Put vina Palic

Čitav ovaj region leži na peščanom zemljištu koje je nastalo nakon nestanka praistorijskog Panonskog mora. Zato se vina ovog područja popularno zovu vina sa peska. Peskoviti tereni, umereno kontinetalna klima i kvalitetne sorte vinove loze daju veoma pitka vina.
Vinarska tradicija subotičko-horgoške peščare je duga preko 2000 godina. U Bačkoj vinogradarstvo je svoj napredak doživelo posle prodora filoksere u Evropu. Tada suna tri lokaliteta Paliću, Čoki i Bisernom ostrvu kod Novog Bečeja, osnovana tri vinska podruma koja i danas čine okosnicu razvoja vinarstva ovog područja.
Podrum u Čoki, osnovan 1903, ubraja se u retke raskošne spomenike velike vinske kulture.Podrum ima rustičan ambijent iima sedam hladnih vinskih ulica i može da smesti 330 vagona vina. Podrum ima 130 hrastovih buradi od 1500 do 11000 litara i 17 betonskih cisterni obloženih staklenim pločicama koje primaju od 33000 do 67000 litara. Najveći sud prati neobična priča. Prostran kao manja dvorana služio je za gospodske sedeljke osnivača vinarije grofa Lederera.
Podrum Palić je nastao na mestu nekadašnje poljoprivredne škole, osnovane 1896. godine i nastavljač je stare vinarske tradicije subotičko-horgoške peščare. Sortu muskat krokan je grof Lipot Rohonci zasadio u lokalitetu Biserno ostrvo, gde je sagradio i manji zamak sa vinskim podrumom koji i danas postoji. Vino se prodavalo u Budimpešti, Londonu i drugim tržištima Evrope.
Subotičko horgoška peščarase širi na 24.000 ha a gotovo cela njena površina je pogodna za gajenje vinove loze. Vinogradi su grupisani oko naselja u opštinama Kanjiža i Subotica.
Ovo područje ima peskovito tlo i mestimično živi pesak, zatim razna ilovasta tla, černozem sa peskom i smeđa stepska zemljišta. Tereni su ili ravni ili talasasti platoi. Klima je tipično kontinentalna a zbog konfiguracije tla mogući su prodori hladnog polarnog vazduha tokom zime.
Pojedine stare sorte vinove loze tradicionalno se gajena peščari. Ranije je to bila kadarka, a sada je to kevedinka i kod Novog Bečeja muskat krokan. U novim vinogradima najviše se neguje italijanski rizling, zatim rajnski rizling i šardone. Preporučene bele sorte u ovom području su italijanski rizling, župljanka, beli burgundac, ezerjo, u Čoki još i muskat otonel, semijon i muskat krokan sa Bisernog ostrva, a od crnih merlo, frankovka, crni burgundac i kaberne. Peskovit teren, umerena kontinentalna klima i kvalitetne sorte vinove loze daju veoma pitka vina, harmoničnog ukusa, nežnog bukea i pitkosti.
Nosioci vinogradarske proizvodnje ovog kraja sa Vinarija Čoka i Podrum Palić. Vinarija Čoka sa svojim vinima sa "snagom ždrepčeve krvi" je proizvođač kvalitetnih i vrhunskih vina od kojih preporučujemo merlo, muskat otonel, ždrepčevu krv. Tu su i pino gri, pino noar i pino blan. Podrum Palić, osim bogate lepeze vina proizvodii penušavo vino pod nazivom Francuski poljubac, čija je osnova autohtona sorta ovog regiona kevedinka.

Poseban kuriozitet je viteški vinski red "Arena Sabatkienze". Vitezovi vina ovog reda popularišu i šire kulturu pijenja vina. Stari vinski običaji se neguju uz određene rituale u uniformama neobičnog i atraktivnog izgleda. Vitezovi su organizovani po rangovima, a sam ritual prijema u red podrazumeva testiranje kandidata u poznavanju vina.

Tipična hrana ovog područja, perkelt se dobro slaže samerloom. Uz paprikaš od pevca dobro ide kaberne, a uz juneću šniclu sa šampinjonima dobro se slaže lokalno vino kadarka.





Put vina Sremski Karlovci

Vinogradarstvo u Sremu je jedno od najstarijih u Evropi. Čokot je izdanak blagorodne zemlje na bregovima Fruške Gore već 1700 godina, kada je prvu lozu na njima zasadio rimski car Probus iz drevnog Sirmijuma. Dolaskom Turaka vinogradarstvo u Sremu je skoro uništeno. Postepeno se obnavlja i pun procvat dostiže u vreme Austro-Ugarske vladavine. Čokot je bio i ostao stožer života mnogih karlovačkih naraštaja, a karlovačko vino je blistalo širom Evrope, uvek gospodstveno i otmeno, među najboljima. Tokom nekoliko vekova Karlovci su smatrani za srpsku prestonicu vina. Fruškogorska vina izvožena su još u 15. veku u Češku i Poljsku.
Književnik i član Bečke akademije nauka Zaharije Orfelin je 1783. godine u Beču štampao "Iskusni podrumar", a Prokopije Bolić, arhimandrit manastira Rakovac na Fruškoj Gori, štampao je u Budimu 1816 prvi vinogradarski priručnik pod nazivom "Soveršen vinodelac". Ovo su najstariji radovi na našem jeziku u Vojvodini o vinogradarstvu i vinarstvu.
Autentično vino ovog kraja je bermet, koje su trgovci još pre 150 godina izvozili u SAD, a prema nekim podacima Bermet se nalazio i na vinskoj karti "Titanika". To je posebno likersko vino, koje liči na italijanski vermut, ali se proizvodi na drugi način, maceracijom više od 20 različitih trava i začina.

U ovom području vinogradarska zemljišta se nalaze na kosim terenima, platoima i obroncima Fruške Gore, a na njih blagotvoran uticaj ima reka Dunav. Tipovi zemljišta su pararedzina, černozem i gajnjača. Ovim zemljištima najčešća podloga je les. Klima je kontinentalna i u tim uslovima vegetacija vinove loze traje sedam meseci, a zimsko mirovanje pet.
Na Fruškoj Gori od autohtonih sorti se gaji vranac, od starih portugizer, od koga su u prošlosti pravljena vina ausbruh i bermet, a od domaćih ukrštenih sorti župljanka (prokupac i crni burgundac), neoplanta (smederevka i crveni traminac), sila (kevedinka i šardone), liza (sivi burgundac i kunleanj) i petra (crni burgundac i kubarat). Preporučene sorte vinove loze u ovom području su italijanski i rajnski rizling, traminac, sovinjon, neoplanta, sirmijum i župljanka., a najpoznatija su i istoimena vina.
Zbog geografskog položaja, blizine Dunava, mikroklime i refleksije sunca s površine Dunava, ovde grožđe ranije sazreva i ima jedan do dva procenta šećera više u poređenju sa drugim vinogradarskim regionima Vojvodine. Strujanje vazduha s vode tokom zime povoljno utiče na lozu, čokoti se ne smrzavaju, a leti refleksija svetlosti s reke stvara izvanrednu mikroklimu koja povećava šećer u grožđu.
Fruška Gora je područje italijanskog rizlinga, po nekima čak i njegova pradomovina. Pod tom lozom je više od polovine vinograda na ovoj prelepoj planini. Najpoznatija vina ovog kraja su fruškogorski rizling, italijanski rizling, rajnski rizling, župljanka, traminac, buvije, frankovka, plemenka, silvanac zeleni, portugizec i specifični aromatizovani bermet.

Fruška Gora je poznata i po svojim vinima koja svakako možete probati u jednom od preko 60 podruma privatnih proizvođača vina. Bermet i ausbruh su slatka, veoma jaka i aromatična vina. Neoplanta, autentično aromatizovano vino ovog krajase može naći u podrumu u Čereviću, a u obližnjim selima Neštin, Banoštor, Erdevik i Irig vas čeka još interesantnih vinskih podrumai vinarija.

Bermet se i danas proizvodi u Sremskim Karlovcima, a u nekim vinarijama ćete ga probati uz lokalnu slatku pitu. arlovački vinari potvrđuju da se vinske karte u najboljim restoranima ne mogu sastavljati bez vina iz njihovih privatnih podruma.Uy vojvođansku šunku, kulen i sremski sir najbolje idu bela vina poput italijanskog rizlinga, župljanke, rozea ili mladog gamea, uz pitu sa mesom ide vranac, game ili crni burgundac, a uz riblji paprikaš ružica ili lakše crveno vino.