Paja Jovanović
Prikaz rezultata 1 do 1 od ukupno 1
  1. #1

    Paja Jovanović

    Za koji dan, 4. juna, navršiće se 150 godina od rođenja navećeg srpskog slikara, Vrščanina, Paje Jovanovića.

    Paja Jovanović
    (1859 - 1957)



    Predstavnik akademskog realizma, zajedno sa Urošem Predićem najznačajniji predstavnik ovog pravca u Srbiji. Rođen u Vršcu, 4. juna 1859., kao sin fotografa Stevana Jovanovića i Ernestine (rođene Deot). Prve lekcije crtanja dobio je od svog školskog učitelja gramatike Vodeckog.

    1873., u svojoj četrnaestoj godini, dobija porudžbinu od vršačke crkve za izradu crteža ikona, za koje je dobio značajne pohvale. Upisuje školu crtanja kod profesora Maholca.

    1877. postaje redovan student bečke Akademije kod veoma cenjenog slikara Kristijana Gripenkerla (Christian Grippenkerl).

    1880. završava redovne studije slikarstva. Nakon završenog školovanja na Akademiji, nastavlja da se usavršava kod profesora Kristijana Gripenkerla i Leopolda Karl Milera. Kao student je puno putovao po Balkanu, što će se odraziti i na motive i tematiku brojnih njegovih slika iz tog perioda (Kićenje neveste, Borba petlova, Arnaut s čibukom, Arbanas, Ranjeni Crnogorac) 1882. dobio je prvu nagradu bečke Akademije i carsku stipendiju za sliku Ranjeni Crnogorac.

    1883. odlazi u London da živi. Iz Londona često putuje, u Italiju, Španiju, Grčku, Tursku, Maroko, Egipat. Posle Londona živi u Minhenu, zatim u Parizu, da bi se konačno vratio u Beč.

    1884. postaje dopisni član Srpskog učenog društva.

    1888. postaje redovan član Srpske kraljevske Akademije.

    1895. dobija porudžbinu od patrijarha Georgija Brankovića i odbora crkvenog sabora Sremskih Karlovaca da naslika veliku istorijsku kompoziciju Seoba Srba pod Arsenijem III Čarnojevićem. U narednom periodu slika brojne kompozicije sa istorijskom tematikom: Bitka u Teutoburškoj šumi, Ženidba hercoga Ferija IV s Jelisavetom Habzburškom, Takovski ustanak (po porudžbini kralja Milana Obrenovića), Proglašenje Dušanovog zakonika, Krunisanje cara Dušana; oslikava ikonostase Saborne crkve u Novom Sadu i ikonostas crkve u Dolovu i slika ciklus žitija Svetog Save i još nekoliko scena za Sabornu crkvu u Sremskim Karlovcima.

    1900. za svetsku izložbu u Parizu šalje sliku Krunisanje cara Dušana za koju dobija zlatnu medalju.

    1903. odlazi na dvor crnogorskog kralja Nikole gde slika portrete kraljevske porodice: portret princeze Milice, prestolonaslednika Danila i kralja Nikole.

    1904. na prvoj jugoslovenskoj umetničkoj izložbi u Beogradu izlaže sliku Ženidba cara Dušana sa Aleksandrom, sestrom bugarskog cara.

    1905. počinje sve češće da se bavi slikanjem portreta po narudžbini, izradio je devet portreta starog austrijskog cara Franje Josifa, zatim umetnika: slikara Simingtona i vajara Đoke Jovanovića, i brojne ženske portrete: Baronica Erlanger, Gospođa Kaufman, Gospođa Mirka, Gospođa Hadson, Gospođa Štraus, Sofija Dunđerski itd;
    1910. na poziv kralja Petra prvi put dolazi u Beograd, za koji će ostati vezan celog života i u koji će se uvek rado vraćati.

    1914. seli se u Ženevu gde provodi ratne godine slikajući portrete uglednih ljudi.

    1917. ženi se Herminom Muni Dauber, čiji će lik ovekovečiti na brojnim portretima.

    1918. dolazi na neko vreme u Beograd gde slika portrete članova vladajuće kuće Karađorđevića, da bi se uskoro ponovo vratio u Beč.

    1939., pred Drugi svetski rat, napušta Beč i nastanjuje se u Beogradu, gde provodi ratne godine.

    1947. naslikao je portret Josipa Broza Tita. Tako su se u korpusu portreta onih savremenih vladara koje je na svojim slikama ovekovečio Paja Jovanović našle ličnosti od crnogorskog kralja Nikole, preko austrijskog cara Franje Josifa i Aleksandra Karađorđevića da bi, već u poznoj starosti, stigao da bude svedok još jedne promene sistema i vlasti i da to zabeleži svojom kičicom.

    1950. se vraća u Beč iz finansijskih razloga.

    1957. Paja Jovanović umire, 30. novembra, u Beču. Urna sa njegovima pepelom preneta je u Beograd. Godine 1970. u Beogradu je otvoren Legat slikara Paje Jovanovića.


    Škola: Bečka Akademija

    Mesto škole: Beč

    Godina završetka: 1880

    Klasa: Christian Grippenkerl

    Kursevi:

    Stručno usavršavanje kod profesora Kristijana Gripenkerla (Christian Grippenkerl) i Leopolda Milera (Leopold Karl Muler)

    Nagrade/priznanja:

    1882., prva nagrada bečke Akademije i carska stipendija za sliku Ranjeni Crnogorac;
    1884. postao dopisni član Srpskog učenog društva;
    1888. postao redovan član Srpske kraljevske Akademije.
    Rajhlova nagrada bečke Akademije i kasnije srebrna medalja na Svetskoj izložbi u Sent Luisu za sliku Bitka u Teutoburškoj šumi;
    1900. zlatna medalja na svetskoj izložbi u Parizu za sliku Krunisanje cara Dušana.

    (Arte - Paja Jovanovi‡ - Biografija)
    Poruku je izmenio memento, 26.05.2009 u 09:49
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

Slične teme

  1. Jovan Jovanović Zmaj
    Autor yige_gui u forumu Srpska poezija
    Odgovora: 51
    Poslednja poruka: 31.01.2014, 13:46
  2. Paja Jovanović
    Autor DrinChe u forumu Umetnost
    Odgovora: 15
    Poslednja poruka: 02.01.2013, 00:52
  3. Odgovora: 21
    Poslednja poruka: 27.04.2011, 16:30
  4. Gimnazija "Jovan Jovanović Zmaj"
    Autor Kitty u forumu Novi Sad
    Odgovora: 25
    Poslednja poruka: 05.03.2010, 10:52
  5. Dragan Jovanović
    Autor Goga u forumu Film, pozorište i televizija
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 14.03.2009, 18:08

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •