Kada se pomene Petrovaradin, neizostavno se pre svega pomisli na Tvrđavu. Medjutim, Petrovardin, pored Tvrđave i Podrađa, Gradića koji su bili deo utvrđenja, čini i mnogo veći deo, nastao kao civilni 'privezak' - majur.
Taj nekadašnji 'privezak' izvan velikog vojnog utvrđenja Austrijskog carstva, Petrovardinski Majur, čini danas veći deo naselja Petrovaradin.
''Petrovaradin (mađ. Pétervárad, nem. Peterwardein), je gradsko naselje i sedište gradske opštine Petrovaradin, grada Novog Sada u Južnobačkom okrugu i nekadašnji utvrđeni grad pored Dunava. Danas je deo užeg gradskog područja Novog Sada. Prema popisu iz 2011. bilo je 14810 stanovnika...'' (Vikipedija)
Da ovako napamet procenim - u Majuru živi bar 14.000 Petrovaradinaca.
Majur počinje tamo gde prestaje uži deo Petrovaradinske tvrđave: prolaskom kroz Beogradsku kapiju ulazimo u Majur gde nas odnedavno dočekuje kapija na Molinarijevom parku.
Molinarijev park
Enciklopedija Novog Sada kaže:
''МАЈУРИ (од мађ. major = салаш), мања пољска насеља на властелинствима (велепоседима), са кућама за становање пољоривредних радника (бироша) и економским зградама за држање плодова и гајење стоке. Било их је и у околини Новог Сада у време феудализма и у раном капитализму. Из неких од њих су се касније развила права села, насељавањем становништва у време колонизација.
Петроварадински Мајур
- Војна команда у Петроварадинској тврђави имала је свој мајур, где су становали радници који су опслуживали официре и војнике. Временом је тај Мајур толико| нарастао да је изгубио првобитну функцију и постао самостално насеље, али се део Петроварадина ван Тврђаве и данас у народу назива Мајур...''
Preciznije, Petrovradinci Majur dele na Stari Majur (ovaj bliži Tvrđavi) i Novi Majur koji se razvio oko Rokovog potoka.
Nisam siguran da li i danas, posle rasta Petrovaradina na sve slobodne strane, još uvek važi ova tradicionalna podela.
Mi prolaznici kroz Petrovaradin, uglavnom poznajemo ulice kojima se odvija tranzitni saobraćaj prema Begradu ili Rumi.
U Majuru su tri starije rimokatoličke crkve, nova pravoslavna i jedna savim retka na ovim prostorima.
U Starom Majuru
U Starom Majuru
Novi Majur - oko železničke stanice, pored Rokovog potoka.
Rokov potok
Petrovaradin je rastao posle II svetskog rata tamo gde je mogao - prema Dunavu gde je izrasla 'Pobeda' nekada jedna od najvećih fabrika metalskog kompleksa Vojvodine i prema obroncima iznad tranzitnih pravaca koji idu od Novog Sada ka Sremskim Karlovcima i Rumi.
U Majuru ima kuća i starih i novih...
Tokom XIX veka za Petrovaradin se govorilo da je 'hrvatskiji grad od Zagreba'. Posle ulaska ovih delova u sastav Kraljevine SHS, odnosno Jugoslavije, krenula je promena nacionalnog sastava pa je danas Petrovaradin mesto sa preko 70% stanovnika srpske nacionalnosti.
O onome što ja znam, što sam pronašao od podataka i slika koje sam napravio o Majuru, davaću u narednim postvima.
Ja sam bio davno i relativno kratko stanovnik Majura. Ako se nadje neko ko je voljlan da više 'iz prve ruke' o Majuru kaže - biće to dobro.