Od Bačke Topole na sever dolinom reke Krivaje veštački je formirano dugo, krivudavo jezero. U njegovoj blizini je
Kad se posle Zobnatice skrene sa starog Međunarodnog puta, posle kilometar-dva prvi put se ugleda jezero na ovom mestu.
Put prelazi jezero, a prema jugu je pored mostića postavljena tabla:
Reka Krivaja
Slikano u smeru juga, tamo gde tabla kazuje da je to Zobnatičko jezero.
Reka Krivaja Karađorđevo
Na suprotnoj strani - severno od mostića.
Vode u jezeru ima dosta, čista je a vidi se da ima i dosta uredjenih pecaroških mesta.
Malo dalje nailazi se na selo Karađorđevo.
''Karađorđevo je planski osnovano kolonističko naselje za potrebe doseljenog stanovništva sa Krbavskog polja, kao i sa područja seoskih naselja okoline B. Krupe . Doseljavanje stanovništva počelo je 1921. godine. Karađorđevo je 1978. godine službeno proglašeno naseljem.
Naselje leži na zaravni, pored Karađorđevačke lesne doline na nadmorskoj visini 112 m. Betonskim priključnim putem, dužine oko 4 km, povezano je sa magistralnim putem SuboticaNovi Sad. Ovim putem je od Zobnatice udaljeno 6, od B. Topole 12, a od Subotice 30 km. Zemljanim putevima je u vezi sa naseljima B. Sokolac, Tomislavci, Đurđin, Zobnatica i Aleksandrovo.
Lesna zaravan na relativno malom prostoru ima značajne visinske razlike od 116 m na zapadu do 108 m na istoku i 112 m na jugoistoku. Ceo teren je nagnut prema dolini Krivaje. Brojne plitke predolice čine površinu zaravni blago zatalasanom. Predolice, kružnog oblika, srazmerno su male i gusto raspoređene, naročito severno od naselja. Prema nagnutosti terena usmeren je pravac Karađorđevačke doline koja je dugačka oko 4 km, prilično uzana sa mestimičnim erozionim proširenjima. Ona se na istoku spaja sa Pavlovačkom Krivajom koja na širokoj dolinskoj ravni vanredno jako meandrira.
Karađorđevacka dolina je duboko usečena u zaravan dno doline je na visini 99100 m iznad kojeg se dižu dolinske strane 109109 m. Zemljište u ataru je vanredno plodno. Na zaravni su karbonatni černozem i livadska crnica, a u dolini ritska crnica.
Naselje je u godini osnivanja (1921) imalo 264 stanovnika. Usled velikog prirodnog priraštaja i stalnog doseljavanja, pred drugi svetski rat u Karađorđevu broj žitelja je premašio 1100. U posleratnom periodu, posle kratkotrajnog poleta, od 1953. godine usledilo je postepeno opadanje. U Karađorđevu 93,6% stanovništva čine Srbi (583), ima još nešto Mađara (2,1%) i Jugoslovena.
U novoosnovano naselje doseljeno je pretežno stočarsko stanovništvo, a ti kolonisti su ubrzo postali dobri zemljoradnici. U početku, međutim, bilo je teškoća, jer su doseljenici dobili samo zemlju, a ne i materijalnu pomoć u novcu i građevinskom materijalu. Karađorđevo je danas agrarno naselje, gde 91% ukupnog broja domaćinstava ima poljoprivredno gazdinstvo. Odmah posle oslobođenja osnovana je zemljoradnička zadruga. Jedan deo atara je u društvenom vlasništvu zemlja pripada PD Zobnatica, a u naselju se nalazi ekonomija za stočarstvo i pogon za kooperaciju. Privatna gazdinstva su dobro mehanizovana jedan traktor dolazi na 2,3 gazdinstva, što je daleko bolje od vojvođanskog proseka. Vodeće stočarske grane su govedarstvo i svinjarstvo, u pogledu veličine stočnog fonda obe znatno iznad pokrajinskog prošeka. Ratarska proizvodnja se takođe odlikuje velikim prinosima i redovno daje tržišne viškove.
Naselje sem stambene zone ima i radne, rekreativne i zelene površine kao što su: sportsko igralište, ekonomske zgrade, magacini za veštačko đubrivo i poljoprivredne proizvode, traktorska stanica, groblje i autobuska stanica. (Zvanični portal opštine Bačka Topola)