Hajde da vidimo zajedno kakav je to sport. Ima li vas, mozda, koji ste trenirali i probali da letite paraglajderom, ili tek nameravate? Kakav je osecaj?

Iskren da budem, ja nisam probao, ali u blizini mog naselja imam paraglajderski klub, i verovatno cu pokusati da se vinem u vazduh-naravno uz pomoc instruktora.

„Okosnicu teksta” preuzeo sam sa: http://www.paraglajding.com/text/pitanja_txt.html
Fotografija preuzeta sa: http://www.hrphotocontest.com/index....nu=4&img=29855


Paraglajder je vazduhom napunjen padobran-krilo, kojim se polece zatrcavanjem i slece takodje na noge. Pri slobodnom letu paraglajderom, u mirnoj atmosferi, za 1minut smanji se visina leta za oko 100m. Ali ukoliko postoji uspono vazdusno strujanje (termika ili padinski vetar), vece nego propadanje paraglajdera, let moze da potraje satima . Paraglajderi su projektovani za „slobodno letenje” (poput jedrilice ili zmaja), za razliku od padobrana kojima je namena „spuštanje”.
Nastanak paraglajdinga vezuje se za eksperiment „NASE” u vojne potrebe. U Evropi se prvi paraglajding piloti pojavljuju pocetkom 80-tih godina (alpske zemlje), a na nasim prostorima krajem te decenije. Svetski rekord u duzini preleta je 324 km, a trajao je 11sati.
Paraglajder je padobran tipa krilo, koji svojom konstrukcijom i povrsinom sprecava brzo propadanje zahvaljujuci otporu. Leti na principu uzgona kao zmaj ili jedrilica.
Na obuci pocinje se tek neznatnim „odlepljivanjem” od zemlje. Napredovanjem , visina se povecava za par metara, a kasnije i par stotina metara. Rekord je preko 5000m.
Mnogi postavljaju pitanje bezbednosti paraglajdinga. Paraglajding, kao i drugi avanturisticki sportovi (veranje, ronjenje, alpinizam, auto-moto trke, ostali vazduhoplovni sportovi) podrazumeva rizik. Da bi ste bili bezbedni u bilo kom vazduhoplovnom sportu morate nastojati da minimizujete moguce rizike. Najvazniji preduslovi da naucite da letite bezbedno su: licni stav, kompetentna obuka i bezbedna oprema. Ako se ovo ispostuje, mala brzina i s njom povezana stabilnost paraglajdera su siguran i jednostavan put ostvarenja jednog od najstarijih ljudskih snova: letenja.
Letenje paraglajderom je izuzetno bezbedno , ako su ispunjena sledeca cetri uslova:
1-da brzina vetra ne prelazi 8 metara/sekundi tj. ispod 29km/h
2-da nema padavina
3-da je padobran tehnicki ispravan (bez ostecenja) i,
4- da ste prosli strucnu obuku u nekom paraglajding klubu

Koliko vremena je potrebno da se nauci upravljati paraglajderom: Paraglajder je najjednostavnija letelica danasnjice. Vecina kandidata moze da nauci poletanje, zaokret i sletanje u 2 casa strucne obuke. Ovo je moguce jer instruktor kontrolise situaciju, procenjuje da li atmosferski uslovi dozvoljavaju izvodjenje leta, i donose, umesto ucenika, odluku o tom. Ono sto se nemoze nauciti za tako kratko vreme je znanje i iskustvo za sopstveno odlucivanje o izvodjenju leta. Da bi ste mogli ovo bezbedno da radite neophodno je sveobuhvatno znanje meteorologije, aerodinamike, poznavanja opreme i adekvatnih manevara u vanrednoj situaciji. Program obuke za "Dozvolu Pilota Paraglajdera" podrazumeva pomenuto znanje, vestinu i iskustvo. Ucenje bez strucnog nadzora pokazalo se, svuda u svetu, pa i kod nas, kao kljucni faktor u povredama i nesrecama.
Učenje letenja bez nadzora stručnog lica je veoma opasno!
Paraglajder je tezak oko 6-8 kg (s opremom do 15 kg), i pakuje se u ranac, koji se lako nosi na ledjima, cak i na vecoj uzbrdici.
Na sta obratiti paznju prilikom upisa u skolu letenja: Ono lice koje drzi obuku mora imati sertifikat "Instruktor Letenja na Paraglajderu", izdatu od Saveznog Ministarstva za Saobracaj i Veze Jugoslavije. Takodje, obratite paznju na to koliko se kandidata nalazi na obuci, koliko je daleko teren za obuku. Za uvod u obuku zgodni su tandem letovi , kad instruktor i ucenik, na istom paraglajderu, zajedno lete. Cene su, zavisno od nivoa obuke (pocetna, visa) od 120-250 Eura.