Previše mi je uopšteno pitanje. Teško mi je da se odlučim baš za jednu ličnost. Mnogo lakše bi mi bilo da je to po nekim oblastima, kao što su književnost, muzika, slikarstvo, vajarstvo, nauka ...
ali ne smeta da se podsetimo nekih imena:
MILUTIN MILANKOVIĆ ( 1879-1958 )
Srpski astronom, geofizičar i fizičar. Profesor na Univerzitetu u Beogradu. Svojim naučno-istraživačkim radom obuhvatio je područje primenjene matematike, astronomije i klimatologije. Gl.dela: "Matematička teorija termičkih pojava izazvanih Sunčevom radijacijom, Sekularna pomeranja Zemljinih polova, Nebeska mehanika".
RUĐER JOSIP BOŠKOVIĆ ( 1711-1787 )
Veliki fizičar, matematičar, astronom, diplomata i filozof. Od 1736. godine piše razne rasprave iz oblasti matematike, geofizike, astronomije itd. Pisao je mnogo dela i iz oblasti fizike. Iako veliki pristalica Njutna i Lajbnica, Bošković kao atomista širi svoju filozofiju. Svrstan je među naučnike Evrope. Najvažnija dela: „O polarnoj zori, O živim silama, O svetlu, O morskoj plimi, O oscilatornim krugovima, Teorija prirodne filozofije svedena na jedinstven zakon sila koje deluju u prirodi (Philosophiae naturalis theorija redacta ad unicam legem virium in naturae existentium, 1758 )“ i dr.
NADEŽDA PETROVIĆ ( 1873-1915 )
velika srpska slikarka. Ona razvija svoju društvenu aktivnost, organizuje prve izložbe slika, piše kritike o evropskoj umetnosti i dopisnik je mnogih listova. Kao začetnik linije kojom će se kretati razvoj srpskog slikarstva, ona je u nekim svojim delima (Autoportret, Notr Dam, Bulonjska šuma) ravna evropskim slikarima svoga vremena.
BRANISLAV NUŠIĆ ( 1864-1938 )
Veliki srpski književnik i humorista. Pravo studirao u Grazu i Beogradu. Od 1927. godine živeo je u Beogradu. On je pisac brojnih komedija, socijalnih i istorijskih drama, satiričkih priča, putopisa i memoara. On je "slikar" beogradskih prilika i ljudi na prelazu XIX veka u XX. Nušić jesvojom duhovitošću stekao široku popularnost kod pozorišne publike. Učeći od Gogolja kako se stvaraju komični zapleti, Nušić je vremenom stvorio svoj stil pisanja. Najznačajnija dela: Komedije (Narodni poslanik, Sumnjivo lice, Prva parnica, Običan čovek, Svet, Put oko sveta, Predgovor, Beograd nekad i sad, Gospođa ministarka, Ožalošćena porodica, Mister Dolar, Pokojnik) romani (Autobiografija, Hajduci), Opštinsko dete i dr.
RASTKO NEMANJIĆ, poznatiji kao SVETI SAVA ( 1175-1235 )
Najmlađi sin velikog srpskog župana Stefana Nemanje. Zamonašio se i prvo otišao u manastir Pantelejmon odakle je ubrzo i otišao. Zatim otišao u manastir Vatoped gde su ga odmah odbili. Osnivač prve Srpske samostalne crkve (1219. godine). Sa svojim ocem podiže manastir Hilandar na Svetoj Gori. Prvi srpski arhiepiskop i prosvetitelj. Posetio Jerusalim, Nikeju, Epir... Umro u Bugarskoj na putu kući, za Srbiju, u Trnovu 1235. godine. Kralj Stefan Vladislav (1234-1243) preneo telo Sv. Save u manastir Mileševa, godine 1237. Sinan- Paša spalio Savino telo na Vračaru 1594. godine.
STEFAN NEMANJA (1112-1199)
Veliki srpski vladar, tačnije veliki župan (1166-1199). Rodio se u Ribnici, u Duklji. Sa prestola zbacio svog brata Tihomira, velikog župana. Podigao niz značajnih manastira, među kojima su i: Hilandar (podigao ga je zajedno sa svojim sinom Rastkom, Sv. Savom), Studenica, Đurđevi Stupovi. 1190. godine poražen na Moravi od Vizantije. Zamonašio se 1195. godine. Umro u Hilandaru na Svetoj Gori. Počiva u Studenici.
Redosled je manje važan a mogu se tu dodati još mnoga imena, kao što su:
Mika Alas, Stevan Mokranjac, Milan Konjović ... itd. itd.