Leonardo da Vinci
Prikaz rezultata 1 do 10 od ukupno 10
  1. #1

    Leonardo da Vinci



    Leonarno da Vinči (it. Leonardo da Vinci; 15. april1452. - 2. maj1519.) je bio italijanskirenesansniarhitekta, muzičar, pronalazač, inženjer, vajar i slikar. Bio je opisan kao ideal "Renesansnog čoveka" i kao univerzalni genije. Poznat je po svojim remek - delima, kao što su "Tajna večera" i Mona Liza, a njegovi izumi se danas koriste u modernoj tehnologiji, iako nisu primenjivani u njegovo doba. Pomogao je razvoju anatomije, astronomije, i građevinarstva.

    Njegove slike su danas izuzetno retke i dragocene a iako često nedovršene, smatraju se vrhunskim delima ovog "univerzalnog genija" kako su ga često nazivali. Bio je fasciniran misterijom ljudskog lica i mogućnošću čitanja "pokreta duše" kroz pokrete i izraze lica. Leonardov portret žene fjorentinskog zvaničnika toga vremena "Mona Liza" nadaleko je poznat po zagonetnom izrazu lica portretisane dame. Portret "Mona Liza" je prvi psihološki portret naslikan u istoriji te se zato daje toliki znacaj ovom delu. Leonardo je rođen u blizini grada Vinči u Toskani1452. godine, a slikarstvo i vajarstvo je učio kod Verokija, Italija. Više puta se selio u razne gradove Italije - svuda kuda ga je vodio posao. Pred kraj života živeo je u Rimu, a zatim 1517. bio pozvan da oslika dvorac u Parizu na poziv francuskog kralja. U Parizu je i umro 1519. godine.


    Mona Lisa (La Gioconda). 1503-1506.

    Leonardo Da Vinči je rođen u doba Renesanse, 15. aprila1452. u jednoj seoskoj kući, 3 km udaljenoj od Vinčija. Njegov otac bio je advokat i nije se oženio Leonardovom majkom, verovatno zato što je bila kćer zemljoradnika. Jedini pouzdani podatak o njoj jeste da se zvala Katarina. Leonarda je krstio paroh Piero da Bartolomeo, ali imenom Lionardi a ne Leonardo. Sa nepunih pet godina prelazi da živi sa ocem i maćehom. Piero i njegova prva žena nisu imali dece pa je moguće da je zbog toga Leonardo bio prihvaćen u očevoj porodici.
    Leonardo je išao u školu u Vinčiju. Učitelji mladog Leonarda su bili zatečeni njegovim pitanjima i razmišljanjima. U školi je učio da čita, piše i računa. Takođe je učio geometriju i latinski. Kasnije je usavršavao znanje latinskog, jer je smatrao da nije dovoljno naučio u školi. Sa 14 godina seli se u Firencu, gde šegrtuje u jednoj radionici.

    Leonardo počinje raditi kod Verokija1466. Andrea del Verokio je bio vodeći firentinskiskulptor i slikar. Verokijo je oduševljen crtežima mladog Leonarda i prima ga u svoju radionicu, gde da Vinči počinje da radi sa mnogim poznatim umetnicima - Botičelijem, Peruđinijem, di Kredijem. U junu 1472. Leonardo je postao član slikarskog esnafa, čime je završio šegrtovanje. U knjizi upisanih u esnafda Vinči je upisan pod imenom Lionardo.


    Prvo poznato Leonardovo delo je crtež Arnovaleja u mastilu, urađen 5. avgusta1473. Na njemu se vidi Leonardova darovitost, jer je ralistično naslikao pejzaž, što niko pre njega nije uradio.
    1476. Leonardo i Verokijo po narudžbini su naslikali sliku Hristovog krštenja. Leonardo je naslikao prednjeg anđela i pejzaž. Razlika između ova dva umetnika vidi se u izradi anđela.
    Poruku je izmenio Kalina, 02.07.2008 u 14:14
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  2. #2

    Odgovor: Leonardo da Vinci

    Naučni rad

    1482. godine Leonardo se seli u Milano da bi radio kao civilni i vojni inženjer za "Duke" a posao slikara i skulptora mu postaje sporedno zanimanje. Leonardo je radio i kao dizajner i direktordvorskihfestivala. Tu započinje svoje prve sistematske naučne studije bazirane na praktičnim iskustvima iz anatomije, botanike, matematike, fizike i mehanike. 1499. godine Leonardo se ponovo vraća u Firencu. Naredne godine stupa u službu francuskog kralja, ostavši u njoj do 1506. godine. nakon čega se vraća u Firencu do 1507. Iz Firence nastavlja put za Milano gde će živeti narednih pet godina. Od 1516. godine pa do svoje smrti živeo je u Francuskoj sa svojim učenikom i naslednikom Frančeskom Melzijem ( 1491-1568 ).

    Leonardo je najslavniji intelektualac renesansnog perioda zahvaljujući mnoštvu njegovih interesovanja: od vojne arhitekture, preko anatomije, geometrije, astronomije, građevinarstva, hidraulike, fizike do opšte tehnike.
    Iako su ga za njegova života patroni angažovali za najrazličitije poslove - od planiranja utvrđenja, zamkova i kanala, do kreiranja balskih odora - on je do današnjeg dana ostao poznat kao jedan od najvažnijih slikara .
    Da Vinči je celoga života crtao, pravio je skice i nacrte, mastilom ili olovkom. Sačuvano je 4 000 njegovih crteža, često malih dimenzija. Leonardo je pisao u zbijenim linijama, napisanim kao odraz u ogledalu, s desna na levo. Uz njih su crteži biljaka i šeme zupčanika i točkova. Čitave stranice posvečene su oružju, kopljima, buzdovanima, mačevima egzotičnog oblika. Tu su zatim, skice za pravljenje utvrđenja i šeme artiljerijskog oružja, crteži letećih mašina, tenkova, opreme za ronjenje i drugih fantastičnih stvari, vekovima pre nego što su napravljene.



    Drawing of a Flying Machine. c.1486.

    Čak je dizajnirao i robota, koji je mogao sedeti, mahati rukama i pomerati glavom dok bi otvarao i zatvarao anatomski vernu vilicu. " Mogu da pravim topove, malo oružje, korisno i veoma lepih oblika, različito od onog koje se koristi." pisao je umetnik.



    Battle Cart with Mobile Scythes. c. 1485.

    Da Vinči je crtao i različite životinje: pse, mačke, medvede, konje, pa čak i zmaja. Bez znanja detalja o anatomiji osim onih koje je mogao da vidi golim okom, nacrtao je "Drvo žila" na kome je prikazao položaj srca, pluća i glavnih arterija u ljudskom telu.



    Coition of Hemisected Man and Woman. c.1492.
    Poruku je izmenio Kalina, 02.07.2008 u 14:08
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  3. #3

    Odgovor: Leonardo da Vinci

    Iako je Leonardo stvorio relativno mali broj slika (od kojih je veliki broj nedovršen), on je ipak jedan od najuticajnijih i najinovativnijih umetnika Renesanse. U njegovom ranom periodu, slikarski pravac koji je sledio nije se mnogo razlikovao od stila njegovih učitelja, da bi sazrevajući, Da Vinči vešto odbacio rigidan način tretiranja figura i objekata, i praktično ih oživeo, koristeći svoju nadaleko popularnu tehniku sfumato.



    The Last Supper. c.1495-1498.

    U svom delu Poklonjenje mudraca, koristi novi kompozicijski pristup - centralna figura se nalazi napred i sve je podređeno njoj, dok su ostale figure i predmeti u pozadini, grupisani tako da još više ističu centralnu figuru. Njegove stilske inovacije su još uočljivije u Tajnoj večeri, gde je jednu ustaljenu temu prikazao na totalno drugačiji način. Umesto da 12 apostola predstavi kao individualne figure, on ih grupiše u grupe, koje okružuju Hrista kao centralnu figuru. Skroz pozadi, kroz prozor je prikazan pejzaž. Da Vinči apostole i Hrista prikazuje u momentu kada Hrist objavljuje izdaju, i na gotovo realistički način prikazuje različite emocije apostola, zaprepašćene ovom vešću.



    Adoration of the Magi. 1481-1482.


    Mona Liza, Leonardovo najpoznatije delo, jednako je poznato po inovacijama koje koristi u slikarskoj tehnici, kao i po misterioznom osmehu subjekta koji Leonardo prikazuje. Ovo delo je kohezija dve tehnike koje je on ustanovio - sfumata i ćiaroskura.
    Da Vinči je uticao skoro na sve kasnije umetnike visoke Renesanse, a pre svega na Rafaela. U poptunosti je izmenio milansku školu, a uticao je i na škole u Parmi, Firenci i drugim renesansnim centrima.
    Poruku je izmenio Kalina, 29.05.2008 u 10:11
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  4. #4

    Odgovor: Leonardo da Vinci


    Madonna of the Rocks. 1482-1486.


    Copy of Leda and the Swan by Leonardo. c.1505-1510.
    Poruku je izmenio Necromancer, 26.01.2015 u 22:18
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  5. #5

    Odgovor: Leonardo da Vinci


    Madonna with the Carnation. c.1475.


    Portrait of Cecilia Gallerani (Lady with an Ermine). c.1490.
    Poruku je izmenio Kalina, 29.05.2008 u 09:59
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  6. #6

    Da Vinčijeva Mona Liza



    Naučnik nemačkog Univerziteta u Hajdelbergu pronašao je dokaz koji potvrđuje identitet žene na čuvenoj Mona Lizi Leonarda Da Vinčija, saopštio je taj univerzitet.

    Reč je o Lizi del Đokondo, ženi firentinskog trgovca Frančeska del Đokonda, zaključio je Armin Šlehter na osnovu beleški koje je Da Vinčijev prijatelj napisao u jednoj knjizi u vreme dok je umetnik radio na slici.

    Otkriće u rukopisu pronađenom u univerzitetskoj biblioteci, po svemu sudeći potvrđuje ono što se dugo verovalo, posebno imajući u vidu da se Mona Liza na italijanskom jeziku kaže Đokonda.

    Del Đokondovu ženu na slici je prvi 1550. prepoznao italijanski pisac Đorđo Vazari, koji je ustanovio i da je delo naslikano između 1503. i 1506, navodi nemački univerzitet.

    Međutim, pošto se Vazari oslanjao na nepouzdane dokaze, postojala je sumnja u pogledu identiteta žene, a Leonardo nije ostavio nikakve beleške o njemu.

    Nejasni pokazatelji da je slika nastala 1517, 1525. i 1540. uticali su na produbljivanje misterije. Jedna od mogućnosti bila je da je to fiktivna žena, Leonardov ženski ideal, navodi nemački univerzitet i dodaje da Šlehterovo otkriće stavlja tačku na misteriju.

    Na primerku knjige rimskog filozofa Cicerona, Leonardov prijatelj i firentinski zvaničnik Agostino Vespuči napisao je da je Da Vinči radio na portretu Lize del Đokondo. Uz belešku je napisao i datum, oktobar 1503, čime je utvrđeno da je Leonardo tada radio na slici.
    neunistiva zlojebaba!

  7. #7




    NEKODIRANI LEONARDO DA VINCI

    Kao učen čovek sa neverovatnim rasponom znanja, Leonardo da Vinči predstavljao je sliku i priliku ambicioznog i znatiželjnog renesansnog čoveka. Iako je danas poznat kao jedan od najvećih svetskih slikara i kao vrsni empirijski naučnik, za života su ga progonile činjenica da je bio vanbračno dete i glasine o homoseksualnim sklonostima.

    Leonardo se rodio kao vanbračno dete pisara Piero-a da Vinčija i lokalne seljanke, u Vinčiju, gradu u blizini Firence, 15.04.1452. Do kraja života ga je pratila stigma vanbračnog rođenja.

    Kao posledica nezakonitog rođenja bilo mu je uskraćeno humanističko obrazovanje, upis na univerzitet i rad u brojnim uglednim profesijama. Kao odgovor na nedostatak formalnog obrazovanja, Leonardo razvija sebi svojstven stil karakterističan empirijski pristup prirodnim fenomenima.

    Sa svojih 15-tak godina postao je šegrt Andrea del Verokija iz Firence, skulptora i slikara povezanog sa porodicom Mediči. Za vreme šegrtovanja dečakov umetnički talenat je naprosto procvetao.

    Leonardova seksualnost

    Jedno od najtežih iskustava u Leonardovom životu se desilo 1476. dok je još živeo u Verokijevoj kući. Podignuta je anonimna prijava protiv njega i još trojice momaka u vezi sa navodnim seksualnim odnosima sa 17-togodišnjim muškim modelom.

    Posle dva ročišta optužnica je odbačena zbog tehničkih nedostataka. Iako nije pravosnažno osuđen, ove optužbe će ga proganjati ceo život.

    Iako je homoseksualnost bila široko rasprostranjena u tadašnjoj Firenci, optužbe za sodomiju su bile vrlo ozbiljne. Takođe, izrazito negativan publicitet mogao je jako da naškodi karijeri umetnika koji zavisi od mecena, a naročito onih koji su radili pod pokroviteljstvom Crkve.

    Nema sumnje da su traumatska iskustva koja su proistekla sa ovih suđenja prouzrokovale Leonardovu težnju da svoj privatni život sačuva tajnim. Kao direktna posledica toga, činjenica je da je vrlo malo je poznato o njegovom emocionalnom životu.

    I pored toga postoje brojni dokazi koji potvrđuju pretpostavku da je glavnina njegovih erotskih težnji bila upućena ka osobama muškog pola. Tokom celog svog života, Leonardo je bio okružen lepim muškarcima, dok sa druge strane ne postoji ni jedan dokaz da je Leonardo bio intimno povezan sa nekom ženom ili barem da je imao prijateljice.

    Štaviše, Leonardovo nepoznavanje žena postaje očigledno kada se pogledaju njegova dela. Dok postoje brojne njegove studije nagog muškog tela, često veoma detaljna u predelu genitalija, Leonardo je retko koju ženu nacrtao od vrata naniže. A i kad bi ih nacrtao, genitalije su bile veoma netačno predstavljene i izobličene.
    Poruku je izmenio Kalina, 02.07.2008 u 13:59 Razlog: uzastopni postovi

  8. #8

    Odgovor: Leonardo da Vinci




    Crtež pronađen u jednoj od svezaka Leonarda Da Vinčija ("Kodeks o letu ptica") mogao bi, prema tvrdnjama stručnjaka, biti Da Vinčijev rani autoportret.


    izvor: REUTERS
    Covek je sinteza beskonacnosti i konacnosti,prolaznog i vecnog, slobode i nuznosti, kratko: sinteza.

  9. #9

    Odgovor: Leonardo da Vinci

    Jednom ja tako,gledam svoj ranac i ne mogu da verujem da je to taj...Nekako sam ga postavio,sluchajno,i on je sebe "prikazivao" u sivoj boji...Skroz siv...A znam da je pretezhno teget boje,sa nekim svetlo-plavim detaljima...Morao sam skroz da pridjem,da bih ubedio sebe,da je to moj ranac...Secam se da je bilo Sunca,ali je on stajao u hladovini...Svetlost i prelamanje iste je chudo...
    Me Bring Da Enlightenment...

  10. #10

    Odgovor: Leonardo da Vinci

    Izložba dela Leonarda da Vinčija u Londonu


    Londonska Nacionalna galerija predstaviće dosada najsveobuhvatniju izložbu velikog italijanskog renesansnog slikara Leonarda da Vinčija, jedinstvenu po tome što će prvi put na jednom mestu biti izložena neka od najistaknutijih dela tog umetnika.
    Na izložbi biće predstavljeno devet umetnikovih slika i 50 crteža, medđu kojima će biti i dve verzije ''Bogorodice među stenama'', koje će prvi put biti izložene zajedno, javlja AFP.



    Slike koje će biti izložene su iz 20-godišnjeg razdoblja koje je Leonardo da Vinči proveo u Milanu na dvoru svog mecene, milanskog vojvode Ludovika Sforze, od 1482. do1499. godine. Na svetu postoji samo 15 dovršenih Da Vinčijevih slika čije se autorstvo sa sigurnošću može pripisati ovom umetniku.
    Crteži koji će biti izloženi fokusiraju se na Da Vinčijevu slikarsku tehniku koju je razvio tokom svog boravka na dvoru u Milanu tokom 80-tih i 90-tih godina 15. veka.

    Pet hiljada karata za ovu izložbu biće puštano u prodaju svakoga dana.
    Nacionalna galerija dozvoljava da se u prostoru posetioci zadrže samo pola sata, a njihov broj je ograničen na 180 ljudi, kako se ne bi stvarale gužve.
    Izložba ''Leonardo da Vinči:slikar sa milanskog dvora'' biće otvorena do 5. februara 2012. godine.

    BLIC

    Iako nisam neki poznavalac slikarstva, bio i oduševio se.
    Poseban su utisak na mene ostavile skice koje su izložene pored najpoznatijih slika na svetu, a objašnjavaju kako je Leonardo tražio idealne poze i izraze lica za svoja dela.
    Vredelo je tri sata stajati u redu za kartu!

    Meni je strogo zabranjeno da stavljam te u pesmu...

    Bane Krstić


Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •