Za lep travnjak i dobru a prinosnu livadu
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 15
  1. #1

    Za lep travnjak i dobru a prinosnu livadu

    Nesumnjivo je da svako od nas voli prijatan ambijent, i okolinu. Svakako da svi volimo lep travnjak u parkicu, dobru livadu za igru, fudbalski teren lepo uredjen, a mnogima je u cilju i formiranje sto vece kolicine trave i sena za ishranu domacih zivotinja, ili sakupljanje meda, ili ...

    Bas zbog toga i postavljam ovu temu, u kojoj bismo svi zajedno koliko znamo i umemo predlozili vrste dobre za travnjake, za razlicite namene, i predlozili razne nacine njihovog uspesnog odrzavanja.


    Dakle, da vidimo da li pravilno kosite, grabuljate, susite seno, ili pravilno spremate silazu.

    Dobrodosle su i fotkice lepih travnjaka, terena, livada, i sl. Koje bi vizuelno sluzile drugima kao ideja kako urediti svoje imanje.
    ...................

  2. #2

    Odgovor: Za lep travnjak I dobru a prinosnu livadu

    Za pocetak da kazemo da su travnjaci povrsine na zemlji koje su obrasle razlicitim biljnim vrstama koje zive zajedno, a koje se koriste za proizvodnju stocne hrane, ili za posebne namene tj. za parkove, igralista, ukrasne terene, erozivne povrsine,...

    Obicno se biljke na travnjacima grupisu na grupu biljaka iz familije trava-Poaceae, grupu leptirnjaca (jos se zovu i leguminoze ili mahunarke)-Fabaceae, i ostale pozeljne i nepozeljne vrste.

    Trave su bitne jer daju ugljene hidrate, a leguminoze jer daju proteine, i time obezbedjuju visoke prinose mleka, ali i mesa, a i obogacuju zemljiste svojim kvrzicnim bakterijama azotom.

    Postoje dve osnovne grupe travnjaka, i to su livade i pasnjaci. Livade se koriste kosidbom, a pasnjaci ispasom.

    Travnjake trebamo gajiti na mestima koja su manje povoljna za druge poljoprivredne biljke. To su uglavnom sveziji planinski predeli sa siromasnijim zemljistem.
    Posle travnjaka, usevi koji dolaze na to zemljiste daju vece prinose, i ovaj plodored je jako koristan. Trave dobro pokrivaju zemljiste i sprecavaju njegovu eroziju i isparavanje vode iz njega.

    U Srbiji ima nekoliko stotina hiljada hektara livada i sejanih travnjaka, medjutim, ono sto bi mozda trebalo istaci je to da nam semenska proizvodnja trava nije toliko zastupljena, pa se mnogim vrstama seme uvozi-sto nikako sebi ne bismo smeli dopustiti, jer potencijala imamo.
    Poruku je izmenio Meggy, 02.02.2015 u 20:35
    ...................

  3. #3

    Odgovor: Za lep travnjak I dobru a prinosnu livadu

    Za zasnivanje lepog travnjaka okucnica I parkova potrebno je prvo da odaberete pogodnu smesu trava za to podrucje i uslove (o cemu cu vise pricati u nekom drugom postu na ovoj temi), a zatim je jako bitno izvrsiti pravilnu pripremu zemljista za zeljeni travnjak.
    Pre nego li izvrsite setvu travnom smesom, potrebno je dobro usitniti zemljiste, da se dobije fini sloj do 10-20-tak cm dubine. Potrebno je pri tome ocistiti teren od korova jer bi oni mogli zbog brzog rasta ugusiti trave, i uciniti travnjak znatno losijim.
    Neko to radi mehanicki, posece i pocupa korov, ali na vecim povrsinama preporucio bih primenu herbicida , s� tim sto bi se ona izvela pre setve u skladu sa aktivnom materijom herbicidnog preparata.
    Pri planiranju terena mora se imati u vidu da on ne bi smeo biti potpuno ravan, vec treba imati pad od oko 1%, da se ne sakuplja kisnica, i ne formira vodoleze koje bi mogle dovesti do propadanja travnjaka.
    Taj pad, i eventualno neke dole tj. rupe popunite zemljom koja moze da se kupi za mali novac-i dovoze je kamionima.
    Zemljiste je najlakse iskultivirati, ali moze se i rucno obraditi. Obradjuje se na dubinu od oko 10cm za plodna zemljista tipa cernozema, a 15-20cm za teza zbijena i glinovita zemljista. Zatim se povalja valjcima povrsinski sloj zemljista .
    Posle valjanja uzmu se grabulje i povrsinski sloj u dubini od par cm protrese i ostavi da se slegne par dana.
    To se radi zbog toga sto trave vole umereno zbijeno zemljiste, a lepe strukture i povoljnih zemljisnih rezima.
    Na teskim zemljistima punim gline, gde se cesto formira nepropusni tzv. Bt horizont potrebno je odraditi drenazu, i ukloniti prekomernu vodu.
    Ako je zemljiste jako glinovito i nepropustno, onda mu dodajte pesak, i tako ce zemljiste postati propusnije i za vodu, ali i za vazduh.
    Na peskovitim zemljistima dodajte kompost, stajnjak, treset,...(vidi temu o plodnosti zemljista, tu cu obraditi uticaj humusa, stajnjaka,...na biljke i to u dogledno-skorije vreme) .
    Pre setve jedno 5-6dana podjubrite zemljiste. Ljudi najcesce grese, i djubre neposredno pre setve i to najcesce nezgorelim stajnjakom, i tako dobiju potpuno zakorovljen travnjak. Zato djubrite zemljiste dobro zgorelim stajnjakom, i ubacite i mineralna djubriva. Najbolje za travnjak okucnica je NPK djubrivo u formulaciji 8:16:8. Prihrani se par puta godisnje sa po desetak grama po kvadratnom metru, i to je to.
    Poruku je izmenio Meggy, 02.02.2015 u 20:36
    ...................

  4. #4

    Odgovor: Za lep travnjak I dobru a prinosnu livadu

    Najbolje vreme za setvu travnjaka je sredina proleca-tj. pre pocetka jakih letnjih vrucina, i rana jesen-kada su vrucine prosle, a jos ne preti opasnost od mraza.
    Trave za travnjake se obicno u trgovinama (poljoprivrednim apotekama) nalaze u kutijama od po 1kg i dovoljne su za setvu povrsine oko 40kvadratnih metara, a klijavost im je obicno oko 65-70%.
    Bitno je seme dobro rasporediti. Da bi se to postiglo potrebno je da kolicinu semena podelite na pola. Prva polovina seje se u smeru sever-jug, a druga u smeru istok zapad.
    Setva se vrsi kada ne duva jek vetar, jer bi u suprotnom vetar oduvao laka semena trava ka jednom pravcu, a deo povrsine bi ostao neravnomerno posejan. Zatim se seme samo malo zagrabulja, i moze se buretom ili valjcima preci preko povrsine cisto da semena bolje prionu uz zemljiste, i tako sebi obezbede vlagu. Za 2-3nedelje pojavice se prve biljcice.
    ...................

  5. #5

    Odgovor: Za lep travnjak I dobru a prinosnu livadu

    Narod se dao u šišanje trave kosačicama. Niko ni ne razmišlja kako je sve to nekad izgledalo. Svakodnevno imamo priliku da vidimo električne i druge kosilice i kosačice , poput ovih :


    Ali, da li imate toliko često priliku da vidite i radite sa ručnom kosom? Smatrate li da je ona deo istorije za koju će naša deca uskoro znati samo ako odu u muzej, ili pronadju ovako neki članak na netu, knjigama, ili...?

    Naučio sam da kosim još kao klinac, no srećem mnoge ljude koji nikada to nisu ni probali, iako su duplo stariji od mene.
    Smatram da je ručna kosa i taj tradicionalni (stari) način kosidbe-koji je slobodno mogu reći već skoro potpuno izbačen iz upotrebe, ili se bar ka tome ubrzano ide, zaslužio da se nešto kaže i o njemu.

    Kosidba je jedan od najtežih fizičkih radova, iscrpljuje dosta energije, stoga zahteva jakog, i kondiciono pripremljenog čoveka, uz to ako je rešen da kosi duže vremena mora ga propratiti i adekvatna (jača) ishrana.



    Kosa kao alatka se koristi jako dugo, unazad stotine godina. Njome se kosilo, i žito, zatim livade, okućnice i dvorišta, uz pesmu, i druženje kosaca koji su se slatko, iako umorni, ispričali i izveselili na tim mobama-kosilačkim danima.

    Sama ručna kosa sastavljena je od metalnih delova i od drvenog štila ili drške. Platno koje seče je uradjeno od izuzetno kvalitetnog čelika, a za drveni deo pricvršćena je grivnom . Ona na sebi ima šrafove koji stežu kosu uz drveni klin-njime se reguliše nagib platna, u zavisnosti od zahteva terena.



    Prilikom odabira drveta za štilo obično se bira drvo koje nije isuviše tvrdo , niti isuviše teško. Najčešće i najbolje štilo pravi se od javora, lipe , i ive.
    Vidim pre koju godinu prodaju u kraju metalna štila, hmm, ma dajte ljudi nije to to, kosa je kosa kad je laka i pasuje koscu.

    Postoji više oblika štila. Ja ću ovde pokazati dve vrste-jedna je Vojvodjanska, a druga Bosanska.



    Vojvodjanska kosa je nešto dužeg štila, i ima srednji babak (dršku) okrenutu na stranu na koju kosa ide(to je ova na slici levo), i obično nema vršnu drsku , već se levom rukom drži direktno za štilo.
    Nešto veći napredak u dizajnu ima Bosansko štilo, što je i razumljivo, jer je tamo više livada, a u Vojvodini više oranica i njiva. Naime , Bosansko štilo ima prednji držač za desnu ruku okrenut suprotno od pravca na koju kosa ide,(to je na slici desno) a postoji i gornji držač za levu ruku, pa se ruka u zglobu manje zamara.
    Kosište ili štilo se pravi za svakog kosca posebno. Dimenzije treba da su takve da kada kosac prisloni lakat na dršku na kojoj će mu kasnije doći leva ruka, i stisne pesnicu a ruku postavi uz štilo, vrh pesnice pokazuje mesto gde treba da dodje drugi držač, tj. Držač za desnu ruku (prosto rečeno razmak je jedan koscov lakat) . Da bi odredio gde ide grivna i gde je ustvari kraj kosišta-gde će metalni deo doći, kosac stavlja dršku (na kojoj će mu u budućnosti doći desna ruka!), ispod desne miške (pazuha) i ispruža ruku uz štilo, dodirivajući vrhom prstiju mesto gde metalni deo treba doći-tu se nalazi peta kose. A položaj vrha kose se nalazi tako što se zarotira desna ruka na levu stranu, a drska na koju će doći desna ruka se stavlja ispod pazuha, i rukom pomerajući je u levo ocrtavamo lučnu putanju kako će kosa izgledati, tu gde naša ruka samo dodiruje sam vrh kose to je mesto gde treba postaviti vrh. Dužina metalnih delova je različita, pa se u prodaji mogu naći kose od 50cm, 60cm, 70cm, ali i kraće i duže, zavisi od potreba.

    Nakon što je postavljena –nasadjena kosa kako valja, kosa se otkiva. Za otkivanje se koristi čekić i nakovanj.

    Nakovanj se pobada u zemlju, jer se otkivanje kose vrši u polu-ležećem položaju, sa kosom u levoj, i čekićem u desnoj rici. Čekić je zaklišen s obe strane-poput oštre elipse. Udaranjem čekića, uz povremeno pljuvanje po vrhu čekića (jer je pljuvačka izuzetno dobra da spreči pucanje metala usled zagrejanosti udarima-bolja od vode-voda otekne, a pljuvačka ne), izvlačimo-tanjimo samo delić kose kojim ćemo seći travu-otkov. Mora se dobro paziti da se ne naprave tzv. Sise, odnosno ispupčenja i neravnine, već otkov treba biti tanak, a ravan.
    Posle otkivanja kosa se oštri belegijom ili brusom. Brus se može kupiti kao peščani i kao kameni.


    Peščani je dobar za kosu koja nije otkovana oj-haj od kad, jer on sam guli i oštri metal kao turpija, a kameni je dosta gladji i koristi se za otkovanu kosu kojoj je osnovni cilj samo izvlačiti tzv. Žicu, odnosno dovoditi oštricu u jednu ravan.

    Treba napomenuti da je koscu bitno da brus navlaži, i zbog toga se brus obično drži u „vodiru za brus“ u koji se sipa malo vode, da bi se brus potopio u nju do oko 7-8cm.



    Košenje ručnom kosom je najlakše izvoditi u jutarnjim i večernjim časovima, dok je trava puna sokova, i dok je rosa, a najteže je od podne do 15h , jer je tad najveća vrućina, a trava najžilavija, pa promiče kosi, tim više što je oštrija.
    Poruku je izmenio Meggy, 02.02.2015 u 20:38
    ...................

  6. #6

    Odgovor: Za lep travnjak I dobru a prinosnu livadu

    Prilikom zasnivanja travnih povrsina u kucnim vrtovima, obicno se koriste smese semena u odredjenim odnosima, tj. procentima. Kutije u kojima se seme pakuje su obicno oko 0.5kg, a postoje I vece. Obicno je jedna kutija dovoljna za povrsinu oko 10-15metara kvadratnih.

    Nekima je potrebna travna smesa koja podnosi zasenu. Za gusto formiranje travnog pokrivaca u uslovima zasene, znaci ispod visokog drveca, na severnim stranama, i na svim mestima gde je osvetljenost manja, dobra je npr. smesa trava koja se sastoji od :

    40% Visokog vijuka-Festuca arundinacea
    10-15% Crvenog vijuka-Festuca rubra rubra
    15-20% Ovcijeg vijuka-Festuca ovina
    15% Obicne livadarke-Poa trivialis
    15% Prave livadarke- Poa pratensis

    Otprilike se utrosi oko 35-40gr/metru kvadratnom. Ako na pakovanju pise da je predvidjeno za npr. 20-40metara kvadratnih, bolje se odluciti za manju povrsinu, da se dobije gusci travni pokrivac, nego li na veliku povrsinu, koju bismo kasnije morali podsejavati.
    ...................

  7. #7

    Odgovor: Za lep travnjak I dobru a prinosnu livadu

    Слушао сам причу о лику који је на својој ливади направио симбиозу оваца и калифорнијских глиста. Наиме, лик је пуштао овце на испашу а у земљиште додао легла калифорнијских глиста. познато је да биљке гајене на глистењаку, садрже више витамина и минерала зато што су им неки облици прерађени у утроби глиста постали много доступнији. Овце које су пасле ту квалитетнију траву, имале су много здравије месо и млеко тако да је човек створио ланац који је свакоме одговарао.

  8. #8

    Odgovor: Za lep travnjak I dobru a prinosnu livadu

    Citat Radivoje kaže: Pogledaj poruku
    познато је да биљке гајене на глистењаку, садрже више витамина и минерала зато што су им неки облици прерађени у утроби глиста постали много доступнији.
    U sustini, prolaskom zrna zemlje kroz utrobu glista dobija se kao ekskrement "humus" koji je bogat huminskim kiselinama, te kao takav cini pravilniji odnos izmedju fulvo i huminskih kiselina zemljista, i time dovodi do bolje strukture zemljista, uticuci na formiranje mrvicastih agregata do 5mm precnika, a svojom bojom posto su humati tamni pospesuje i toplotni rezim zemljista.
    ...................

  9. #9

    Odgovor: Za lep travnjak i dobru a prinosnu livadu

    Хунус није оно што купујемо у кесама као земљу за цвеће, То је заправо смеђа течност која је продукт органске фазе земљишта а управо њу глисте прерађују и мешају је са земљишним минералима (углавном глином) и тако настаје нај повољнији супстрат. Наравно глистењак је много јак па се додаје у одређеној мери биљкама а конкретно у овом случају где су оне становници поља, настаје повољан проценат ђубрива за биљке и поспешује се водно-ваздушни режим.

  10. #10

    Odgovor: Za lep travnjak i dobru a prinosnu livadu

    @Radivoje
    Moje glediste na humus je nesto razlicitije od tvog. Naime, humus predstavlja specificnu organsku materiju koja nastaje u procesu humifikacije (raspadanjem organske materije) a sam po sebi je tamne boje, jer ga tako boje komponenate koje se inace mogu izolovati bazama. Deo koji se ne rastvori predstavlja humine I ulmine, a onaj koji se rastvorio, ako mu dodas kiselinu natalozice se u vidu huminske , ulminske, himetomelanske, I fulvo kiseline. Fulvo kiseline mogu se razdvojiti na krensku I apokrensku.Da ne duzim pricu, dosta forumasa ne bi shvatilo, a to nam nije cilj. U sustini tu postoji vise vrsta humusa, tzv. Blagi, kiseli,

    Svakako da zemlja za cvece nije humus. Najcesce zemljista sadrze oko 2-4% humusa. Bas ako su tresetna onda imaju 30-tak %.
    Za forumase mozda od znacaja je informacija da mogu od pre neku godinu u svetu, a od ove godine I kod nas u Srbiji pazariti huminske kiseline u bocama-to sto ti nazivas smedjom tecnoscu, pa je koriste za koagulaciju tj. Stvaranje strukture-vezivanja zemljista. Nevezana zemljista su ona sto su peptizovana Na+ jonima, u tipu solonjeca I soloncaka, te su kao takva kad ih nagazis a vlazna su gnjecava I lepljiva, a kad su suva izazovu jaku pokoricu, cesto belu po vrhu.
    ...................

  11. #11

    Odgovor: Za lep travnjak i dobru a prinosnu livadu

    Свака ти част на објашњењу. Стварно је боли исцрпно али то што си ти написао и што сам ја учио на педологији није опште знање потребно форумашима него улажење дубоко у материју, што може да схвати неко ко је имао вежбе из тога а тешко неко ко је хумусом сматрао оно што купи у кеси.

    У сваком случају ова лекција је веома корисна за оне који желе да знају више а нарочито због дела у коме наводиш да хуминске киселине могу да се набаве на тржишту. То ни ја нисам знао.

  12. #12

    Odgovor: Za lep travnjak I dobru a prinosnu livadu



    jel ovo nisko ili previsoko ?


  13. #13

    Odgovor: Za lep travnjak i dobru a prinosnu livadu



    Taman.
    U prolece prve dve kosidbe bi i trebale da budu takve.

  14. #14

    Odgovor: Za lep travnjak i dobru a prinosnu livadu

    da li je potrebno naglasiti da ima varijacije u visini u iznosu +/- 0,5 cm ?

  15. #15

    Odgovor: Za lep travnjak i dobru a prinosnu livadu

    Kad je travnjak u pitanju preporučila bih prihranjivanje veštačim djubrivom Terrasan NPK koje u sebi sadrži i mikro elemente a u granulama je.Sve što treba da uradite je da ga ravnomerno razbacate po travnjaku s jeseni ili baš u ovom periodu tj. s početka proleća.Trava će biti kao iz bajke.Ja čitala i probala.

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •