Stiven Vilijam Hoking je rodjen 8.Januara 1942 (Tachno 300 godina nakon smrti Galileja) u Oksfordu u Engleskoj. Kuca njegovih roditelja se nalazila u severnom Londonu, ali za vreme drugog svetskog rata Oksford je smatrana boljim mestom za podizanje deteta. Kada je imao osam, njegova porodica se preselila u St Albans, gradic 20tak milja severno od Londona. Sa jedanaest godina Stiven pohadja St Albans skolu, a zatim University koledz, Oksford, koledz njegovog oca. Stiven je zeleo da uchi Matematiku, iako je njegov otac vishe voleo da to bude medicina. Matematika nije tada bila dostupna na University koledzu pa je umesto toga upisao fiziku. Nakon tri godine i ne bash mnogo posla diplomirao je na prirodnim naukama.
Stiven zatim odlazi na Kembridz radi istrazzivanja iz kosmologije, s obzirom da niko nije radio na toj oblasti u to vreme u Oksfordu. Njegov supervizor bio je Denis Sciama, iako se on nadao da ce dobiti Freda Hoyla koji je radio na Kembridzu. Nakon dobijanja diplome postaje prvi saradnik na istrazzivanjima, a kasnije predavach na Gonvilu i Caius koledzu. Nakon napustanja Insitiuta zaastronomiju 1973 Stiven dolazi u odsek za primenjenu matematiku i teoretsku fiziku, i od 1979 drzi katedru Lukasovog profesora matematike. Katedra je osnovana 1663 novcem ostavljenim u testamentu Reverend Henri Lukasa, koji je bio chlan parlamenta ispred univerziteta. Prvi ju je drzao Isak Barov, a zatim 1663 Isak Njutn.
Stiven Hoking je radio na osnovnim zakonima koji vladaju univerzumom. Zajedno sa Rodzerom Penrozeom pokazao je da Ajnshtajnova teorija relativiteta pochinje u Velikom Prasku a zavrshava se u crnim rupama. Ovi rezultati su pokazali da je bilo neophodno ujediniti opshtu relativnost sa kvantnom teorijom, drugim velikim nauchnim dostignucem prve polovine 20tog veka. Jedna od posledica tog ujedinjavanja je otkrice da crne rupe ne mogu biti potpuno crne, vec da bi trebalo da ispushtaju radijaciju i na kraju ispare i nestanu. Ovo bi pokazalo da je nachin na koji je svemir nastao potpuno definisan zakonima nauke.
Njegova mnogobrojna izdanja ukljuchuju The Large Scale Structure of Spacetime sa G F R Elisom, General Relativity: An Einstein Centenary Survey, sa V Israelom, 300 years of gravity, sa V Israelom. Stiven Hoking je izdao i dve popularne knjige. Njegov bestseler Kratka istorija vremena, i njegova kasnija knjiga, Crne rupe i bebe vaseljene i druge priche.