Percheron
Dopadljivi percheron, koji u sebi nosi veliki procenat arapske krvi, je najpopularnija hladnokrvna rasa na svetu. Po nekim opisima, percheron je -araber koga su promenili klimatski uslovi i stoleća poljoprivrednog rada-.
Francuska Normandija - pokrajina La Perche jugozapadno od Pariza - mesto je nastanka ove hladnokrvne rase. Postoje brojne teorije o njegovom nastanku i sve je to pomalo spada u oblast mitologije-
Pretpostavlja se da su na leđima njihovih predaka sedeli konjanici u Poitierskom boju, za vreme muslimanskog pohoda. Verovatno su od ovog perioda istočni pastuvi (kojima su oplemenjivali konje Normanske rase) postali dostupni francuskim odgajivačima. Intenzivnija upotreba istočne krvi počinje posle 1760. godine, ukrštanjem sa arapskim pepinjerima iz ergele Le Pin. Smatra se da je i njihova najkarakterističnija varijanta boje - jabučasto siva - poreklom od arabera. Tako, u najznačajnijim linijama percherona dominira arapska krv - naročito u potomcima pastuva Jean le Blanc, oždrebljenog 1830-e.
I pored velikog arapskog uticaja, rasa nije izgubila masu i telesnu snagu koju je nasledila od rase Norman cob. Za najvećeg konja smatraju jednog percherona po imenu Dr. Le Gear koji je bio visok neverovatnih 225cm i težak čak 1372 kg!!! Sama rasa nastala je u XVIII-XIX veku.
1883 godine osnovana je prva organizacija percheron konja u Francuskoj, kako bi se sačuvala čistokrvnost i autentičnost rase. Od tog vremena vodi se i stud-book tj. matična knjiga konja. Čistokrvna grla exportovana su širom sveta i sem SSSR, sve zemlje imale su svoju registrovanu organizaciju, nebili i dalje sačuvali rasu. Tako, i dan danas, imamo genetski čiste i registrovane konje percheron rase. Brojni percheroni su exportovani u Sjedinjene Države i Kanadu - gde je omiljena i zbog toga što ga ne karakteriše dugačka dlaka na kičici (koja često može biti uzrok kožnih bolesti).
Percheron se koristio u mnoge svrhe tokom istorije: bio je ratni konj, zaprežni konj, poljoprivredni radnik kao i konj za jahanje. Poslednjih godina, decenija, percheroni se dobro pokazuju u takmičenjima zaprega teških konja, kao i takmičenju po imenu -Route de Poisson-. Percheron je veoma popularna rasa i u Japanu, gde se sa njime takmiče u sportskoj disciplini vožnje sankama na travnatoj i peskovitoj podlozi.
Rasa je čelična, svestrana i jako dobre naravi. Karakteriše ga glava ravnog profila, dugi vrat i telo. Percheron ima veoma atraktivnu građu i jako je energičan.Vrlo je pokretljiv u odnosu na ostale hladnokrvnjake - ima dinamične pokrete i dug korak. Visoko usađeni mišićav vrat, izraženi greben (ne karakterističan za hladnokrvnjake), strma ramena i snažna leđa. U radu je veoma poslušan i istrajan - pravi radnik. Najčešća boja je zekasta a ređi su primerci vrane boje. Prosečna visina percherona je 170-180cm , a težina oko 1 tone!
Džinovski radnik, po potrebi sportista, velikog srca - to je Percheron!
- Route de poisson -
Ovo nadmetanje, na inicijativu gospodina Pourchet-a, direktora ergele Compiegne, održano je prvi put 1991. Takmičenje oslikava nekadašnji put kobila kojima se prevozila riba iz Boulogne-a u Pariz. Ove kobile su dugačku etapu prešle za manje od 24 sata, noseći takozvani "ballon de la mar-e" do glavnog grada.
Ovo takmičenje pokriva put od oko 300km uz učešće timova sačinjenih od zaprega različitih rasa konja. Zaprege prelaze 22 etape od Boulogne-a do Pariza. Svaka ekipa prenosi ribu ulovljenu u velikoj luci Severnog mora do Pariza.
Rep
Za vreme radova, rep percherona se vezuje u takozvanu -polo punđu-
Vučna snaga
Nezvanični rekord u vuči tereta drži percheron sa 1547 kg. Percheron je ne samo jak, već i vrlo poslušan, te pogodan za bilo koju formu rada.