Reka Krivaja
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 18

Tema: Reka Krivaja

Hybrid View

Prethodna poruka Prethodna poruka   Sledeća poruka Sledeća poruka
  1. #1

    Reka Krivaja

    Dunavom, Tisom, Savom, pa možda i Tamišom i Begejom smo plovili, preko njih prelazili ili za njih samo čuli. No, u Vojvodini ima i reka za koje eventualno iz udžbenika znamo, ali uglavnom samo oni koji blizu njih žive znaju da pokažu da su TO te reke.

    Jedna od tih, bačkih reka je i

    Reka Krivaja


    Nisam bio ni previše mlad ni zelen kada je u Srbobranu otvorena robna kuća 'Krivaja'. Zdravo za gotovo sam ime robne kuće pripisao Krivaji u Bosni. Nije to ni bilo sasvim bez osnova: migracije iz tog dela Jugoslavaije ka Vojvodini su bile znatne, uz to je drvni kombinat 'Krivaja' iz Zavidovića postao prilično poznat na tržištu, a nekako u to vreme je i novosadski Kafe 'Bulevar' (odmah do Izvršnog veća Vojvodine - Banovine) preimenovan u 'Akšam' pa tako ni ime koje bi došlo sa migracijom nije bilo neočekivano. No, ipak nije tako nego je ime po ovoj našoj, bačkoj Krivaji koja u Srbobranu izgleda kao i svaki drugi kanal koje srećemo po našim mestima.


    U popisu reka Srbije stoji:
    Krivaja - dužina 109, površina sliva 956 KM2


    Reka Krivaja na mapi nije ucrtana od izvora, nego od slova 'N' koje pripada Novom Žedniku (niže od Subotice). Izvor je medjutim na granici sa Mađarskom kod Tavankuta. Do njega nisam otišao, tako da moja prva fotografija potiče sa akumulacionog jezera koji kilometar južno od državne granice.


    Oko kilometar od isticanja iz jezera, preko Krivaje prelazi put Subotica - Sombor. Pošto ni tu, a ni na drugim mestima kao ni na drugim malim rekama nema oznake da je to reka, normalno je što je retko ko i vidi, a ako je i vidi, teško da će pomisliti da je to reka od bezmalo 100 kilometara dužine!


    Jezero iz koga ističe Krivaja je stvreno branom izmešu uzdignutijih terena na slici.


    Krivaja je u dolji preko koje put ide. Ovo je Kaponja, mesto na kome se odigrala teška bitka između Srba (na strani Austrije) i branitelja Subotice, pristalica Mađarske revolucije 1848. Pored putaje nedavno podignut i spomenik.

    Kroz Tavankut, zvanično izvorište reke, sam prokrstario, a kad sam (i da li sam) Krivaju prešao - nisam primetio.


    Centar Tavankuta

    Tavankut (sa sajta SU – MZ)
    ''Pretpostavka je da je Tavankut postojao i pre Subotice. U zapisima mađarskog kralja Alberta iz 1439. godine, spominje se da je Tavankut dat u zalog Janošu Hunjadiju, što predstavlja prvi pisani dokument u kome se Tavankut spominje kao utvrđenje. Pretpostavlja se da je bio nastanjen od najstarijih vremena jer su prilikom arheoloških iskopavanja u Tavankutu pronađeni avarski grobovi. Doduše, postojanje avara u Panonskoj niziji spominje se još u rimskim zapisima oko 580. godine.
    Mesnu zajednicu "Tavankut" čine naselja Donji i Gornji Tavankut. Selo se nalazi jugozapadno od Subotice i prostire se na površini od 16.000 ha, sa 4.012 stanovnika u 1.444 domaćinstava. Graniči se sa severne strane sa Republikom Mađarskom, sa zapadne Bajmokom, sa juga Malom Bosnom, i sa severo-istočne strane se graniči sa Ljutovom.
    Naziv sela je nepoznatog porekla. Kao i selo, naziv datira iz najstarijih vremena i kasnije nikad nije menjan. Na starim mapama iz 1689. godine zove se Torankut. Veruje se da je naziv mađarskog porekla - Tavon kt, što znači "bunar na jezeru". Selo se nekada nalazilo oko 2 km severnije ali se sa izgradnjom željezničke pruge Subotica - Vinkovci 1864. godine, kuće ređaju na sadašnjoj lokaciji. Gornji i Donji Tavankut razdvaja reka Krivaja, a željeznička pruga na severni i južni deo.
    Karakteristika Tavankuta je što kuće nisu grupisane, nego su razasute po celoj površini u vidu salaša. ''



    Most preko Krivaje oko 300 m. od spajanja sa Kanalom.

    Sadašnje ušće Krivaje je naspram Turije. Da li se deklarisana dužina reke odnosi na tok do ušća u kanal DTD (Bogojevo - Bečej) ili na tok koji se posle Turije pretvorio u široki, plovni kanal - nisam savim siguran, ali verujem da se dužina od 109 kilometara odnosi na dužinu do ušća kod Bečej pre izgradnje kanala i spajanja Krivaje sa njim.

    Ideju da se pozabavim Krivajom dobio sam pre oko dva meseca. Dva puta sam prošao njenim slivom i 'otkrio' da ne postoji jedna, već dve reke sa istim imenom, koje se spajaju kod Malog Iđoša. Ovu koja izvire u Tavankutu zovu i Topolska.

    Druga Krivaja počinje nešto izvan Pačira, potom teče kroz njega, pa kroz Staru Moravicu do (novog) mesta Krivaja, zapadno od Bačke Topole.

    Topolska Krivaja pre stizanja do jezera kod Bačke Topole protiče pored Đurđina (oko petnaest kilometara južno od Tavankuta). Na reci je i Bajša posle Topole.

    Pored - na Krivaji (spojenoj iz oba kraka) su Mali Idjoš, Lovćenac, Feketić i Srbobran.

    Ponešto sam u mestima kroz koja Krivaje protiču slikao, nešto podataka o mestima i zanimljivostima našao, ali neuporedivo više treba da doprinesu oni koji više o slivu Krivaje znaju od mene, izletnika na prolasku asfaltom i glavnim ulicama.

  2. #2

    Odgovor: Reka Krivaja

    Jezero u koje se Krivaja po prolasku kroz Tavankut pretvara i do koga se lako dolazi sa puta Subotica - Sombor pre ulaska u Mišićevo, je prijatan ambijent i mesto na kome su ribolovci stalni posetioci.


    Na tabli piše: Ulazak čamcem za hranjenje ribe od 16 do 17 h.

    Očigledno se vodi računa o sprečavanju krivolova.

    Okolina jezera je sa manje otpadaka zaostalih od izletnika no što uobičajeno možemo videti na sličnim mestima.




    Ovo je slikano krajem septembra kada vode nisu obilne. Po visini brane i prelivnog bunara vidi se da jezero može primiti još podosta vode.

    I na početku drugog - zapadnog kraka Krivaje je jezero. Nalazi se na zapadnom kraju sela Pačir.


    Kod Pačira je to neuporedivo manja voda, da ga nazovem jezerce. Uredjeno je za izletište.






    I ovde su pecaroši 'stalna postava'.

    Ističući ispod mostića, Krivaja, ovim, zapadnim krakom ide prema Pačiru i dalje ka Staroj Moravici.

  3. #3

    Odgovor: Reka Krivaja


    Po izlasku iz jezera u izletištu Bagremar (o kome je reč u prethodnom postu), zapadni krak Krivaje kreće kroz

    Pačir



    Pravoslavna crkva je u dolji pored Krivaje u zapadnom delu sela.

    ''Pačir (Pacsr) je naselje u opštini Bačka Topola u Severnobačkom okrugu se prostire na severnim padinama Telečke lesne zaravni, u dolini rečice koju meštani nazivaju Krivaja, između Bajmoka i Stare Moravice na udaljenosti od oko tridesetak kilometara jugozapadno od Subotice.


    U centru, na suprotnim obalama dolje kojom Krivaja prolazi, su rimokatolička i reformatska crkva.


    Krivaja na prolasku kroz centar sela.

    Naziv Pačir prvi put se spominje u jednoj overenoj tapiji o posedu iz 1409. godine, gde se javlja u obliku Pacher. Pola veka kasnije, tačnije 16. februara 1462. godine, pravedni kralj Matija Korvin svojoj majci Jelisaveti Silađi, uz sela Gyurge, Bajmok, Napfen, Čontafejer, Budakutha i drugih u okolini Subotice, poklanja u cilju uvećanja sjaja njenog dvora i selo Pacher.

    Dve decenije kasnije - 9. jula 1481. godine - kralj daruje Pachyr Peteru Beliegi Markosu. Godine 1504. selo ponovo dobija novog vlasnika, Imrea Tereka.
    Od 1541. godine i povremenih invazija turske osmanlijske armije, odnosno njenih haračko-pljačkaških pohoda dovode do opšteg razaranja i uništenja pačirske naseobine. Godine 1580. selo se još pominje kao naselje sa 16. poreskih obveznika, ali već 1680. nema ni jednog stanovnika i ostaje nenaseljeno sve do početka 18. veka. Bili su potrebni ponovno osvajanje Budima (1686) i pobeda u oslobodilačkom ratu nakon toga, da bi tek 20-tih godina 18. veka započelo novo razdoblje u istoriji sela. Od 1726.godine, naime pačirsku pustaru, koja se prostirala u plodnoj dolini Krivaje (18.537 katastarskih jutara), posedovali su somborski graničari. Tu je prvo samo nekoliko njihovih pastirskih porodica napravilo privremene pastirske kolibe, da bi kasnije izgradili i kuće za stalno stanovanje.

    Somborsko gradsko poglavarstvo je podsticalo one koji su želeli da se na tom mestu nastane za stalno, pa je sa dvorskom komorom 1766. godine sklopljen ugovor o naseljavanju pačirskog atara, u to vreme najveće kameralne pustare u Bačkoj. Prema odredbama tog ugovora, Sombor je bio obavezan da u pačirskoj dolini, u roku od tri godine, naseli 40 porodica, što je i učinjeno. Tako je početkom 70-tih godina 18.veka u poreskoj evidenciji županije selo imalo ubeleženo 35 vlasnika poseda sa 45 kuća i 60 drugih oporezovanih objekata.

    Stanovnici navedeni u poreskoj evidenciji bili su bivši srpski graničari nedavno (1741.godine) ukinute Vojne krajine, koji su već 1777. godine (a ne 1733.) izgradili i svoju crkvu.



    Pravoslavna crkva. Nisam naišao na podatak da li je ova gradjevima iz 1777. a na zvoniku sam video stotinak godina kasniji datum kad je zvonik dozidan.

    Pojedini istraživači, oslanjajući se na saopštenje Edena Dudaša, zasnovanom na usmenom predanju (koje je osnivanje crkve kao institucionalne organizacije zamenilo sa njenom izgradnjom), izgradnju srpske crkve stavljaju u 1733. godinu, zanemarujući pri tome logičan sled događaja i predviđajući važnu činjenicu da je Cothmann Antal, kameralni (dvorski) savetnik, obišavši 1763. godine ovo područje sa zadatkom da utvrdi mogućnosti naseljavanja Bačke, našao sledeče stanje: "Pačir je najveća pustara dvorske komore u Bačkoj, koju u zakup drže Somborci za 100 forinti. Tlo je dosta plodno, ali se voda može naći samo uzduž doline". Predložio je da se viši delovi područja unaprede pošumljavanjem, a dolina naseli mađarskim katoličkim porodicama. Obrazloženje: "Pošto je u dolini voda dobra, a tlo plodno, na njemu može živeti ne samo mnogoljudno selo, već se može držati i brojna stoka, a od toga proistekla i opšta korist pošto sada od Čonoplje do Subotice nema ni jednog sela, ni jedne kuće, usputno novo selo bilo bi dobro i korisno i za putnike namernike". Organizovano naseljavanje postaje intenzivnije od 1783.godine, a 1786. se uglavnom završava doseljavanjem Nađkunšagskih Mađara reformatske vere iz Kišujsalaša. Prve godine bile se teške, ne samo zbog toga što je sve trebalo započeti iznova, već i zbog sušnih godina i drugih elementarnih nedaća.




    Tabla sa mapom u centru sela obaveštava prolaznike o onome šta mogu naći u Pačiru. Slično obaveštenje u mestima slične veličine, pa i znatno većim, nisam primetio.


    Videvši me kako proučavam tablu, žena koja je čekala autobus mi kaza da nije uneta, nedavno otvorena, spomen kuća slikara, vojvodjanski poznatog i priznatog.


    Dom kulture


    U malom parku, na kraju drvoreda je spomenik borcima NOR i žrtvama.


    Po izgledu ljudskih figura mogu da pretpostavim da je autor spomenika Jovan Soldatović, iako sam spomenik zagledao sa svih strana ne bih li našao nešto o autoru i godini postavljanja.

    Pačir je lepo, čisto i uredno selo. Pošto mi je prvobitna ideja za prolazak ovim delom Bačke bila da prikupim materijal za temu o narodnom graditeljstvu vojvodjanskog sela, to sam i najviše slikao ono što mi u tu temu pripada. Pa evo nešto od pačirskih kuća.








    Zamolio sam vlasnika da zavirim u dvorište očekujući da ću naići na tipično seosko domaćinstvo. Nije ispalo baš tako, ali sam zato video (levo, na stubu hodnika - ajnforta) saksijski, sobni kaktus - mačkov rep - koji je nekada bio maltene obavezni sastojak zastakljlenih gongova.

    U naselju Pačir živi 2397 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,9 godina (40,5 kod muškaraca i 45,1 kod žena). U naselju ima 1198 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,46.
    Stanovništvo u ovom naselju veoma je nehomogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovništva.'' (iz Vikipedije)



    Zagledajte monogram vlasnika - malo zanatsko remek delo graditelja kuće.

    Kuće govore da je Pačir bio bogato selo, a i sada je to u skladu sa sadašnjom profitabilnošću bavljenja poljoprivredom.


    Biciklistička staza duga 2-3 km između Pačira i Stare Moravice. Zagledajte interesantan detalj: kugle na kandelabrima zaštićene su žičanom mrežom od obesti dece.
    Poruku je izmenio nenad.bds, 02.11.2009 u 18:37

  4. #4

    Odgovor: Reka Krivaja

    Nenad nam po ko zna koji put postavlja lep prilog.
    I kao što je to njemu svojstveno navodi izvor Popis reka Srbije.

    Međutim...
    Godine 2000-te, par dana pred novu godinu, ova reka je bila zatrovana.
    Osumnjičen za ovu katastrofu je bio jedan proizvođač alkoholnih pića iz Bajmoka.
    Naime, jedan krak ove reke prolazi i kroz Bajmok.
    Naravno nisam bio na suđenju, ali sam čuo kako se optuženi branio na sudu:
    Tvrdio je da krivaja nije reka, da nema izvorište, te da je to samo kanal kojim otiču atmosferske padavine itd...

    Sud je prihvatio tvrdnju odbrane i čovek je oslobođen odgovornosti

    Naravno, kad nije odgovarao za prestup te godine, isto je uradio i sledeće...
    Tada je najviše štete predrpeo ribnjak u B.Topoli.Veliki pomor ribe.

    Ovog puta je suđenje bilo u B.Topoli,(ono prethodno se održalo u Subotici, zaboravih reći).Bio sam jedan od mnogobrojnih svedoka.
    Uzete su nam izjave u nekom prethodnom postupku, ali nismo bili obavešteni o glavnom pretresu, pa nisam ni prisustvovao.
    Naknadno sam čuo da je sud zaključio da trovanja nije bilo

  5. #5

    Odgovor: Reka Krivaja

    Stara Moravica


    Na toku Krivaje po izlasku iz Pačira je Stara Moravica. Centri ovih sela su udaljeni oko šest km. Kroz Staru Moravicu Krivaja teče pravcem sever - jug.


    U širokoj, pravoj ulici Krivaju označava niz uredno okrečenih mostića.


    ''Stara Moravica (mađ. Bcskossuthfalva) je naselje u opštini Bačka Topola u Severnobačkom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 5699 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 6266 stanovnika).

    Do 1965, godine je ovo naselje sedište Opštine Stara Moravica koju su činila naseljena mesta: Bački Sokolac, Gornja Rogatica, Pačir i Stara Moravica, kao i deo mesta Krivaje koja u to vreme nije imala status samostalnog naseljenog mesta.'' (Vikipedija)


    Odmorište sa malom fontanom u centru, pored Krivaje.


    Stara Moravica je lepo uredjeno i održavano mesto.

    (Sa sajta St. Moravice, autor teksta Besnyi Kroly)

    Istorija Sela
    ''Tokom stoljeća ovaj predeo se čas naseljavala čas opustošila. U 1971. godini ovo je omiljeno mesto arheologa, koji su iskopavanjem otkrivali voma cenjene nalaze. Selo je poslednji put naseljeno 1786. godine. Tada se 334 jaske i kunske porodice doselilo ovde iz Nađkunšaga: iz Karcaga, Jaskišera i Kunmadaraša. Prvo čemu su se preci, koji su stvarali novu domovinu, posvetili bilo je podizanje crkve i škole. Još su na putu naovamo u Nađkerešu uzeli u službu učitelja. Tadašnji naseljenici su bili kalvinisti, kasnije su se nastanili tu i katolici a još kasnije i porodice jevrejske vere.

    Nakon naseljavanja selo se dinamično razvijalo. Ovu prošlost sa veoma bogatim događajima arheolozi neprekidno istražuju u nadi da će se od sakupljenih podataka sačiniti opšte-obuhvatna monografija naselja.

    Naziv naselja tokom stoljeća pisan je na mnogo načina. Moglo bi se naređati oko dvatesetak verzija. Povest počinje od vremena avarskih naselja: Okor, Omar zatim Omarica, Omariča, Omorovič, Omaroča. U vremena Turaka javio se naziv Omorovica. Slične varijacije javljale su se sve do međa dvaju stoljeća: Omorovicza, Bač-Omorovicza, Omorovicza. Od 1907. godine naziva se Kossuthfalva, a od 1912 godine zvanični naziv sela bio je Bacskossuthfalva. Počev od srpsko-hrvatsko-slovenske kraljevine je Stara Moravica na mađarskom Omoravica, ili Moravica. U smislu odluke Mađarskog nacionalnog saveta od 2003. godine ponovo je u upotrebi zvaničan naziv Bacskossuthfalva.


    Velika Kalvnistička crkva, na brežuljku zapadno od centralne ulice, jedva se vidi od zelenila. Ispred crkve je impozantan hrast (slika dole) posadjen verovatno u vreme izgradnje crkve. Zamoio sam prolaznicu da pridje bliže hrastu da se bar delimično shvate njegove dimenzije.


    Stanovništvo
    Selo sa jedva šesthiljada stanovnika je jedan od najmađarskijih naselja u Istočnoj Bačkoj. Događaji u zadnjih nekoliko godina, međutim u nekoj meri promenili su nacionalnu strukturu stanovništva, jer se oko 300 lica srpske nacionalnosti nastanilo u selu sa namerom da ovde osnuje svoj novi dom.
    Broj stanovnika se neprekidno smanjuje. U istoriji naselja najviše ih je stanovalo tu 1931. godine, ukupno 8034 lica. Kasnije naselje je brojilo 6 -7 hiljada stanovnika. U zadnjih nepunie dve decenija međutim značajno je opadanje broja priraštaja. Kod popisa stanovništva 2002. godine već je popisano samo 5781 stanovnika. Posmatrano na dugim relacijama može se primetiti povećanje broja domaćinstva, što daje naslutiti relativno poboljšanje životnih prilika.


    Zgrada Mesne kancelarija u kojoj su i još neke mesne organizacije.

    Većina stanovništva vezana je za poljoprivredu i od toga zavisi način življenja. Jednim delom tako što je poljoprivredni proizvođač ili je angažovan u poljoprivredi, a sa druge strane kao mogućnost dopunske zarade, bavi se poljoprivredom kao sporednim zanimanjem. Privredne organizacije u selu zapošljavaju oko 1100 radnika no ovo prevazilazi procenjen broj nezaposlenih. Opšte privredno stanje ogleda se i u rezultatima mesnih organizacija i preduzetnika. Očigledo povećavanje broja socijalnih slučajeva je prava posledica opšte privredne situacije. Globalnim razmišljanjem težimo ka tome da poboljšamo srazmer zaposlenosti u selu. U cilju toga potpomažemo svaki trud koji doprinosi oživljavanju privrede, odnosno prevazilaženju postojećeg stanja. Pravo rešenje očekuje se od privatizacije i od ulaganja kapitala preduzetnika. Svaku potporu pružamo onima koji su zainteresovani za mogućnosti investiranja.

    Kroz ajnfort Mesne kancelarije.


    Seoski turizam se usretsređuje oko nekoliko istaknutih delatnosti: tokom leta mnogo njih željni osveženja potražuju rekreacioni centar, gde ih očekuju bazen olimpijskih mera, zatim dečiji bazen, restoran i raznovrsni popratni objekti. Lovački dom Diana pruža smeštaj visokog nivoa za zainteresovane za lovački turizam kao i za turiste koji se u prolazu ovde zadržavaju dan-dva. Veštačko jezero Krivaja iz okoline okuplja pecače. Jezero 5 km dužine i 300 m prosečne širine bogato je ribama. Ugostiteljski objekti i restorani naselja su u krugu stanovništva okolnih mesta omiljeni i od njih redovno posećivani. Preko rada umetničke kolonije 9+1 sve značajniju ulogu dobija turizam kulturnog karaktera, jer ovdašnji kulturni događaji u godišnjem srazmeru veoma značajan broj posetilaca dovode u selo. Nekoliko istaknutijih priredbi kao što su: Dani vina u januaru, sećanja na martovske događaje 15. marta, Dan sela krajem maja, Dani piva krajem avgusta, u oktobru Dani berbe i u decembru Dani meda zauzimaju pažnju i u širim krugovima.


    Po mom nestručnom prevodu, naziv sela na Mađarskom jeziku glasi 'bačko mesto, naselje, Košut (Lajoša)'. U centru je lepo uredjen spomen-park i bista Lajoša Košuta, vođe mađarske revolucije 1848. Iza Košutove biste je spomenik poginulima 'Pro patria' u ratu 1914-18. Nisam dokučio kada je spomenik podignut, a nije mi sasvim jasana ni poruka koju likovi na reljefu upućuju.


    "Tvrdoglavo, debelovratno, kalvinističko kun društvo" - nazivaju moravčane u šali oni koji ih poznaju. Da dodamo ne bez ikakvih osnova. Ovaj mentalitet smo nasledili od svojih predaka, koji se nisu preplašili ni od toga da ostave svoj dotadašnji život i da osnuju svoj novi dom u sredini Bačke ravnice. Ova karakteristika se dobro prepoznaje i dan danas kada se govori o razvitku sela.Upornom tvrdoglavošću radi se na tome da život ovde bude bolji i lepši, i da omladina smatra za celishodno, da božjim blagoslovom ostaje u ovome selu, u Staroj Moravici.''



    Nastavljajući svoj tok Krivaja se uskoro pretvara u Moravičko jezero na čijem drugom kraju je mesto Krivaja. A o njemu u mom narednom postu.


  6. #6

    Odgovor: Reka Krivaja

    Još od feudalnog doba, preko kapitalističkog uredjenja pa i u socijalizmu, vlasnici su na svoje na velike zamljišne posede naseljavali radnu snagu. Dopuštali su naseljavanje i izgradnju naselja ili su sami organizovali ili gradili nesalja za kmetove, biroše, poljoprivredne radnike i njihove porodice. I u Vojvodini je mnogo primera nastanka takvih mesta. Jedan od primera je i

    KRIVAJA (odnedavno mesto)



    Криваја (код Бачке Тополе)
    (Из Википедије)

    Криваја је насеље у општини Бачка Топола у Севернобачком округу. Криваја је смештена на таласастом терену на надморској висини од 115 m између водотока реке Криваје и вештачког језера. Урбано је веома лепо уређено и личи на својеврсни парк саздан од пространих травњака и десетине врста разног дрвећа. Налази се у непосредној близини Бачке Тополе (12 km), од Сомбора је удаљена 32 km, а од Суботице 45 km.
    Према попису из 2002. било је 986 становника.


    ''Цело насеље има карактеристике оазе, јер је окружено са пространим зеленим површинама. Туристички потенцијали Криваје су разноврсни. Уз само насеље налази се парк природе под заштитом државе треће категорије, са старом храстовом и брестовом шумом, дивљим кестеном, кленовима и другим дрвећем. У шуми је природно језеро са изворима питке воде. Поред насеља пружа се порибљено језеро са зеленим појасом, који пружа изузетне услове за рекреацију. У насељу се налазе три фудбалска игралишта, са квалитетном травом и одличном дренажом, као и кошаркашки терен.


    Ту је хотел "Криваја" са три звездице потпуно преуређен и преновљен, који располаже са 22 собе, 42 кревета и 120 места у ресторану са богатом и разноврсном војвођанском кухињом и јела испод сача. У непосредној близини хотела, налази се савремена аутоматска куглана са четири стазе. Ту је и конгресна сала са 300 места. Поред хотела, налази се дворац-каштел, изграђен у неокласичном стилу, који ће се преуредити у депанданс хотела.
    Насеље има пошту, здравствени дом, бензинску пумпу и самопослугу.
    Иако мала по површини, Криваја има изванредне могућности за развој спортско-рекреативног, риболовачког, конгресног и других облика туризма.


    ''Letnjikovac koji je izgrađen krajem 19. veka na poljoprivrednom dobru Krivaja pripadao je veleposedniku Balintu Fernbahu. Porodica Fernbah je imala značajne industriske objekte i velike komplekse zemlje u Bačkoj, Banatu i okolini Segedina i Mađarskoj krajem XIX i početkom XX veka.'' (Sa sajta Dvorci Info)


    U letnjikovcu se nalazi(la) administracija poljoprivrednog dobra "Krivaja". Letnjikovac je evidentirano kulturno dobro.
    Bivša direkcijska zgrada Kaštela sada je u fazi pretvaranja u ekskluzivni hotelski smeštaj.


    Ovih nekoliko slika su iz desetominutnog prolaska kroz Krivaju. No, meni je i toliko bilo dovoljno da steknem utisak da vredi navratiti i provesti dan uz jezero a i 'pronaći' i drugo o čemu se u tekstu kojim se promoviše hotel govori.

  7. #7

    Odgovor: Reka Krivaja

    Može se reći i da su do Malog Iđoša dve reke, obe sa istim imenom. Čini mi se da meštani sela kroz koje Krivaja protiče i ne mare mnogo za 'onu drugu' Krivaju.

    U prethodnim postovima stoji:

    Kao što sam već rekao, dva su kraka reke Krivaje do ispred Malog Iđoša. Zapadna, tzv. moravička Krivaja počinje kod Pačira, prolazi kroz Staru Moravicu i novo naselje nazvano po reci Krivaja, a zadnje mesto na putu joj je
    I na početku drugog - zapadnog kraka Krivaje je jezero. Nalazi se na zapadnom kraju sela Pačir.

Slične teme

  1. Reka Jegrička
    Autor nenad.bds u forumu Bačka
    Odgovora: 14
    Poslednja poruka: 20.04.2015, 08:56
  2. Nestaje reka Po
    Autor SQUAW u forumu Spomenar
    Odgovora: 4
    Poslednja poruka: 18.07.2007, 17:58

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •