Kada se pomene Petrovaradin, neizostavno se pre svega pomisli na Tvrđavu. Medjutim, Petrovardin, pored Tvrđave i Podrađa, Gradića koji su bili deo utvrđenja, čini i mnogo veći deo, nastao kao civilni 'privezak' - majur.

Taj nekadašnji 'privezak' izvan velikog vojnog utvrđenja Austrijskog carstva, Petrovardinski Majur, čini danas veći deo naselja Petrovaradin.

''Petrovaradin (mađ. Pétervárad, nem. Peterwardein), je gradsko naselje i sedište gradske opštine Petrovaradin, grada Novog Sada u Južnobačkom okrugu i nekadašnji utvrđeni grad pored Dunava. Danas je deo užeg gradskog područja Novog Sada. Prema popisu iz 2011. bilo je 14810 stanovnika...'' (Vikipedija)

Da ovako napamet procenim - u Majuru živi bar 14.000 Petrovaradinaca.

Majur počinje tamo gde prestaje uži deo Petrovaradinske tvrđave: prolaskom kroz Beogradsku kapiju ulazimo u Majur gde nas odnedavno dočekuje kapija na Molinarijevom parku.

Ime: M.JPG Pregleda: 1836 Veličina: 327.8 KB
Molinarijev park

Enciklopedija Novog Sada kaže:

''МАЈУРИ (од мађ. major = салаш), мања пољска насеља на властелинствима (велепоседима), са кућама за становање пољоривредних радника (бироша) и економским зградама за држање плодова и гајење стоке. Било их је и у околини Новог Сада у време феудализма и у раном капитализму. Из неких од њих су се касније развила права села, насељавањем становништва у време колонизација.

Петроварадински Мајур
- Војна команда у Петроварадинској тврђави имала је свој мајур, где су становали радници који су опслуживали официре и војнике. Временом је тај Мајур толико| нарастао да је изгубио првобитну функцију и постао самостално насеље, али се део Петроварадина ван Тврђаве и данас у народу назива Мајур...''


Preciznije, Petrovradinci Majur dele na Stari Majur (ovaj bliži Tvrđavi) i Novi Majur koji se razvio oko Rokovog potoka.
Nisam siguran da li i danas, posle rasta Petrovaradina na sve slobodne strane, još uvek važi ova tradicionalna podela.

Ime: M (1).JPG Pregleda: 1639 Veličina: 380.9 KB

Mi prolaznici kroz Petrovaradin, uglavnom poznajemo ulice kojima se odvija tranzitni saobraćaj prema Begradu ili Rumi.

Ime: M (4).JPG Pregleda: 1458 Veličina: 214.1 KB

Ime: M (13).JPG Pregleda: 1332 Veličina: 300.1 KB

Ime: M (12).jpg Pregleda: 1223 Veličina: 209.9 KB

Ime: M (11).jpg Pregleda: 1322 Veličina: 146.8 KB

U Majuru su tri starije rimokatoličke crkve, nova pravoslavna i jedna savim retka na ovim prostorima.

Ime: M (2).JPG Pregleda: 1377 Veličina: 311.1 KB
U Starom Majuru

Ime: M (3).JPG Pregleda: 1347 Veličina: 298.8 KB
U Starom Majuru

Ime: M (7).JPG Pregleda: 1578 Veličina: 236.9 KB
Novi Majur - oko železničke stanice, pored Rokovog potoka.

Ime: M (8).JPG Pregleda: 1378 Veličina: 215.4 KB

Ime: M (9).JPG Pregleda: 1374 Veličina: 269.9 KB
Rokov potok

Petrovaradin je rastao posle II svetskog rata tamo gde je mogao - prema Dunavu gde je izrasla 'Pobeda' nekada jedna od najvećih fabrika metalskog kompleksa Vojvodine i prema obroncima iznad tranzitnih pravaca koji idu od Novog Sada ka Sremskim Karlovcima i Rumi.

Ime: M (5).JPG Pregleda: 1309 Veličina: 250.8 KB

Ime: M (6).JPG Pregleda: 1317 Veličina: 348.6 KB

Ime: M (14).JPG Pregleda: 1240 Veličina: 227.0 KB

Ime: M (10).jpg Pregleda: 1376 Veličina: 204.9 KB
Ovo je najviša ulica, stigla je na vrh zaravni Trandžamenta.

U Majuru ima kuća i starih i novih...

Ime: M (15).jpg Pregleda: 2090 Veličina: 224.9 KB

Ime: M (16).jpg Pregleda: 1496 Veličina: 252.8 KB

Tokom XIX veka za Petrovaradin se govorilo da je 'hrvatskiji grad od Zagreba'. Posle ulaska ovih delova u sastav Kraljevine SHS, odnosno Jugoslavije, krenula je promena nacionalnog sastava pa je danas Petrovaradin mesto sa preko 70% stanovnika srpske nacionalnosti.

O onome što ja znam, što sam pronašao od podataka i slika koje sam napravio o Majuru, davaću u narednim postvima.

Ja sam bio davno i relativno kratko stanovnik Majura. Ako se nadje neko ko je voljlan da više 'iz prve ruke' o Majuru kaže - biće to dobro.