Lekovite biljke - Strana 4
Strana 4 od 4 PrvaPrva ... 234
Prikaz rezultata 46 do 55 od ukupno 55
  1. #46

    Odgovor: Lekovite biljke

    Према лунарном баштованству, лековито биље се бере у време пуног месеца јер је тада његов утицај на течности најјачи па су и лековита својства тада убраних биљака најјача.

  2. #47

    Odgovor: Lekovite biljke

    Echinacea spp., Asteraceae


    Biljka: Echinaceae angustifolia DC, E. purpurea (L.) Moenich (szn. Rudbeckia purpurea L.) E. pallida (Nutt.) Nutt.

    izgled biljke:Višegodišnje zeljaste biljke, sa snažnim vretenastim korenom, visine do 1m. Listovi su ovalni, do lancetasti sa nazubljenim obodom. Cvasti su krupne, individualne. U unutrašnjosti su tubularni, purpurni cvetovi, a po obodu, dugi jezičasti cvetovi, purpurne, ljubičaste ili svetlo roza boje.

    Droga:Echinaceae herba et radix/Pallida herba- podzemni i nadzemni delovi samoniklih i gajenih biljaka.

    Hemijski sastav:
    1. Fenolna jedinjenja: kafena, hlorogenska i dikafeoilhina kiselina
    2. Monokafeati, dikafeati i ferulati vinske kiseline
    3. Šećerni estri kafene kiseline EHINAKOZIDI (0.3-1.7%)
    4. Nezasićena alifatična jedinjenja: alifatični amidi, izobutilamidi polienskih kiselina
    5. Polisaharidi: fukogalaktoziloglukani i arabinogalaktani
    6. Etarska ulja
    7. Pirolizidinski alkaloidi

    Farmakološka aktivnost: U tradicionalnoj medicini američkih indijanaca koristila se za za lečenje rana, glavobolje, stomačne bolove i kao antitusiv.
    Danas se koristi kao IMUNOSTIMULATOR. Nije dokazano koje komponente su odgovorne za imunostimulativni efekat. Pretpostavlja se da su to polisaharidi i lipofilne supstance.

    Primena: kod prehlada, nazeba, infekcija respiratornog i urinarnog trakta. Eksterno kod ulceracija i terapiji rana koje teško zarašćuju.

    Napomena:Prema monografiji nemačke E Komisije nije u potpunosti utvrđen terapeutski efekat i ne preporučuje se kod sistemskih obolenja (TBC, multipla skleroza, autoimuna obolenja)

    Koristi se i ceđen sok iz sirovih delova biljke (15% rastvori), tinktura, etanolni (50%) rastvori.
    Lako cu,ako je do mene.........

  3. #48

    Odgovor: Lekovite biljke



    VRKUTA



    Drugi nazivi: gospin plašt, virak.
    Latinski naziv:Alchemilla vulgaris .
    Eng - Lady's Mantle

    Opis biljke: Sam narodni naziv govori da je velika pomoc ženama - skoro da se ne može nabrojati za šta je sve lekovita. Ipak treba istaci najvažnije: vrkuta leci pojacani sekret, bolne menstruacije, koje i reguliše, a pospešuje i olakšava porodjaj. Pomaže kako u klimaktericnim, tako i u pubertetskim smetnjama (za ove zadnje pije se caj od vrkute i hajducke trave, u razmeri 1:1).Nesmeju je uzimati oni koji boluju na zuc ili imaju gastro probleme.

    Stanište: raste divlje, po kamenitim i neplodnim
    mestima, a uzgaja se i u vrtovima.

    Lekoviti deo biljke: za lek se pre cvatnje skupljaju listovi i mlade grancice

    Lekovito delovanje: Ona skuplja i zateže tkivo, potpomaže izbacivanje vode iz organizma, jaca srcani mišic, leci upale, cireve, cak i ako su zapušteni. Kod slabunjave dece - i odraslih -deluje protiv mišicne slabosti i slabosti udova. Vrkuta jaca i na taj nacin što deluje protiv malokrvnosti. Kod žena koje se teško poradjaju leci slabost materice, a zaštita je i od pobacaja. Bilo bi poželjno da svaka buduca majka od treceg meseca trudnoce pije caj od ove biljke. Kad se pomeša sa hocu-necu travom (Capsella bursa-pastoris) vrkuta predstavlja univerzalan lek protiv svih ženskih bolesti, cak i protiv ispadanja materice. U tim slucajevima pije se caj od sveže ubrane vrkute, i to cetiri puta na dan, ali gutljaj po gutljaj. U isto vreme treba masirati te delove tinkturom od pomenute hocu-necu trave (Capsella bursa-pastoris). Utrljavanje se vrši odozdo na gore. Dobro je da se terapija dopuni kupkom od hajducke trave, koja se pravi od 100 gr ove biljke i upražnjava 3 puta nedeljno. (Ista kupka se može koristiti dva puta)..

    Poznavaoci kazu da "Dve trecine ginekoloških operacija bilo bi nepotrebno ako bi na vreme i to u dužem periodu pacijentkinje uzimale gospin plašt, ona leci sve bolesti donjeg dela tela, upale, gnojnice, cireve i prelome. Svaka žena bi posle porodjaja trebalo da pije caj od gospinog plašta. Spolja, smrvljena i kao oblog, ova biljka leci rane, ubode i posekotine... ojacava decu kojoj su, iako se dobro hrane, slabi mišici". Vrkuta je odlicna i kao sredstvo protiv ugojenosti, dovoljna je kolicina od 2-3 šolje na dan, i vitka linija je obezbedjena.

    Caj: 1 cajna kašicica vrkute prelije se šoljom kljucale vode i ostavi da odstoji 5-10 minuta. Pije se uvek u gutljajima. doza je 2 šolje na dan, a posle porodjaja se pije puno caja prvih 8-10 dana.

  4. #49

    Odgovor: Lekovite biljke

    COPRINUS COMATUS




    Medicinska upotreba: - Dijabetes tipa I i II - Hemoroidi - Apstipacija (zatvor)
    Dlakava griva ili Coprinus Comatus može da se uzgaja ali nije dugotrajna. Ova gljiva je dugo proucavana. Prva ispitivanja pocinju još daleke 1934 godine pošto je bila odomacena u Evropi. Extrakt Coprinus-a nije komercijalno dostupan pa se jedino koristi kao sušena ili u obliku tableta od praha presovane gljive.
    Gljiva Coprinus Comatus bogata je kalijumom, kalcijumom, gvoždem, bakrom, cinkom i nijacinom ali natrijum sadrži u veoma maloj kolicini.
    Pored toga, pokazano je da sadrži dvadeset slobodnih aminokiselina, od kojih su osam esencijalne aminokiseline (koje telo ne može samo da proizvodi pa moraju biti dodatno unete u organizam)!
    Coprinus sadrži veliki procenat kalcijuma, kalijuma, gvoždja, magnezijuma, cinka, mali procenat natrijuma, 20 slobodnih amino kiselina a takodje je dokazano da Coprinus pecurke sadrže i proteine i preko 50% polisaharida koji su sa medicinskog aspekta najznacajniji sastojak lekovitih gljiva, pored toga sadrži i 8 esencijalnih amino kiselina koje ljudsko telo ne može da samo proizvede.

    Sušeni prah se narocito koristi prilikom lecenja dijabetesa. Coprinus reguliše nivo šecera u krvi, gasi upale u organizmu i povrh svega sprecava kardiovaskularne bolesti izazvane dijabetesom. Ocuvava celije pankreasa koje proizvode insulin. Samo jedan sat posle konzumiranja praha Coprinusa nivo šecera u krvi se redukuje za 41,3%, tri sata kasnije nivo šecera je još uvek smanjen za 31%, cak i nakon šest sati nivo šecera u krvi je niži za 20% nego pre unošenja praha Coprinusa.
    Nema uocenih razlika izmedu redukovanja nivoa šecera u krvi Coprinusom i antidijabetickim lekovima. Coprinusom se leci uzrok dijabetesa bez ikakvih sporednih i neželjenih efekata.

    Coprinus reguliše nivo šecera u krvi, ima antiupalno dejstvo i iznad svega, ima sposobnost prevencije dijabetskih kardiovaskularnih oboljenja. Ima zaštitni efekat na Langerhansova ostrvca (celije koje produkuju hormone u pankreasu, na primer, insulin). Jedan i po sat nakon konzumiranja coprinus praha, nivo šecera u krvi je redukovan za 41%. Tri sata kasnije snižava se za 31%. Cak šest sati kasnije krv sadrži i dalje 20% manje šecera. Ne postoji znacajna razlika izmedu efekta redukovanja nivoa šecera u krvi od strane koprinusa i od tolbutamida (anti-dijabetika). Ipak, ova gljiva uspešno tretira uzrok dijabetesa i nema propratnih efekata. U cilju sprecavanja slepila, otkaza bubrega, amputacije noge, srcanog udara i kapi, od presudnog znacaja je za svakoga ko pati od dijabetesa da unese dovoljno coprinusa u ishranu, što smanjuje nivo šecera u krvi i redukuje posledice arterioskleroze metabolizma sa šecerom.
    Upotrebljava sa da se spreci slepilo, amputaciju nogu, slabljenje i prestanak rada bubrega, potpomaze varenje i poboljsava apetit infarkt i upotreba Coprinus-a je fantastican korak za sve obolele od dijabetesa kao i osobe koje bi da smanje nivo šecera u krvi i smanje mogucnost arteroskleroze i njene posledice izazvane šecerom u krvi. Naucno je dokazano da smanjuje mogucnost oboljenja od raka i SARCOMA. Coprinus se takodje uspešno koristi u terapijama protiv hemoroida kao i problema probavnog trakta.


    Poruku je izmenio Meggy, 02.02.2015 u 20:58 Razlog: slika


  5. #50

    Odgovor: Lekovite biljke


    Absinthii herba (Absinthii summitas) herba Pelena

    Biljka: Artemisia absinthium L., Asteraceae - Pelen ili Pelin
    Rasprostranjenje: višegodišnja zeljasta biljka.rasprostranjena u Evropi, Severnoj Americi i Aziji.

    Droga: osušeni, vršni zeljasti delovi biljke, sakupljeni u fazi cvetanja.

    Hemijski sastav:
    Gorke materije-seskviterpenski laktoni 0.15-0.4% : dimer gvajanolida- artabsin 80.2-0.28%) i drugi kao absintin, matricin, anabsintin
    Etarsko ulje: a- i b-tujon (do 40%), trans-sabinilactat, cis-epoksicimen, 1,8-cineol, linalol, a-bisabolol, spatulenol.
    Flavonoidi
    Fenolpropanske kiseline

    Farmakološko delovanje: gorke materije deluju stimulativno na apetit i pospešuju varenje. Pelen deluje i kao karminativ i holagog.

    Sporedni efekti. Etarsko ulje u visokim dozama ispoljava neurotoksično delovanje. Simptomi. Povračanje, mučnina, zadržavanje urina, oštećenje bubrega, vrtoglavica, konvulzije i tremor.

    Primena: Kao aromatično gorko sredstvo (amarum aromaticum). Sastojak je gorkog čaja (Species amarae). Deluje i kao holagog

    Napomena svima koji vole Pelinkovac, Jeger, Absinth... a i b-tujon su hepatotoxicni i sporo se eliminisu iz organizma, sto znaci da se kumuliraju (a samim tim i njihovo tox dejstvo je izrazenije)ako se cesto konzumiraju pomenuta pica...
    Lako cu,ako je do mene.........

  6. #51

    Odgovor: Lekovite biljke

    MAJCINA DUSICA




    Drugi nazivi: babina duša, babja dušica, bakina dušica, bukovica, vreskovina, vrisak, divlji bosiljak, dušicina, dušicka, materina dušica, materka, tamjanika .
    Latinski naziv: Thymus serpyllum .
    Opis biljke: Majcina dusica je trajna 20 - 30 cm visoka, grmasta biljka. Ima uske elipsaste sivo - zelene listice sa kratkim peteljkama.Roza do lila cvetovi stvaraju na vrhovima stabljike okrugle cvetove, jakog i ugodnog mirisa. Zbog tog jakog mirisa koji odbija biljne usi sadi se pored ruza ili drugog, na usi osjetljivog, cveca... ,

    Stanište:
    raste na suncanim mestima.

    Lekoviti deo biljke:
    Lekoviti sastojci nalaze se jedino i iskljucivo u listu i cvetu majcine dušice. Treba napomenuti da majcinu dušicu treba brati pažljivo. Ni kako se ne sme cupati, jer se time biljka uništava. Treba odsecati samo gornju polovinu lisnatih grancica u cvetu i to makazama.

    Za zaštitu u vreme epidemija se preporucuje svakodnevna upotreba caja od majcine dušice, jer ona ima svojstvo da zaustavlja razvoj mnogih patogenih klica, a neke
    i uništava. Ali, ovde treba naglasiti koliko je važno pravilno pripremiti caj.


    1. Nikada ne kuvati caj u otvorenom sudu.
    2. Uzeti dovoljnu kolicinu biljke za pripremu caja

    Majcina dušica sadrži lako isparljive
    lekovite sastojke i kuvanjem u otvorenoj posudi oni ispare, te tako pripremljen caj nema lekovita svojstva. Caj pripremljen sa nedovoljnom kolicinom biljke takode nema lekovita svojstva. Dakle, da napravite dobar caj, uzmite supenu kašiku majcine dušice, prelijte sa dvesta grama kljucale vode, poklopite i nakon pola sata ocedite, zasladite medom i pijte tri do cetiri šolje caja dnevno. Majcinom dušicom se takode možete inhalirati što ce dati još bolje efekte u terapiji.
    Ovim postižete dva uslova koja daju najbolje efekte u iskašljavanju, jer se obezbeduju dobra hidracija organizma i vodena para koja sadrži lekovite sastojke majcine dušice uspešno razraduje sekret u bronhijama.

    Lekovito delovanje:
    Ulazi u sastav lekovitih preparata za lecenje disajnih organa,
    organa za varenje... Koristi se kao zacin, konzervans i antisepticko sredstvo
    Majcina dušica je omiljen lek u narodnoj medicini. Kod nas se vekovima upotrebljava, pre svega, kao lek za lecenje organa za varenje. Majcina dušica se daje protiv crevnih parazita, narocito protiv decjih glista...


  7. #52

    Bulka

    Rhoedos flos, cvet bulke (divljeg maka)



    Biljka: Papaver rhoeas L., Papaveraceae

    Opis biljke: jednogodišnja korovska zeljasta biljka visine do 90 cm.

    Droga: osušeni, tanki, zgužvani, purpurno-ljubičasti krunični listići (Rhoeados petale), po obodu celi, na bazi suženi sa crnom pegom. Bez mirisa, sluzavog i gorkog ukusa.

    Hemijski sastav: antocijani, alkaloidi (do 0.07%), seceri, sluzi...
    Dominantni alkaloid READIN (tetrahidrobenzazepin)

    Delovanje i primena:
    READIN je blagi sedativ i antitusik (protiv kaslja) pa je cvet Bulke nekada bio neizostavan deo prsnih cajeva,a kao blagi sedativ koristio se u lecenju nesanice.
    Iako ne postoje tacni podaci o farmakološkom delovanju utvrđeno je da slični strukturni tipovi deluju kao dopaminergični antagonisti i neuroleptici.
    Primenjuje se jos i u terapiji srčane aritmije.
    Lako cu,ako je do mene.........

  8. #53

    Odgovor: Lekovite biljke

    Sambuci flos cvet zove


    Biljka: Sambucus nigra L., Sambucaceae

    Opis biljke: žbun ili nisko drvo.

    Rasprostranjenje: Nastanjuje Evropu, Zapadnu i Centralnu Aziju i Severnu Afriku.

    Droga: Osušni cvetovi samonikle zove.

    Hemijski sastav: etarsko ulje (0.03-0.14%), flavonoidi (1.8%): flavonoli i njihovi glikozidi, rutin (1.92%), izokvercitrin, hiperozid, astragalin, kvercitrin.
    Fenolkarbonske kiseline: hlorogenska kiselina, kafena i ferulna kiselina.
    Tragovi mandelonitril-b-glukozda (sambunigrin)
    Triterpeni, tanini, sluzi i dr.

    Delovanje. Dijaforetik(intenzivira znojenje). Blago laksativno djstvo

    Primena: Kod prehlade i gripa , pojačava bronhijalnu sekreciju i izlučivanje mokraće.
    Ulazi u sastav antitusiv(protiv kaslja) preparata, preparata za sinusitis, sastojak je multikomponentnih preparata za otklanjanje reumatskih bolova.
    Lako cu,ako je do mene.........

  9. #54

    Odgovor: Lekovite biljke

    Cinchonae cortex kora hininovca


    Biljka: Cinchona succirubra Pavon (syn. C.pubescens Vahl. ), Rubiaceae

    Opis biljke: Zeleno, visoko drvo sa kožastim, sjajnim eliptičnim listovima. Plod je čaura puna sitnog semena

    Rasprostranjenje: Južna Amerika: Kolumbija, Peru, Ekvador i Bolivija. Raste na istočnim padinama Anda na visini od 1500-3500m. Uglavnom je istrebljena. Plantažno se gaji na Javi, tropskim delovima Azije, Afrike (Tanzanija i Kenija) i u Gvatemali i Boliviji.

    Droga: Cinchonae cortex (crvena kora) je osušena kora grana, stabla i korena gajenih biljaka, starih 8-12 godina. Kora je tvrda, gorkog i oporog ukusa, slabog mirisa. Spolja sivo-smeđa, obrasla lišajevima, iznutra crvena fino izbrazdana.
    Kora dobijena guljenjem korena je deblja, crvene boje.
    Koriste se i druge vrste: Cinchona officinalis, Cinchona ledgeriana, Cinchona calisaya. Iz njih se dobija industrijska žuta kora za ekstrakciju alkaloida.


    Hemijski sastav: alkaloidi do 6.5%, polifenoli (katehinski tanini), hina kiselina, triterpenski saponozidi i malo etarskog ulja.
    Alkaloidi hininovca: monoterpenski indolni alkaloidi
    Dominantni alkaloidi.:
    hinin i hinidin
    cinhonin i cinhonidin

    Delovanje:
    Hinin: antimalarik. Deluje na eritrocitne, aseksualne oblike izazivača malarije, Plasmodium vivax i P.falciparum (šizontocid).
    Ima izrazito gorak ukus (spada u tzv gorke droge- amara aromatica)pa se u jako malim kolicinama koristi u industriji, pre svega pica ali i svih ostalih proizvoda koji imaju ukus bitter lemon-a . Zbog ove svoje organolepticke osobine pojacava sekreciju digestivnog trakta i povecava apetit, a redje se upotrebljava kao blag antipiretik(snizava telesnu temperaturu), analgetik i uterotonik jer ima i osobinu da prvo povecava a zatim smanjuje snagu i radnu sposobnost poprecnoprugastih misica, kao i osobinu da snizava telesnu temperaturu, a utice i na kontrakcije materice.
    Kombinuje se sa papaverinom, fenobarbitalom i ekstraktom gloga.
    Hinidin pokazuje delovanje na miokard, smanjuje osetljivost ćelija i skraćuje vreme depolarizacije, a produžava relaksaciju. Terapijski se propisuje kod aritmija i tahikardija.
    Cinhonin i cinhonidin deluju slično ali se redje koriste.

    Semisintetski derivati:
    hinicin u terapiji cerebrovaskularnih povreda
    hidrohinidin: antiholinergik i arterijski vazodilatator.

    Svojevremeno sam cula i cinjenicu da negativno utice na hrskavicu tj izaziva ostecenje zglobova, ali koliko je ta info tacna... provericemo, sve u svemu ako je tacna, ne treba preterivati s schweppes-om npr
    Lako cu,ako je do mene.........

  10. #55

    Odgovor: Lekovite biljke

    Šipak- plod divlje ruže ( lat. rosa canina ),

    je najbogatiji prirodni izvor vitamina C, ali sadrži u sebi bioflavonoide i enzime koji potpomažu njegovu asimilaciju. Šipak je 120 puta bogatiji vitaminom C od pomorandže. Zreli plodovi koriste se za spravljanje čaja, pekmeza, džema, ali, salatu ili sok od šipaka retko ko pravi i to zvuči pomalo ekscentrično! Ukuvanjem šipaka vitamin C u ogromnoj meri biva uništen, kao sve ostalo korisno u njemu, pa makar pekmez bio sladak da se prsti poližu. To se ne događa ako se na pr. 200gr.zrelih šipaka pažlivo očisti od semenki (što jeste malo pipav posao) i pridoda kao sastojak nekoj uobičajenoj raw salati od povrća. Šipak dozreva od septembra do oktobra, ali se može brati sve do sredine decembra.Valjano je brati samo zdrave i čvrste, a ne mekane-gnjile šipke. ( Mala dodatna nevolja jeste samo nemilosrdno bodljikavo trnje po granama, ali uz malo veštine, adekvatne rukavice i odeću, berba može biti bezbolna i efikasna. Važno je obratiti pažnju na to gde se žbun nalazi, da ne bude ublizini prometnih saobraćajnica gde šipak često raste i na drugim zagađenim mestima. Alternativa bockavom branju je kupovina od piljara koji će se zarad pazara na vaše pitanje o lokaciji branja svoje robe, zaklinjati da su to činili bezmalo na Divčibarama! ) Dakle, sok od šipaka pravi se na sledeći način: Pribavljenu količinu plodova dobro oprati i ocediti, zatim voćarskim ili nekim drugim oštrim makazama odstraniti peteljku s jedne, i vrh s druge strane šipka i preseći ga na polovine ili četvrtine, U zavisnosti od volje i strpljenja semenke i dlačice odbaciti(kao kod pravljenja salate), ili sve skupa odmah ubaciti u električnu seckalicu doliti dovoljno prokuvane-ohlađene (prethodno prečišćene- strukturisane vode), i mleti, ali ne da se u potpunosti sve usitni ali da liči na sok. Onda to sipati u čist sud, dobro poklopiti i odložiti na hladno ili u frižider. Nakon oko 1-2 h. vecina semenki će pasti na dno, pa pažljivo izručiti gornji sloj tog polusoka u drugi sud, izbaciti poneku zaostalu semenku a onda to vratiti u seckalicu pa detaljno usitniti. Dobijeni sok biće crvene boje, a gustina će mu zavisiti od količine dodate vode. Sok procediti kroz cedku za čaj, dodati vitamin C u prahu 1gr po litru, a potom razliti u čiste plasične flaše od 0,5 l.(sok je pravi koncentrat) zašrafiti poklopac, i staviti u zamrzivač. Po potrebi odmrznuti, piti kao sok ili koristiti kao preliv za salate i jela. Sirovi-raw šipak-sok je prijatno kiselkastog ukusa, pravi eliksir-terminator slobodnih radikala u ljudskom organizmu. Nazdravlje!

    Uskoro ni o meni ni o tebi niko neće pričati niti znati,neki drugi ljudi živet će ovde...mi nećemo nikome nedostajati

Strana 4 od 4 PrvaPrva ... 234

Slične teme

  1. Biljke - azbuka
    Autor Kunic u forumu Igre bez granica
    Odgovora: 886
    Poslednja poruka: 05.11.2019, 18:13
  2. Aromatične (začinske) biljke
    Autor Bombica u forumu Biljno carstvo
    Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 27.07.2012, 21:32
  3. Sobne biljke
    Autor swba u forumu Biljno carstvo
    Odgovora: 19
    Poslednja poruka: 19.03.2011, 12:21
  4. Zabranjene lekovite biljke
    Autor fiona u forumu Biljno carstvo
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 03.03.2010, 13:48
  5. Otrovne biljke
    Autor silvia u forumu Biljno carstvo
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 05.04.2007, 06:58

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •