrenjaninu, saznaje "eKapija". Kompanija koja će u Banatu proizvoditi delove unutrašnjeg enterijera za "Fiat" vozila trebalo bi da startuje već u septembru, rekao je eksluzivno za "eKapiju" gradoačelnik Zrenjanina Mileta Mihajlov.

    Kako je napomenuo Mihajlov, u toj fabrici posao bi trebalo da pronađe oko 150 radnika.

    Strani investitori sve više zainteresovani

    Izrazito ravničarski kraj, struktura ekonomije i industrije klasifikuju Zrenjanin među veće agro-industrijske centre u Republici Srbiji.

    Najrazvijeniji deo ekonomije je industrija, gde, prema podacima Grada, radi oko 16.750 zaposlenih, što predstavlja više od jedne trećine ukupnog broja radno sposobnog stanovništva.

    Poslednjih nekoliko godina više velikih evropskih imena odlučilo se da svoje investicije usmeri u grad na Begeju. Tu pre svega mislimo na nemački "DAD Draexlmaier" i italijansku "Pompeu".

    Upravo sa predstavnicima tih kompanija prekjuče je razgovarao gradonačelnik Zrenjanina. Tema razgovara bili su planovi za proširenje kapacita u njihovom gradu. Iako tačan broj još nije poznat, izvezno je da će te dve kompanije uskoro zaposliti još nekoliko stotina radnika.

    Ostatak vesti
    Stvoriću svoj mali raj i u njega primiti one koji su mi već u srcu.

  2. #92

    Odgovor: Gerontoloski Centar Zrenjanin


    Izletišta na Tisi


    ''Reka Tisa čini zapadnu granicu teritorije Grada Zrenjanina i na ovom delu njenog toka, smeštena u gustoj šumi, postoje dva uređena kupališta s pratećim sadržajima – "Babatovo" i "Žabaljski most"...''

    Svratio sam juče na ''Izletište Tisa'' (kako na tabli na putu ZR-NS piše) a koji se na sajtu 'Zvanična prezentacija grada Zrenjanina' naziva 'Zabaljski most'.




    ''Izletištem "Žabaljski most", lociranom na 13 km zapadno od grada, pored magistralnog puta Zrenjanin – Novi Sad, upravlja Turistička organizacija Grada Zrenjanina. Uz kupalište sa talpom i bazenom za decu, u okviru izletišta uređeni su prostor za kampovanje, sportski tereni za košarku, odbojku i odbojku na pesku, dečije igralište, kao i više ugostiteljskih objekata. Na ovom se prostoru, tokom letnjih vikenda, održava i kulturno-zabavna manifestacija "Leto na Tisi". ''

    Inače, ušće Tise u Dunav, nešto nizvodno od Starog Slankamena, je na 37 kilomatara udaljenosti.


    Talpa


    I nezaobilazan prizor naš - dimovi, mirisi...
    Ovde je i na platou napravljeno destak ložišta za roštiljanje.








    Društvance u hladu jednog lokala, videći da slikam, pozvalo me da i njih slikam. Iako sam rekao 'Ako vas i slikam - nećete sliku dibiti' ipak su se, dobro raspoloženi, namestili prema aparatu. Pošto ih nisam pitao da li će im smetati da sliku okačim na net, likove sam zatamnio.


    Neki sledeći put i nekoliko slika sa Babatova.

  3. #93

    Odgovor: Gerontoloski Centar Zrenjanin

    BABATOVO


    ''Kupalište "Babatovo" udaljeno je 15 kilometara od Zrenjanina i 5 km od naseljenog mesta Elemir i, osim kupanja, nudi mogućnost bavljenja sportom i rekreacijom, a gosti predah mogu potražiti i u restoranu preduzeća "NIS - Naftagas".''




    Kupalište se nalazi nedaleko od instalacije za pretakanje nafte na brodove.


    Očigledno da sudbina restorana još nije rešena - iako je sezona kupanja, ne radi, a i ne izgleda da je skoro radio.




    Posle Babatova put (od nepuna 3-4 metra širine) nastavlja za Taraš.


    Krajem avgusta u toku su bili radovi na izgradnji puta po kruni nasipa do Žabaljskog mosta. Tim prilazom će se skratiti put od Elemira i Taraša prema Bačkoj.
    Poruku je izmenio nenad.bds, 14.09.2011 u 11:45

  4. #94

    Odgovor: Zrenjanin

    Dvadeset pet godina banatske biskupije

    Autor: Miroslava Pudar

    U samom centru Zrenjanina, ka gradskom trgu okrenuta svojim pročeljem, a visokim tornjem saglediva do oboda grada, tek velika župna crkva Svetog Ivana Nepomuka nezaobilazan je verski i kulturni objekat, jednom rečju zaštitni znak ove sredine. Bilo da je turisti otkriju prvi put ili je tek deo svakodnevnice ovdašnjih žitelja, svojom lepotom i grandioznošću uvek je i svakom primetna, a ne izmiče ni objektivu. Ovekovečena na svim razglednicama, zaslužuje da uđe i u ovu dopisnicu kao pravi pozdrav iz Zrenjanina.


    Njena raskošna zvona svakoga sata oglašavaju vreme, a u podne se, čak do zabačenih delova Zrenjanina, razleže odjek 12 preciznih udaraca. Proteklih nedelja bilo je naročito svečano u ovoj crkvi jer su u njoj održane dve svečarske mise posvećene dvadesetopetogodišnjici Banatske biskupije. U katedrali Svetog Ivana Nepomuka u Zrenjaninu, sagrađenoj 1868. godine, održana je krajem septembra, na Dan Svetog Gerleta, svečana sveta misa koju je služio estergomsko-budimpeštanski nadbiskup dr Peter Erde, na mađarskom jeziku, u prisustvu mnogobrojnih vernika i gostiju. Među crkvenim velikodostojnicima bili su i apostolski nuncije Orlando Antonini, beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar, biskup iz Sombathelja Andraš Vereš, predstavnik crkve iz Nađvarada Jožef Fodor, direktor subotičkog Paulinuma Jožef Mioč, zrenjaninski biskup dr Laslo Nemet i penzionisani zrenjaninski biskup Laslo Hužvar, a među gostima mađarski državni sekretar za nacionalna pitanja i veru Laslo Sasfalvi, politički savetnik Čaba Nemeš i sekretar Andraš Kiš, ambasador Mađarske u Beogradu Oskar Nikovic, generalni konzul Mađarske u Subotici Tamaš Koršoš i predsednik Nacionalnog saveta Mađara u Srbiji dr Tamaš Korhec. Potom je dve nedelje kasnije, u oktobru, usledila svečana sveta misa na hrvatskom jeziku, koju je održao zagrebački nadbiskup Josip Bozanić.

    Rimokatolička katedrala ili župna crkva posvećena je Svetom Ivanu Nepomuku, koji se smatra zaštitnikom svih mostova i reka - tih jedinstvenih simbola ovoga grada, smeštenog na Begeju. Katedrala je trobrodna građevina, koju je u neoromanskom stilu projektovao arhitekta Stevan Đorđević. Unutrašnju dekoraciju crkve uradio je ovdašnji umetnik Jožef Gojgner, po biblijskim motivima i već gotovim uzorima francuskog grafičara Gustava Dorea. Tu su kopije „Isusa pred Pilatom“ Munkači Mihalja, „Tajna večera“ Leonarda da Vinčija, ulje na platnu „Madona s detetom“ mađarskog slikara Sekelj Bertalana. Katedrala poseduje i originalne orgulje iz 1907. godine, nastale u čuvenoj temišvarskoj radionici „Vegenštajn Lipot i sinovi“. Izgradnja ove monumentalne građevine trajala je od 1864. do 1868. godine, a podignuta je na gradskom trgu, na mestu gde je prethodno već postojala katolička crkva. Katedrala je trobrodna građevina, a odjek njenih zvona dopire do svih delova Zrenjanina.

    Danas
    Stvoriću svoj mali raj i u njega primiti one koji su mi već u srcu.

  5. #95

    Odgovor: Zrenjanin

    "MEKA PLAST" POČINJE OPREMANJE ENTERIJERA ZA "FIJAT"
    Utorak, 25. Oktobar, 2011.| Autor: Agencija TANJUG

    ZRENJANIN - U pogonu francuske kompanije "Meka plast" u Zrenjaninu počeće u decembru probna proizvodnja plastičnih delova za opremanje enterijera "Fijatovih" automobila, najavio je zastupnik te francuske firme i direktor firme "ISCO" Željko Isakov.

    U pogon "Meka plasta", koji se nalazi na izlazu iz Zrenjanina prema Lazarevu, investirano je 3,5 miliona evra.

    Kako je najavljeno, u prvoj fazi za izradu plastičnih delova enterijere za automobile, posao će dobiti 150 radnika, pretežno inženjera mašinske struke.

    Investitor planira da probna proizvodnja traje do marta naredne godine, a u planu ima i potpisivanje ugovora sa automobilskim kompanijama "Dačija" i "Reno".
    Stvoriću svoj mali raj i u njega primiti one koji su mi već u srcu.

  6. #96

    Odgovor: Gerontoloski Centar Zrenjanin

    Tomaševac postao prestonica banatskih militara 26.10.2011

    Savet Mesne zajednice Tomaševac je sinoć na svečanoj sednici jednoglasno proglasio ovo mesto prestonicom banatskih militara i na ovaj način podsetio na ulogu koje je ovo mesto imalo u stvaranju istorije današnje Vojvodine.

    Aleksandar Rudić, član Saveta MZ Tomaševac, objasnio je da su militari stanovnici naselja koja su bila deo vojne granice u tadašnjoj Austrougarskoj carevini.
    - Tomaševac je bio deo te granice od 1773. do 1872. godine, dakle skoro jedan vek, a Tomaševčani su za službu čuvara graničnih predela imali beneficije: imali su zemlju, bili slobodni i slobodno ispovedali svoju veru u tadašnjoj Carevini, i živeli specifičnim načinom života. Tomaševac do danas nije zapustio tu tradiciju, a na ovaj način želimo da podsetimo na ovu, pomalo zaboravljenu, ali veoma zanimljivu istorijsku lekciju i promovišemo potamiški deo Banata – rekao je Aleksandar Rudić, podsećajući da su upravo Banatske šore, po kojima je ovo mesto poznato, deo militarske tradicije, a da je za negovanje starih običaja zaslužna i Asocijacija žena "Tamiški cvet".
    - Ono što je možda i najvažnije jeste da su ljudi u Tomaševcu specifičnog duha, nekad teški i tvrdoglavi, ali dobri, vredni i pošteni, i to je taj vojni duh i način života, kojim se do pre 130 godina živelo ovde – napomenuo je član Saveta MZ Tomaševca.

    Bojan Kostreš, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije i Tomaševčanin, podsetio je da je ovo mesto dugi niz godina bilo središte militara i odigralo značajnu ulogu u nastajanju Vojvodstva Srbije i Tamiškog Banata.
    - Zbog toga Tomaševčani imaju pravo na ovo i prestonicu banatskih militara. I možda bi za nekog bilo bolje da je poznat po prvoj biblioteci ili nečemu sličnom, ali oni su bili vojnici i misle da je ovo najbolji način da se ovo mesto obeleži i na taj način istorijom privuku posetioce i turiste – ocenio je Bojan Kostreš, dodajući da je u planu i otvaranje Muzeja Banatskih militara, podizanje spomenika militarima u centru sela, ali i rekonstrukcija postojećeg spomenika kapetanu Radivojeviću.

    Aleksandar Marton, predsednik Skupštine grada Zrenjanina, zaključio je da se pojedini delovi istorije nepravedno zapostavljaju i da je ovo ujedno prilika da se ukaže autorima udžbenika i istorijskih knjiga na značaj koji je potamiški deo Banata imao u čuvanju države od upada Turaka.
    - Grad Zrenjanin će podržati svaku inicijativu kojom se čuva tradicija, a na ovaj način pomažemo i osnaživanje i oživljavanje naših sela i kvaliteta života u njima. Prestonica banatskih militara ima i turistički potencijal, a ujedno će nas podsećati na važne istorijske trenutke i pobede koje su naši preci izvojevali – rekao je predsednik Skupštine grada Zrenjanina.
    Stvoriću svoj mali raj i u njega primiti one koji su mi već u srcu.

  7. #97

    Odgovor: Zrenjanin

    Počeli radovi na sanaciji gradske deponije

    14.11.2011

    Gradonačelnik Zrenjanina dr Mileta Mihajlov obišao je danas radove na sanaciji gradske deponije i tom prilikom istakao da je Zrenjanin pred rešavanjem višedecenijskog problema.
    Kako je rekao, sanacija deponije biće rađena u nekoliko faza. Prva je u toku, a druga faza biće pravljenje privremene kasete gde će biti odlagano smeće u naredne dve godine dok se deponija bude sanirala, a zatim treća faza jeste izgradnja regionalne deponije.
    - Ceo projekat počeo je u kasnu jesen jer smo morali čekati hladnije vreme i mrazeve, kako se neprijatni mirisi ne bi širili ka centru grada i naselju Bagljaš – rekao je novinarima Mihajlov.

    Prema njegovim rečima, sanacija deponije košta 116 miliona dinara. Grad u toj sanaciji učestvuje sa oko 70 miliona dinara, dok ostatak obezbeđuje Fond za zaštitu životne sredine.
    - Radovi će biti okončani relativno brzo, ali računamo do početka proleća sledeće godine. Od sredstava iz ekodinara gradi se privremena deponija na kojoj će se odlagati otpad dok se ne izgradi regionalna deponija. Ostalo je još postaviti podlogu i sa odlaganjem otpada može da se počne. Privremena deponija će trajati oko dve godine – dodao je gradonačelnik.
    Dejan Jovanov, zadužen za ekologiju u lokalnoj samoupravi, kaže da se u ovom trenutku radi na fazi zemljanih radova, odnosno premeštanja otpada iz šire u užu zonu sanacije.
    - Zona sanacije obuhvata oko 6,5 hektara, a predviđeno je da se sva količina otpada prebaci na površinu od oko 3 hektara, kao i da se presvuče bentonitnim tepihom i geotekstilom, a da se na kraju prekrije inertnim materijalom i zatravi. Ovi radovi trajaće još dve do tri nedelje, a nakon toga očekujem da ćemo postavljati folije i polako završavati sanaciju u ovom delu – objasnio je Jovanov, navodeći da neće biti opasnosti od širenja neprijatnih mirisa u gradu.
    - Ni trenutni vremenski uslovi, kada je reč o temperaturi vazduha, nisu potpuno odgovarajući, ali daljim odlagamjem aktivnosti doveli bismo u opasnost realizaciju samog ugovora, jer izvođać ne bi mogao da uradi poslove ugovorene za ovu godinu – rekao je Jovanov.

    On je istakao da su radovi izuzetno značajni jer se sanacija deponija, i po našim zakonima, ali i po direktivama Evropske unije, mora rešiti pre nego što se pristupi izgradnji sanitarne deponije.
    - Obzirom da je otpad ovde nekontrolisano odlagan dvadesetak godina imali smo obavezu da na osnovu rezultata zagađenosti voda pristupimo realizaciji ovakvog projekta, obezbedili smo sredstva, a ekološka opravdanost sanacije deponije, ne mora se posebno dokazivati, dovoljno je reći da se ovde oko 700.000 kubika otpada razložilo u prethodnih dvadeset godina – pojasnio je Jovanov.
    Stvoriću svoj mali raj i u njega primiti one koji su mi već u srcu.

  8. #98

    Odgovor: Zrenjanin

    Nemački ''Klin - tek'' otvorio pogon u Zrenjaninu

    11.11.2011

    Gradonačelnik Zrenjanina dr Mileta Mihajlov i vlasnik i generalni direktor "Klin – teka" Albreht Riter (Albercht Ritter) svečano su danas, u Šećeranskoj ulici, otvorili pogone te nemačke kompanije koja se bavi proizvodnjom sterilnih soba za farmaceutsku industriju i operacionih sala za bolnice i druge zdravstvene ustanove.

    Gradonačelnik Mihajlov je, obraćajući se brojnim gostima, istakao da je svako otvaranje pogona i svako novo radno mesto, izuzetno značajno za lokalnu samoupravu.
    - Ovo je rezultat dugogodišnjeg nastojanja gradske uprave da omogući povoljno poslovno okruženje i obezbedi uslove za nova ulaganja i za razvitak lokalne privrede. Očekujem da "Klin – tek" uspešno nastavi dalje, kao što je i startovao prošle godine, da osvoji značajno tržište i otvori još više radnih mesta u Zrenjaninu – rekao je Mihajlov.
    Predstavljajući kompaniju, Albreht Riter rekao je da je "Klin – tek" u Srbiji registrovan jula prošle godine, sa sedištem u Novom Sadu, a da je proizvodnja u Zrenjaninu otpočela u iznajmljenom prostoru. Inače, glavno sedište kompanije nalazi se pored Štutgarta, a postoji i "ćerka" firma, registrovana u Švajcarskoj.

    Nakon godinu dana rada u našem gradu, vlastitim sredstvima te kompanije kupljena je proizvodna hala površine od oko 1.200 kvadratnih metara, a prema rečima Ritera do sada je uloženo oko milion evra.
    - Za poslovanje u Srbiji odlučili smo prvenstveno jer smo želeli da ostvarimo plasman naše robe na rusko tržište, kao i da stvorimo uslove za projekte koje ćemo realizovati sa tamošnjim partnerima. Glavni razlog zašto smo izabrali Zrenjanin jeste taj što smo čuli da ovde postoji kvalifikovana radna snaga koja nam može pomoći u osvajanju ciljeva – rekao je Riter.
    Kako je objasnio, predviđeno je da u prvoj fazi, u pogonima u Zrenjaninu, bude zaposleno 15 ljudi, a potrebni su im mehaničari, električari i zanatlije iz domena montaže.

    Svečanom otvaranju danas je prisustvovao i predsednik Regionalne privredne komore Milan Radovanović koji je istakao važnost ove investicije posebno jer je reč o novim tehnologijama, što, između ostalog, kako je rekao, govori i o tome da naš grad ima stručnjake za rad u takvim firmama.
    Stvoriću svoj mali raj i u njega primiti one koji su mi već u srcu.

  9. #99

    Odgovor: Zrenjanin

    Video koji sam napravila o mom gradu sa ljubavlju
    Ankica

  10. #100

    Odgovor: Zrenjanin

    B92
    .
    .
    .
    Dinkić je precizirao da se razgovara sa jednom od najvećih svetskih kompanija u oblasti lake industrije za ogromnu investiciju u Vranju, sa jednom evropskom kompanijom koja proizvodi auto komponente o ulaganju u Zrenjaninu, koja bi u prvoj fazi uložila 300 miliona evra, a u drugoj još 200 miliona.
    .
    .
    .

    Finci u Zrenjanin ulažu 500 mil. €
    Izvor: Dnevnik
    Novi Sad -- Dva velika svetska investitora su na korak od potpisivanja ugovora o investiranju u Vojvodinu.

    Kako novosadski Dnevnik saznaje, u Zrenjanin će uložiti Finci a u Sremsku Mitrovicu Amerikanci.

    I jedan i drugi grad su praktično ekonomski problemi pa ne treba ni govoriti o tome od kakvog će značaja za njih, kao i za privredu Vojvodine i Srbije, biti te investicije i radna mesta koja će biti otvorena.

    Zrenjanin će uskoro dobiti jednu od najznačajnijih i najvrednijih stranih investicija u Srbiji i Vojvodini, koja se procenjuje na oko 500 miliona evra, a kako Dnevnik saznaje, radi se o ulaganju jedne velike kompanije iz Finske.

    Kako Dnevnik takođe saznaje, Finci planiraju da u zrenjaninskoj industrijskoj zoni izgrade pogone na parceli od 80 hektara, a ugovor o toj investiciji mogao bi biti potpisan već do kraja ovog meseca. Nezvanično nam je protvrđeno da je ta investicija gotovo sigurna te da se čeka samo zvanično stavljanje parafa.



    Novosti
    ...
    - Mi imamo tri projekta koji su pred samim potpisom - kažu u SIEPA. - Sve je, međutim, usporeno. Kada se ta ulaganja ostvare, ona će imati značajne finansijske efekte, jer je reč o velikim investicijama. Jedna italijanska tekstilna kompanija je u procesu izbora zemljišta. Pri kraju su pregovori sa jednim nemačkim ulagačem, kao i sa jednim velikim proizvođačem automobilskih komponenti.
    ...
    Poruku je izmenio Sunny, 15.10.2012 u 19:42
    Stvoriću svoj mali raj i u njega primiti one koji su mi već u srcu.

  11. #101

    Odgovor: Gerontoloski Centar Zrenjanin

    Mislim da je proleće definitivno stiglo u Zrenjanin. Lep dan želim svima!
    Ko rano poludi, ceo vek mu u veselju prođe!

  12. #102

    Odgovor: Gerontoloski Centar Zrenjanin

    http://www.dnevnik.rs/drustvo/varadi...dnevnog-zivota

    Варади: Историја свакодневног живота

    Поређао сам једне поред других списе три различита предмета и видим на каквим таласима расположења почива, какве ослонце тражи оптужба узнемиравања јавности - 1912. када је мој деда бранио Србе који су у једној бечкеречкој кафани наручивали српске песме и узвикивали „живео краљ Петар“, а после се правдали да су наздрављали неком Пери међу њима, затим када је мој отац 1946. бранио Мађаре у Новој Црњи који су у некој биртији лумповали певајући мађарске песме и коначно када сам ја 1971. бранио Шандора Рожу и Мирослава Мандића оптужених за узнемиравање јавности због текстова у часопису „Уј симпосион“. Обрасци одбране, као и обрасци тужилаштва, имали су доста велике сличности, а протекло је шездесет година.

    Ове примере из адвокатске праксе наводи академик Тибор Варади, угледни правник и универзитетски професор, експерт међународног приватног права, који је недавно објавио књигу документаристичке прозе „Списи и људи“, у издању „Академске књиге“. Књига је настала захваљујући сачуваној огромној архивској грађи адвокатске канцеларије Варади из Бечкерека, данашњег Зрењанина, која је деловала више од сто година. Адокатску праксу започео је 1893. деда нашег саговорника Имре Варади (1867-1959), наставио је отац Јожеф Варади (1912–198, а и самог Тибора Варадија почетак правничке каријере везује за ову канцеларију.
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  13. #103

    Odgovor: Zrenjanin

    Auuuu, vise od dve godine niko ni da zucne na temi.

    A navalili da promene ime gradu...
    Stvoriću svoj mali raj i u njega primiti one koji su mi već u srcu.

  14. #104

    Odgovor: Zrenjanin

    Zaista je forum zamro...
    Stvoriću svoj mali raj i u njega primiti one koji su mi već u srcu.

Strana 7 od 7 PrvaPrva ... 567

Slične teme

  1. Zrenjanin - ne sme da bude uspešan (?!)
    Autor itebejac u forumu Politika
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 20.04.2009, 11:35
  2. Zrenjanin - novi/stari grb i zastava
    Autor Sunny u forumu Banat
    Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 23.08.2008, 13:09
  3. Zrenjanin - Ista muzika za sve kafiće
    Autor silvia u forumu Banat
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.05.2008, 10:13
  4. Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 05.01.2008, 04:46

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •