Planete - Strana 3
Strana 3 od 3 PrvaPrva 123
Prikaz rezultata 31 do 43 od ukupno 43

Tema: Planete

  1. #31

    Odgovor: Planete

    Uran ima 20 poznatih satelita i jos jedan novootkriveni koji jos nije dobio zvanicno ime. Gotovo svi sateliti su dobili imena iz Sekspirovih dela za razliku od ostalih satelita i planeta Suncevog sistema koji su imena dobijali iz Grcke i Rimske mitologije. Svi Uranovi sateliti se dele na: 11 malih i tamnih satelita koje je otkrio Voyager 2; na 5 velikih, za koje se jos pre znalo; na ostale koji su nedavno otkriveni i oni su veoma udaljeni od Urana. Svi oni imaju skoro pravilne kruzne putanje oko ekvatora Urana, dok samo 4 imaju vise elipticne putanje, verovatno jer su i najudaljeniji.

    Sateliti: Kordelija, Ofelija, Bjanka, Kresida, Dezdemona, Dzulijet, Portija, Rozalinda, Belinda, 1986U10, Pak, Miranda, Arijel, Umbrijel, Titanija, Oberon, Kaliban, 1999U1, Sicoraks, 1999U2 , 1999U3


  2. #32

    Odgovor: Planete

    Uran ( zanimljivosti )

    otkrice


    Uran je otkrio 13. marta 1781. godine astronom amater Viljam Hersel, pomocu svog teleskopa od 6,2 inca koji je sam konstruisao. Hersel je zapravo samo utvrdio da posmatrani objekat nije zvezda, vec neki drugi objekat, najverovatnije neka kometa.

    Da je u pitanju planeta utvrdio je finski matematicar Andres Leksel (Anders Lexell, 1740-1784) nekoliko meseci nakon sto je Hersel uocio objekat na nebu. Leksel je izracunao orbitu novog tela, utvrdio da se ono nalazi na rastojanju od 19 a.j. i da je njen orbitalni period izmedju 82 i 83 godine. Izgleda da je nezavisno od Leksela i francuski astronom amater J. de Saron (maja 1781.) utvrdio da se radi o novoj planeti. (Nesto kasnije, 1794. u vreme Francuske revolucije J. de Saron je giljotiniran.)

    Da bi preciznije utvrdili orbitu Urana astronomi su tragali za nekim eventualno jos starijim podacima o Uranu. I zaista desilo se da je Uran bio osmatran vise puta (tacnije 21 put) pre Hersela. Naravno ti raniji osmatraci nisu znali da je rec o novoj planeti. Najstarije osmatranje Urana pripada Dzonu Flemstidu, 23. decembra 1690. kada je planeta bila u Biku.

    Tragican lik u ovoj prici je Le Monnier koji je od 17. decembra 1768. do 23. januara 1769. cak osam puta video Uran ali nije opazio njegovo kretanje (sto je inace jasan znak da je u pitanju ne neka zvezda vec nesto mnogo blize nama). S druge strane Uran je, posmatrano sa Zemlje, u tom periodu zaista bio gotovo nepomican.

    naziv


    Predlog da se nova planeta nazove Uran potice od nemackog astronoma J. E. Bodea (1781.). A postojali su i drugi predlozi: Hypercronius i zatim Dzordzova planeta, odn. Dzordzova zvezda (po britanskom kralju Dzordzu III; ovo je bio Herselov predlog 1782.). Bilo je i predloga da se nova planeta nazove Hersel pa su je neki jedno vreme tako i zvali.

    razno

    Prvi pokusaj da se odredi prividni precnik Urana potice od Hersela 1781. On je dobio vrednost od 4",18. Nesto kasnije, 1788. Hersel je izracunao da precnik Urana iznosi 55067 km, a da mu je masa 17,7 puta veca od mase Zemlje (tacne vrednosti: Uran u brojkama).

    Zadnji put je u afelu Uran bio 1. aprila 1925. Sledeci put ce u afel stici 27. februara 2009.

    Na maksimalnoj razdaljini od Zemlje Uran je bio 13. marta 1925. Tada je to rastojanje iznosilo 21,09 a.j.

    Zadnji put Uran je bio u perihelu 20. maja 1966. Sledeci put ce biti u perihelu 13. avgusta 2050.

    1966. godine Uran je bio na najmanjem rastojanju od nase planete 9. mrta: 17,29 a.j.

    Prvu okultaciju Urana Mesecem posmatrao je 6. avgusta 1824. ser John Ross.

    Prve detalje (mrlje) na Uranovom disku uocio je 25. januara 1870 J. Buffham pomocu reflektora od 9 inca sa uvecanjem od 320 puta.

    Prvu spektroskopsku potvrdu da se Uran rotira retrogradno dao je francuski astronom H. Deslanders 1902.

    Prvi otkriveni Uranovi sateliti bili su Oberon i Titania. Otkrio ih je V. Hersel 11. januara 1787. Zatim je engleski astronom W. Lassell otkrio satelite Ariel i Umbriel 24. oktobra 1851.

    prstenovi

    Prstenovi Urana bili su senzacionalno otkrice. Do njega je doslo slucajno. Da bi precizno odredili precnik Urana astronomi Dz. Eliot, E. Danhem i M. Mink su 10. marta 1977. posmatrali prelaz Urana preko zvezde SAO 158687. Trideset pet minuta pre nego sto ce planeta zakloniti zvezdu desilo se da je sjaj ove zvezde naglo opao, a zatim se nakon nekoliko sekundi povratio. Ta promena sjaja zvezde se dogodila pet puta. Ista pojava opadanja sjaja i isto pet puta se zatim ponovilo i nakon sto je Uran presao preko zvezde. Kako su kasnije analize potvrdile do promene sjaja doslo je usled prelaza Uranovih prstenova preko zvezde.

  3. #33

    Odgovor: Planete

    Neptun

    Neptun je sedma planeta u Suncevom sistemu. Udaljen je 30,06 AU ili 4.504.000.000 km od Sunca, i ima precnik od 49.532 km (ekvator) i masu od 1,02471026 kg. Po precniku Neptun je cetvrta planeta po velicini, posle: Jupitera, Saturna i Urana. Planetu Neptun opasuju prstenovi , njih ima 4: 1989N3R, 1989N2R, 1989N4R, 1989N1R. Neptunovi prstenovi su slabije izrazeni nego kod saturna i Urana.

    Do sada je otkriveno 13 Neptunovih prirodnih satelita (po udaljenosti od sredista planete ):

    * Naiad
    * Talasa
    * Despina
    * Galatea
    * Larisa
    * Proteus
    * Triton
    * Nereid



  4. #34

    Odgovor: Planete

    Pluton


    Zvanicno Pluton je najdalja, najmanja i zadnje otkrivena planeta Suncevog sistema. Pluton jos nije vidjen izbliza jer ni jedna letelica nije bila toliko daleko od nase Zemlje. Zbog toga se o Plutonu malo zna, a ono sto je poznato samo otvara nova, teska pitanja. Pluton je najmisterioznija planeta Suncevog sistema.

    Ako racunamo od Sunca Pluton je deveta planeta po redu, ali ponekad je osma. Nagib njegove orbite prema ekliptici je "nenormalno" velik, a nagib ose rotiranja neobican. Najcesce pitanje koje se o Plutonu postavlja jeste: da li je on uopste planeta?

    Simbol Plutona je:

  5. #35

    Odgovor: Planete

    Kako je otkriven Pluton?

    Traganje za planetom iza Neptuna pocelo je u drugoj polovini XIX veka. Da postoji neka neotkrivena planeta posumnjalo se kada je otkriveno nepravilno kretanje Urana. Uran se nikad nije nalazio tacno tamo gde bi po racunima astronoma trebalo da bude i iz toga je izveden zakljucak da neko nepoznato telo ometa njegovo kretanje. Racunajuci ovo ometanje David Pek Tod (David Peck Todd) je 1877. procenio da se radi o nepoznatoj planeti na nekih 52 a.j. od Sunca i koja ima precnik od 80 hiljada kilometara. Od 3. novembra 1877. do 3. marta 1878. on je 30 vedrih noci reflektorom od 66 cm pretrazivao nebo, ali novu planetu nije pronasao.

    Zatim se u traganje upustio Flmarion 1879, a 1900. Forbs je procenio da je nova planeta veca od Jupitera i da se krece na 100 a.j. od Sunca u periodu od 1000 godina. Bilo je i drugih procena. Po nekima iz Neptuna postoje dve pa i tri planete.

    planeta x
    Pocetkom XX veka u traganje za nepoznatom planetom, planetom X kako ju je nazavao, ukljucio se Persival Lovel. Lovel je pazljivo izracunao orbitu Urana i na osnovu poremecaja u toj orbiti 1905. je dosao do sledecih rezultata: planeta X se nalazi na oko 6 milijardi km od Sunca, ima period od 282 godine i prividnu velicinu od 12 do 13m.

    Lovel je svoje traganje otpoceo, za tovreme modernom i revolucionarnom, fotografskom metodom. Napravio je heljade snimaka tokom gotovo desetogodisnjeg traganja. Cesto je nailazio na pokretne objekte, ali svi su se isuvise brzo kretali. Planeta X je naime po proracunima bila toliko udaljena da je njeno kretanje moralo biti malo.

    ( Traganje pomocu fotografije

    Ovaj metod ima niz velikih prednosti nad vizuelnim traganjem.

    Kod vizuelne metode astronom kroz teleskop posmatra deo neba i sliku koju vidi poredi sa kartom zvezda. On tu zaista trazi ojekat.

    Kod fotografskog traganja astronom pravi dva snimka istog dela neba u razmaku od nekoliko dana pa zatim na fotografijama traga za kretanjem - poredi te dve fotografije i glada da li se neki objekat pomakao. I to radi u svom komforu svoje sobe. Osmatranje kroz teleskop je i zamorno (a zamislita kako je osmatrati zimi po mrazu) a preciznost zavisi mnogo od stanja u atmosferi. Sem toga fotografije su u stanju da zabeleze i onaj svetlosni izvor koji se okom ne moze videti.
    )

    Prvo traganje Lovel je poceo 1905. Zatim je 1908. vrsio nove proracune uzimajuci u obzir i devijacije u Neptunovoj orbiti. Traganje je vrsio do 1913. a nastavio ga 1915.

    1915. Lovel je objavio teorijske rezultate svoje potrage, a 16. novembra 1916. iznenada je iscrpljen i obeshrabren umro od srcanog udara.

    Lovel nije uspeo da pronadje planetu X. Na blizu 1000 snimaka iz 1915. godine otkrio je 515 asteroida i 700 promenljivih zvezda. Kasnije ce se pokazati da se na tim fotografijama (od 19. marta i 7. aprila) nalaze i dva snimka Plutona koje Lovel nije opazio.

    otkrice

    Prica o otkricu Plutona je tipicno americka. Simpatican decak iz siromasne farmerske porodice vredno i uporno radi, radi i radi i konacno ostvaruje svoj san. Momak je Klajd Tombo i prica o njemu je zapravo poucna.

    U traganje za planetom X Klajd Tomba se ukljucio kada je na poziv glavnog astronoma dr V. M. Sajfera dosao u Flagstaf u Lovelovu opservatoriju, da radi kao asistent. Klajd je ovaj poziv dobio nakon veoma dobrog utiska koji su astronomi opservatorije stekli o Klajdovim dotadasnjim osmatranjima. Brzo ce se ispostaviti da vrenijeg, upornijeg i pedantnijeg saradnika nisu mogli izabrati.

    Klajdov zadatak je bio da fotografise odredjeno podrucje neba po dva puta u razmaku od nekoliko dana i da zatim blink mikroskopom na snimcima traga za pomerenim objektom.

    Kakav je to posao bio moze se naslutiti iz podatka da je na svakom snimku bilo bar po 160 000 svetlosnih izvora. Kada je sinimana oblast u Mlecnom putu tada se taj broj peo i na preko 400 000 hiljada.

    Ali Klajd Tombo je pokazao neverovatnu upornost. Ploce je eksponirao oko pola sata kako bi belezio i zvezde 17 magnitude. Zbog eventualnih ostecenja na plocama poceo je da radi sa tri snimka istog dela neba. Preko dana je blink mikroskopom poredio snimke. To je mukotrpan posao. Za jedan par ploca trebalo je obicno nekoliko dana, ali ploce sa velikim brojem objekata zahtevale su i po mesec dana detaljnog traganja.

    Posao je nakon vise meseci neprekidnog rada postao gotovo besmislen. Ali 21, 23. i 29. januara 1930. Klajd je napravio tri istorijska snimka istocnog dela Blizanaca. Prvi je zapravo bio prilicno los i Tombo ga je izdvojio od ostalih. Druga dva je stigao da poredi tek sredinom februara. 18. februara poceo je da pretrazuje okolinu zvezde Wasat (d Geminorum, HD 56986). I tada sledilo otkrice. Jedna tacka bila je pomerena na jednom snimku. Pomak je iznosio svega oko 3,5 milimetra sto je govorilo da se radi o vrlo dalekom objektu.

    Usledile su duge analize snimka. Tombo posmatrao cak i odbaceni snimak od 21. januara pa je i na njemu otkrio pokretnu tacku. Posmatranja nakon nekoliko nedellja su potvrdila da se sumnjivi objekat krece u skladu sa dodatnim proracunima.

    Konacno, vest o pronalasku planete X bila je objavljena svetu 13. marta 1930.


    Detalji sa dva snimka. Strelicama je oznacena planeta X

    [Zapravo, kada je o Plutonu prikupljno vise informacija astronomi su uvideli da to nije planeta koju su trazili. Ispostavilo se da je Pluton isuvise mali da bi prouzrokovao toliki uticaj na Uran i Neptun i traganje za planetom X je nastavljeno. Kasnije medjutim, kada je izmerena masa Neptuna, utvrdjeno je da i nema poremecaja orbita planeta koji bi nagovestavao postojanje desete planete.... Izlazi da je Pluton pronadjen greskom.]

  6. #36

    Odgovor: Planete

    Pluton ( kako je dobio ime? )

    Kada je pronadjena nova planeta postavilo se pitanje njenog imena. Predloga je bilo u izobilju: Atlas, Artemida, Persej, Tantal, Vulkan, Kron, Minerva, Oziris, Bah, Apolon, Erebus itd. Lovelova udovica je predlagala ime Zevs, ali je zatim promenila predlog u Konstanca. Mnogi su predlagali ime Lovel.

    Tim Lovelove opservatorije, predlagao je: Kron, Minerva i Pluton

    Nova planeta je dobila ime Pluton. Zapravo ovo ime je predlozila (a Lovelova opservatorija podrzala) Venecija Burnej (Venetia Burney) jedanaestogodisnja ucenica iz Oksforda (Engleska).

    Na kraju, ispao je to dobar naziv. Prva dva slova Plutona su ujedno i inicijali Persivela Lovela, sama planeta se nalazi u tamnim dubinama Suncevog sistema sto i asocira na Had koji se nalazio daleko od suncevog svetla. Sam bog Had imao je kapu koja ga je cinila nevidljivim - kao sto je i planeta Pluton nevidljiva za golo oko.

  7. #37

    Odgovor: Planete

    Pluton( orbita )
    Pluton je najdalja planeta Suncevog sistema. Od Sunca je prosecno udaljen 5.913.520.000 km ili 39,5 a.j. Ali Plutonova orbita ima naglaseno velik ekscentricitet (0,2444) tako da je razlika izmedju Plutonovog afela i perihela velika (skoro 3 milijarde km). Zbog toga se i desava da Pluton na svom putu povremeno pridje Suncu toliko blizu da je blizi od Neptuna i tada postaje osma planeta po redu.

    Medjutim nagib Plutonove ravni prema ekliptici (17,16) je znatno veci no u ostalih planeta i zapravo ne postoji nikakva sansa da se Pluton sudari sa Neptunom. Pluton je osma planeta svega oko 20 godina.



    Nagib orbite Plutona: pogled sa strane i od napred. Orbita Plutona zapravo uopste ne sece orbite drugih planeta.

    Pluton zalazi u Neptunovu orbitu cak 56 miliona kilometara. Ipak razdaljina izmedju ove dve planete nikad nije manja od 384 miliona kilometara.

  8. #38

    Odgovor: Planete

    Pluton izbliza

    Pluton je jedina planeta koju jos nije ni jedna svemirska letelica posetila, cak ni onako usput. Zbog ogromne udaljenosti cak ni svemirski teleskop Habl (HST) nije u stanju da uoci na Plutonu jasne detalje. Zbog toga su mnogi podaci o Plutonu proizvod matematike i logickog zakljucivanja, a ne neposrednog opazanja.

    Ovome je mnogo doprinelo otkrice Plutonovog satelita Harona. Iz brzine Haronovog kretanja oko Plutona astronomi su mogli preciznije da izracunaju masu Plutona. Iz prolaza Harona preko planete i obrnuto, te posmatranjem smene svetlih i tamnih podrucja prilikom ovih prolaza izvedeni su i odgovarajuci, vrlo grubi, podaci o povrsini oba tela.

    rotacija

    Pluton se rotira suprotno od vecine ostalih planeta Sucevog sistema (i Uran ima rotaciju u istom smeru kao i Plutona). To je samo jedna od zagonetki koja prati ovu planetu. Duzina Plutonovog dana (rotacije) izmerena je 1954. (Iznosi -153,2928 sati. Broj je negativan jer se Pluton rotira suprotno od uobicajenog.)



    Dve strane Plutona. Gore su slicice Plutona kakve se vide u teleskopu, a dole su isti snimci kompjuterski objadjeni (HST, u momentu dok je Pluton bio 3 mlrd km od Zemlje).

    povrsina
    Pluton ima, ako se izuzme Saturnov Iapetus, najkontrasniju povrsinu u Suncevom sistemu. Na polovima se uocavaju svetle polarne kape, dok je podrucje oko ekvatora tamnije. Svetle pege razbacane po povrsini ove planete mozda su baseni ili svezi udarni krateri.



    Povrsinska temperatura koja vlada na ovoj planeti nije sa sigurnoscu utvrdjena, ali ona mora da se krece izmedju 35 i 45 K (-228 do - 238 C). Po nekim pretpostavkama slabasna Plutonova atmosfera obezbedjuje ravnomerno prostiranje povrsinske toplote na sire regione. Po drugim tamnija podrucja planete su topliji predeli planete posto na njima nema zaledjenog azota i metana (sto je slucaj sa svetlim predelima).

    atmosfera
    Vrlo malo se zna i o atmosferi Plutona. Otkrivena je posmatranjem okultacija zvezda Plutonom 1988. Verovatno se sastoji od azota i nesto ugljen monoksida i metana. Ali to je izuzetno retka atmosfera koja na povrsini planete pravi pritisak od svega nekoliko mikrobara. Sem toga ona moze u vidu gasa da postoji samo kada je planeta u blizini perihela jer se u daljim polozajima Plutona od Sunca ona zamrzava u led. U perihelu opet verovatno se nesto gasova gubi u svemir - moguce je da postoji izvesna interakcija sa Haronom.



    Na nejasnim snimcima Plutona uocavaju se izrazite svetle i tamne povrsine. Svetla podrucja su izgleda povrsine prekrivene zamrznutim azotom uz primesu metana (otkriven 1976.), etana i ugljen monoksida. Sastav tamnih podrucja nije jasan ali se pretpostavlja da se radi o organiskim molekulima ili pak da je sve rezultat fotohemijske reakcije povrsine na kosmicko zracenje.

    struktura

    Unutrasnja struktura Plutona takodje nije poznata, ali prema gustini ove planete izvodi se zakljucak da se ona razlikuje od jovijanskih planeta. Verovatno je gradjena od 70% stena i 30% vodenog leda.


  9. #39

    Odgovor: Planete

    Da li je Pluton planeta?

    Ono malo sto o Plutonu znamo dovoljno je da nametne pitanje statusa ove planete. Pluton ima veoma izduzenu putanju sa velikim nagibom, mali je, manji cak od sedam satelita, ne spada ni u terestricke ni u jovijanske planete. Mogao bi biti i kometa, a mozda i asteroid. Pa sta je Pluton konacno?

    Vecina astronoma ce ipak reci a je Pluton planeta. Iza takve tvrdnje stoji i autoritet Medjunarodne astronomske unije koja i pored nekih nedoumica ne vidi razlog da se Plutonu promeni status planete.

    Sta je to planeta? Nema jasnog i nedvosmislenog odgovora na to pitanje. Ipak planetu mozmeo definisati sa sledece tri odrednice.

    1. to je telo koje direktno oblece zvezdu, dakle ne kao sto to cine sateliti koji oko zvezde idu kruzeci istovremeno oko drugog tela,
    2. to je telo dovoljno malo da se u njemu ne moze razviti unutrasnja nuklearna fuzija, inace bi to bila zvezda
    3. to je telo dovoljno veliko da ga njegova sopstvena gravitacije formira u sferni oblik.

    Sve te uslove ispunjava Pluton, ali i npr. Ceres koji je klasifikovan kao asteroid. Uopste sva tela koja u precniku imaju vise od 400 km uglavnom su sfernog oblika. Posebnu konfuziju su unela u zadnje vreme otkrivena ledena tela velikog precnika u prostoru iza Plutona (Kuiper Belt). Radi se o gigantskim kometama, a za neke od njih se pretpostavlja da dostizu Plutonove razmere. Pa i sam Pluton po svom sastavu, led i stene, mogao bi biti jedna takva ogromna kometa. S druge strane, ako gledamo po sastavu Zemlja bi onda mogla da bude i dzinovski asteroid. Sem toga Pluton ima visok albedo (60%) sto ga razlikuje od do sada poznatih objekata Kjuperovog pojasa.

    Na kraju recicemo Pluton je planeta, ako ni zbog ceg drugog ono zato sto je astronomija pomalo konzervativna nauka - tesko se odrice starih navika. Do sada smo govorili da je Pluton planeta pa ce tako i ostati jer, kako se 3. februara 1999 izjasnila Medjunarodna astronomska unija, nema razloga da bude drukcije. (Izjava zapravo glasi: "No proposal to change the status of Pluto as the ninth planet in the solar system has been made by any Division, Commission or Working Group of the IAU responsible for solar system science";

  10. #40

    Odgovor: Planete

    Da li je Pluton Neptunov satelit?

    Nije! Istina mnogo toga u vezi Plutona je nejasno i neuobicajeno pa se jedno vreme spekulisalo sa idejom da Pluton nije prava planeta vec da je odbegli Neptunov satelit. Tu pretpostavku je prvi izneo Lajtleton (Lyttleton) iz Kembrudza 1936. Dvadeset godina kasnije (1956) tu ideju je zastupao i Kuiper.

    Danas medjutim vecina astronoma smatra da bi to bilo suvise komplikovano resenje. Kad za neki problem postoji vise resenja astronomi veruju onom koje je najjednostavnije, a u slucaju Plutona jednostavnije resenje je da Pluton potice iz Oortovog oblaka koji se prostire izvan Plutonove orbite. Ovakvo mesto rodjena Plutona moglo bi da objasni "nastranosti" ove male planete

  11. #41

    Odgovor: Planete

    Pluton ( misije )

    Do sada ni jedna svemirska letelica nije prisla ni blizu Plutona. Ali misija koja ce doneti odgovore na mnoga vazna pitanja (i otvoriti jos vise novih pitanja) je u pripremi.


    Pluto-Kuiper Express
    To je Pluto-Kuiper Express, misija koja, kako sada stvari stoje, treba da pocne 2004. da bi nakon osam godina stigla u blizinu nase planete. Kada letelica prodje pored Plutona i Harona (i pokupi podatke), plan je da nastavi put u dubine Suncevog sistema kako bi eventualno "pronasla" neki objekat iz Kuiperovog pojasa. [Prema novim podacima ova misija ce biti odlozena za 2020. godinu zbog smanjivanje budzeta NASE]

  12. #42

    Odgovor: Planete

    O Plutonovom satelitu - Haron

    otkrice
    Na snimcima Plutona nacinjenim tokom aprila i maja 1978. Dzejms Kristi (James W. Christy) je uocio da Pluton ima ne loptasti nego razvucen oblik, kao da postoji neko ispupcenje na planeti i to ispupcenje koje se krece. Snimci iz 1965, 1970. i 1971. su takodje potvrdili ovo zapazanje i 22. juna 1978. Kristi je zakljucio da takav oblik ove planete dolazi zbog manjeg tela u neposrednoj blizini Plutona. Intenzivna proucavanja koja su zatim usledila zavrsena su potvrdom da Pluton ima svog pratioca. Satelit je dobio privremeni naziv P-1, a Kristi je predlozio ime Haron, sto je kasnije i prihvaceno

    Otkrice Harona je omogucilo dobijanje novih, preciznijih podataka o samom Plutonu. Pre svega ispostavilo se da su masa i precnik Plutona manji nego sto se do tada racunalo, jer su se prethodni racuni zasnivali na podacima koji su dobijeni od oba tela. Iz brzine Haronove revolucije oko Plutona sad se mogla prciznije izracunati masa planete.

    revolucija
    Haronova revolucija oko Plutona jednaka je Plutonovoj rotaciji zbog cega Pluton i njegov satelita pokazuju jedan drugom uvek istu svoju stranu. Sa mesta sa koga se vidi Haron nikad ne izlazi ni ne zalazi.



    velicina
    Ako se gleda odnos velicine satelita prema maticnoj planeti Haron je ubedljivo najveci mesec u Suncevom sistemu. Zbog takve ogromne (relativne) velicine astronomi cesto ova dva tela nazivaju dvojnom planetom. U skladu sa tim je i utcaj Harona na svoju planetu, te se centar gravitacije ova dva tela nalazi izvan Plutona ka Haronu i to za nesto vise od jednog precnika samog Plutona.



    struktura
    Unutrasnjost Harona je sacinjena od mesavine leda i stena, dok je povrsina ovog satelita prekrivena vodenim ledom.



    nastanak Postoji pretpostavka da je Haron nastao na slican nacini kao i Mesec - udarom velikog tela o Pluton sto je u okolni prostor izbacilo velike kolicine materijala od kojih je zatim nastalo novo telo.

  13. #43

    Odgovor: Planete

    E, zavrsih i planete. Nadam se da vam se svidja Ukoliko imate nekih pitanja vezanih za ovu temu recite

Strana 3 od 3 PrvaPrva 123

Slične teme

  1. Planete i homoseksualnost
    Autor Crazy Angel u forumu Astrologija
    Odgovora: 5
    Poslednja poruka: 13.08.2008, 05:11
  2. Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 31.07.2008, 18:25

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •