Narodno graditeljstvo vojvođanskog sela - Strana 3
Strana 3 od 5 PrvaPrva 12345 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 31 do 45 od ukupno 72
  1. #31

    Odgovor: Narodno graditeljstvo vojvođanskog sela

    Onako poizdalje

    18 SALAŠA


    Kod Srbobrana


    Kod Srbobrana, na Gunaroškom (starom Segedinskom) drumu. A u glavnoj ulozi na slici je lepa bela topola.


    Kod Loka. Nije baš pravi zemljoradnički salaš - to je boravište nekoga ko na tim utrinama napasa stoku; tu je staja i hrana.


    Kod Srbobrana


    Kod Drljana - blizu raskrsnice Gunaroškog druma sa putem iz Bečeja za Bačku Topolu.


    Kod Drljana


    Na izlasku iz Srbobrana ka Bečeju. I ovo nije pravi salaš, već domaćinstvo na kraju mesta.




    Na putu Srbobran Bečej. (Već prikazano povodom pušnica.)


    Blizu Srbobrana


    I ovaj kod Sanada je već prikazan. Tisa je iza drveća.


    Kod Siriga, slikano od puta za Temerin.


    Kod Bačkog Gradišta iz pravca Čuruga.


    Između Šajkaša i Đurđeva.


    Kod Žablja - slikano sa puta za Zrenjanin.

    Salaše, sa distance, slikam po pravilu u zimskom periodu. Leti su to samo gomile zelenila u koje pogled ne prodire.

    I nekoliko salaša u zimskom sutonu uz Medjurarodni put u okolini Srbobrana.






    Salaši nestaju jer se menja mnogoštošta od onoga što je nekada dovelo do njihovog nastanka i uobličavanja u specifičan način gradnje, rada i života na njima.

    Da li sevremena farmerska poljoprivreda ovo nudi kao zamenu za salaše?


    Kod Bečeja, slikano sa puta blizu Fantasta.
    Poruku je izmenio nenad.bds, 11.06.2010 u 12:26

  2. #32

    Odgovor: Narodno graditeljstvo vojvođanskog sela

    Samo poneka sličica...


    Kuća u Novom Slankamenu.


    Godina gradnje je 1913. (ili 1918.)


    Kuća, dvorište i čardak su lepa celina.


    Dužna kuća u Srbobranu, u ul. Pere Segedinca ...


    ... sa interesantno ukrašenim badžama i prozorskom stolarijom.


    Kod Srbobrana, duž Gunaroškog druma.


    I ovo je u blizini Srbobrana. Velike bele topole zaslužuju pažnju.


    Ne znam kako da nazovem ovo lepo mesto. Salaš više nije, ostale su samo gradjevine, u prilično dobrom a autenitčnom stanju - kuća štala, bunar sa valovom. Negdašnje dvorište je zatravnjeno i održava se urednim. Možda vlasnik čeka neki bolji trenutak da tu napravi nešto sa novom namenom. Ili tu samo dolazi da uživa u slobodno vreme.


    Pored drvoreda starih topla je kanal.

  3. #33

    Odgovor: Narodno graditeljstvo vojvođanskog sela

    U sremskom Donjem Podunavlju

    Sakupljajući materijal za neke druge od tema kojima se bavim, nisam propustio da slikam i poneku staru kuću jer ih je sve manje.


    Belegiš - kućerak uz čardak kotobanju.

    Kukuruz se utovarao kroz dva 'balkona' sa krovićima i odozgo ubacivao. Pre upotrebe elevatora korpe sa kukuruzom podizale su se konopcem preko kotura. Sada se više ne mogu videti ni koturovi preko kojih je konopac, iliti jedek, pajvan, išao.


    U Belegišu.


    Krčedin, 1924.godina

    Poredjao sam jednu za drugom nekoliko kuća koje imaju isti ukras na zabatu, tj. kibli. Sa bokova su ukrasi koji liče na krila ili draperiju. Prvi utisak da je to isti ukras ali nisu istovetni.


    Krčedin, kuća koju je izgradio Nikola Vuksan 1919.


    I ova je u Krčedinu, izgrađena 1930. a ime se više ne razaznaje.


    Stari Banovci

    Nekoliko kuća sa ovakvom kiblom koja me potseća na razdeljak po sredini glave slikao sam u Savinom Selu.


    Natpis je već teško čitljiv: Svetozar Glumac, 912.


    Stari Banovci - kuća u susedstvu prethodne.


    Detalji kuće sa slike iznad. Ovo je najstarija koju sam u ovom obilasku slikao.


    Stari Banovci. U istoj ulici je kuća još jednog sa prezimenom Korlat koje se vidi na jednoj slici sa grbom. U ovom slučaju ime je Tošica.


    Stari Banovci. Tekst je Jovana Korlat 1934. Verovatno je pisalo i 'kuća' iznad ili ispred imena.

    Grb Kraljevine Jugoslavije se retko može videti jer su posle 1945. uklanjani. U Starim Banovcima, u istoj ulici na stotinak metara razmaka sačuvana su tri takva grba. Kod jedne kuće su bili muž i žena i krečili, pa u priči saznah da su kuće u istom periodu izgrađene i da je isti majstor - zidar grbove postavio.




    Stari Banvoci - ovu sam kuću zatekao prilikom krečenja. Krošnja je preblizu kući pa se grb nije mogao lepše slikati.


    Stari Banovci. Kuća je nedavno okmalterisana, a vidi se da je grb očišćen od naslaga boje od ranijih krečenja.


    Na ovom se najbolje razaznaju detalji.


    Surduk.


    Stari Banovci. Nisam zapazi slično izvedenu drvenariju na drugim prozorima u ovom mestu.


    Surduk. Iznad prozora kućerka sa kotobanjom je drveni ukras (levo), a na kućici sa slike dole su prozori sa kapcima.


    Surduk.

    Kuća kakve su se gradile do prevladavanja tzv. švapskih kuća. Pod u kući je u nivou sa tlom ili je razlika neznatna. Zaustavio sam prolaznicu i zamolio da je slikam pored kuće da se može uporediti visina. Procenjujem da je žena visoka oko 165 cm.


    Stari Banovci. Tipična švapska preka kuća (postavljena popreko na plac, tj dužom stranom na ulicu). Uočljivo je koliko je pod kuće iznad tla i koliko su prostorije višlje, sa više dnevne svetlosti.
    Poruku je izmenio nenad.bds, 17.09.2010 u 11:02

  4. #34

    Odgovor: Narodno graditeljstvo vojvođanskog sela

    Titel i Perlez razdvaja Tisa i oko pet kilometara puta. Ipak, i ta mala razdaljina uslovila je da onaj najslikovitiji deo naših seoskih kuća - kibla - ne predje uvek u istom obliku iz Banata u Bačku.

    Već ranije sam prikazao kible koje sam vidjao samo u Perlezu i pokoju sličnu, u Idvoru. (Naravno da to što ja nisam negde bio, ili nešto zapazio, ne znači da to ne postoji.)

    Danas sam prolazio kroz Perlez i evo tog oblika kibli o kome govorim:




    Perlez


    Perlez

    Kible uobičajenog izgleda za Južnu Bačku su sa više 'talasa', više ili manje izraženih, zbog čega ceo zabat deluje višlje, vitkije (ako se tako može reći)..


    Titel


    Titel

    A prolezeći jednom od ulica ispod Brega naišao sam na zabat zatvorem daskom složenom tako da obrazovanim šarama predstavlja ukras. Tako ukrašen zabat do sada nisam vidjao južno od Bečeja.


    Titel


    Iako su daske stare, verovatno stotinak godina, očuvani su svi elementi, pa i šalukatre na kapcima.

  5. #35

    Odgovor: Narodno graditeljstvo vojvođanskog sela


    Kisač

    Kuće obojene plavo karakteristične su za Slovake. Koliko sam ja zapazio u tradicionalnu plavu obojene su skromnije ili čak siromašnije kuće. Kuće bogatijih domaćinstava se ne razlikuju od kuća čiji su vlasnici drugih nacionalnosti.


    Bački Petrovac

    Švapska (preka) kuća sa natpisom iznad ajnfort kapije 'MICHAL 1913 LEHOCKY' je uobičajena za boljestojeće vlasnike.


    Bački Petrovac

    Švapska kuća (na duž) je takodje vlasništvo slovačkog domaćinstva. Iako je manja od one na prethodnoj slici, po ukrašavanju i oblaganju ulične fasade keramičkim 'ciglama' očigledno je da se i ovde radi o boljestojećem vlasniku.


    Ravno Selo


    Ravno Selo


    Ravno Selo

    Na sve tri slike u Ravnom Selu su švapske kuće. Koliko sam primetio u više prolazaka kroz ovo, nekada bogato selo koje se do kraja II svetskog rata zvalo Šove, kuće 'na duž' su mnogo više zastupljene nego 'preke kuće'. (Potsećam da naziv 'švapska kuća' označava tip kuće a ne nacionalnost vlasnika koji je kuću podigao. O tome je detaljno bilo govora u dva ranija posta.)


    Irig - skromnija kuća


    Rivica

    U vinskom, Fruškogorskom Sremu, česte su kuće ispod kojih su vinski podrumi. Stoga su stambeni delovi kuće višlje iznad tla.


    Divoš


    Divoš

    Ispod ovih kuća u Divošu nisu vinski podrrumi, pa ni podovi nisu onoliko iznad nivoa tla kao kod kuće u Rivici.


    Divoš

    (Potsećam da u prvih dvadesetak postova ima nešto više o opštim pitanjima - tipovima kuća, nazivima pojedinih elemanata i drugome od značaja za narodno graditeljstvo vojvodjanskog sela.)
    Poruku je izmenio nenad.bds, 06.11.2010 u 23:37

  6. #36

    Odgovor: Narodno graditeljstvo vojvođanskog sela


    Bešenovo

    Ispod stambenog dela kuće je vinski podrum. Prozorčići za provetravanje i svetlost su sa ulice.


    Bešenovo - i ovde vinski podrum daje visinu kući.


    Bešenovo


    Stejanovci - Ravni Srem


    Stejanovci

    Ova kuća u Stejanovcima je verovatno starija od ostalih u ovom postu, ne samo po vremenu izgradnje već i po konceptu. Na dvorišnoj strani je nastrešnica šira i takve nastrešnice su vremenom prerasle u gongove.


    Šuljam

    Kuća sa gongom koji nije celom njenom dužinom. Čest je slučaj da gongovi ne počinju od ulice, tj. uličnih vrata koja vode u gong. Time je dobijen prostor za dve sobe sa ulične strane.



    Bešenovo

    (Potsećam da u prvih dvadesetak postova ima nešto više o opštim pitanjima - tipovima kuća, nazivima pojedinih elemanata i drugome od značaja za narodno graditeljstvo vojvodjanskog sela.)

  7. #37

    Odgovor: Narodno graditeljstvo vojvođanskog sela

    FURUNE


    Furuna u nekadašnjem domaćinstvu sveštenika u Kupinovu je iz sredine XIX veka. To domaćinstvo je odnedavna pretvoreno u etno-kompleks, a ovo sam slikao još u vreme dok je bilo u zapuštenom stanju.

    U zemljoradničkim, paorskim kućama i salašima sve do druge polovine XIX veka zadržalo se ognjište na kome se pripremala hrana i istovremeno grejala kuća. Industrujska revolucija je i u seoska domačinstva donela šporete (u prevodu sa nemačke reči štednjake). Time su zidane peći - furune postale neophodnije za grejanje. Istovremeno služile su i za spremanje onih jela koja se mogu pripremati u pećnicama.


    Kod Kikinde na Vodici.

    Zemljoradničke kuće, a naročito salaši su imali vrlo često samo jednu prostoriju u kojoj se po hladnijem vremenu kuvalo, obitavalo i spavalo.Ta se prostorija grejala zemljanom furunom koja se ložila sa spoljne strane, uglavnom iz natkrivenog dela izmedju kuće i štale.


    Na gornjoj slici su vratnice furune koja je u drugoj prostoriji. U izvornom obliku, prostorija u kojoj su ova vrata od furune nije izgledala ovako. Tu se držalo ono što je pripremljeno za loženje: snopovi ogrizine, šapurike, snopići granja... Spolja se ložilo da se u sobu ne unosi prljavčtina.

    Ogrev je bila ogrizina (kukuruzne stabljike sa kojih je stoka pojela lišće), osušeni koren i patrljak stabljike kukuruza koji se vadio posle sečenja kukuruzovine (ne mogu da se setim naziva), granjevina (granje koje je kresano da se 'položi' stoci da brsti lišće sa njega). I naravno šapurike. Šapurike su bile pogodne i za loženje u šporetima kad su se pojavili. I šporeti su bili često zidani sa tučanom plotnom (površinom na koju se stavljala posuda za kuvanje).


    U Šajkašu. Klupica oko furune se naziva banak, a prostor između furune i zida je zapećak.

    Furuna, masivna peć zidana nepečenom ciglom i blatom koja se kasnijim loženjem 'ispekla', oslanjala se jednom stranom na zid na kome je sa spoljne strane bio veliki otvor za ložište, a sazidana je često na platformi široj od peći na kojoj se sedelo i spavalo ('banak'). Zbog velike mase materijala od koga je furuna sazidana, sporo se zagrevala, ali i dugo 'držala toplinu', ravnomerno i prijatno je zračila.

    U doba godine kada se kuće nisu zagrevale, za pečenje hleba su se koristile spoljne furune sazidane prevashodno za tu namenu.


    Idvor - Pupinova spomen-kuća.


    Zidane furune u seoskim domaćinstvima nisu toliko retke da bi to bio razlog što koristim njihove slike iz etno-postavki. No, ustručavam se da ulazim ljdima u kuću da bih nešto slikao.

    U gradskim kućama zidane furune nisu bile logičan način grejanja (pored ostalog i što nema ogreva kojima su one bile prilagodjene). Kaljeve peći a ponegde i otvoreni kamini su bili izvor toplote.

    Sa porastom bogatstva na selu i u seoska domaćinstva stižu kaljeve peći. Pre svega kao izraz prestiža. Uglavnom u gostinske sobe ili prostorije koje se ne greju svakodnevno. Kaljeve peći su bile zahtevnije kako u pogledu kvalitetnijeg ogreva tako i za održavanje.


    Muzej Srema u Sremskoj Mitrovici.Kaljeve peći su bile veoma često prava umetnička dela keramičarstva.

    Sticajem okolnosti imao sam priliku da se vratim na grejanje kaljevom peći. Ni jednog se trenutka nisam pokajao zbog te odluke.
    Poruku je izmenio nenad.bds, 02.12.2010 u 11:01

  8. #38

    Odgovor: Narodno graditeljstvo vojvođanskog sela

    Nekoliko već vidjenjih, ali sada
    U ZIMSKOM AMBIJENTU


    Selo Lug - na severnim obroncima Fruške Gore, osnovano je 1902. godine. Njega su naselili siromašniji ljudi (većinom šumski radnici i nadničari) Slovaci sa druge obale Dunava. Daščani zabati, karakteristični za siromašnije kuće, ovde su u velikom broju očuvani i do današnjih dana.










    U Suseku


    Kod Suseka


    Đurđevo


    Salaš blizu Đurđeva


    Kod Čuruga. Uz salaš je i vinograd.

  9. #39

    Odgovor: Narodno graditeljstvo vojvođanskog sela

    Još poneka kuća iz Srema


    Irig

    Irig je u XVIII veku bio veomna napredno mesto u kome je, pored ostalog bili zrazvijeni trgovina i zanatstvo. Od kuge krajem XVIII veka Irig se dugo nije oporavio, ali je i kasnije zadržao mnogo od ranijeg. To se vidi i na graditeljstvu. Dosta je kuća koje nisu pretežmo okrenute pojoprivredi. Na gornjoj i donjoj slici su kuće koje su izvorno verovatno bile namenjene nekoj zanatskoj delatnosti ili trgovini i uzgred se u njima stanovalo.


    Irig


    Bešenovo


    Bešenovo


    Bešenovo

    Seoske kuće - poljoprivredna domaćinstva na prvi pogled nam izgledaju znatno starijie no što to godine gradnje kazuju. Kuće u Bešenovu koje sam sada prikazao gradjene su 60-tih i 70-tih godina XX veka.

    To produžavanje gradnje korišćenjem gradjevinskog obrasca koji je nastao znatno ranije, izmedju ostalog dokazuju da se taj obrazac dokazao kao odgovarajućući za ovdašnje uslove i potrebe.


    Bešenovo - kuća je gradjena 1965.

  10. #40

    Odgovor: Narodno graditeljstvo vojvođanskog sela

    Mala specifičnost iz Čuruga


    Poodavno je bilo reči o ukrasima i natpisima na pročelju kuća. Natpisi sa imenom vlasnika i godinom gradnje su veoma česti, maltene obavezni na kućama.

    Slikajući u Čurugu kuće, zapazio sam da se vrlo često javlju pročelja na kojima je samo godina gradnje (naravno, to ne isključuje druge ukrase). Da li je to samo moj utisak ili stvarnost, ali mi se čini da prevladavaju kuće koje imaju upisanu samo godinu gradnje, što nisam primetio nigde drugde.


    Godina gradnje je 1909.


    Na ovoj obnavljanoj fasadi je 1912. godina.


    1910.


    1914.


    Na ovom roglju ( levo je ulica odnedavna sa imenom Laze Pačua jer je u njoj njegova rodna kuća) velikim reljlefnim cifrma je napisno: 1934


    Godina je 1951.


    Na ovoj kući je godina 1900. a čini se kao da je ime vlasnika uklonjeno sa prostora namenjog tome.

    I kad sam već u Čurugu, evo još dve kuće bez veže sa gornjom temom.




    Na ulasku u Čurug iz pravca Žablja - gong kakav se redje vidja.

  11. #41

    Odgovor: Narodno graditeljstvo vojvođanskog sela

    Na severozapadu Bačke (u Sivcu, Kljajićevu i Stanišiću) slikao sam nekoliko kuća kojima je zajedničko obeležje visoka zidana kapija u ogradi i vratnice (krila) koje popunjavaju ceo okvir kapije. Imam utisak da su takve kapije bile preovladjujuće u tom području Vojvodine.











    Poruku je izmenio nenad.bds, 06.04.2011 u 13:43

  12. #42

    Odgovor: Narodno graditeljstvo vojvođanskog sela

    Nekoliko kuća u Ravnom Selu


    Vozeći sam kroz širom otvorenu kapiju video šimšir u dvorištu. Nekada obavezana dekoracija dobro održavnih dvorišta danas je skoro retkost.

    Kuća je gradjena pre stotinak godina, a i šimšir je (tako kaza gazdarica) ubrzo po završetku kuće zasadjen.






    Prekoputa ove kuće na prvim slikama sam slikao i tri na sledećim slikama.








    Nove boje stigle su i do starih kuća.


    Dve preke kuće sa ajnfort kapijama.




    Pre no što su zavladale kuće sa gongovima gradjene su ovakve, sa produzenom strehom sa dvorišne strane.


    Pretpostavio sam da je u lokalu iznad koga je gipsana glava teleta bila mesara. Da bih proverio, upitao sam prolaznika i on je portvrdio moj zaključak. Rekao je da je bilo još dve ili tri mesare na isti način označene, ali da se samo ova figura očuvala.

  13. #43

    Odgovor: Narodno graditeljstvo vojvođanskog sela

    MALO OD OVOG, MALO OD ONOG...

    U postu pod brojem 3 je tekst o kućama od zemlje, pa i onima od naboja:

    U temelj je stavljana pečena cigla velikog formata. U zemlju se išlo sa 5 redi a izvan zemlje 35 redi. Kada je sazidan temelj na njega su šalovane daske širine do 20cm. koje su podupirane drvenim stubovima, tako da je unutrašnja širina spoljnih (nosećih) zidova iznosila 5060cm. dok su unutrašnji zidovi bili debljine 30cm. Između šalovanih dasaka sipala se sveža zemlja koja je kopana u neposrednoj blizini (obično u bašti) kuće. Zemlja je nasipana između dasaka do vrha u visini do 50cm. Na tako pripremljenu zemlju nasipan je tanji sloj pleve, pa se drvenim maljevima (nabijačima) specijalno pravljenim za tu svrhu zemlja nabijala otprilike do pola šalovanih dasaka po visini, s tim što se po potrebi zemlja prilikom nabijanja kvasila vodom. Zatim se ponovio isti postupak tako da se nabijena zemlja izravnala sa šalovanim daskama. U daljem postupku daske su se podizale uvis (naviše) i ceo postupak oko nasipanja i nabijanja zemlje ponavljao se sve do određene visine, najviše do 2,5m. tako da je visina unutrašnjih zidova iznosila 2,40m. Ove kuće su bile nešto niže od današnjih standarda gde unutrašnja visina ide i do 2,80m. Interesantno je da su zidovi podizani u celosti bez otvora za vrata i prozore. Tamo gde su trebali da budu vrata i prozori u gornjoj visini postavljane su drvene gredice te se postupak nabijanja zemlje nastavljao dalje. Kasnije posle izvesnog vremena kada se nabijena zemlja malo slegla i osušila pristupilo se probijanju otvora za vrata i prozore. Kuće su obično podizane leti kada nema kiša i kada je nivo podzemnih voda nizak, Na gotove zidove postavljana je krovna konstrukcija...
    Za podizanje kuća bilo je potrebno dosta ljudi, pa su meštani pomagali jedni drugima putem mobe...

    Nabijanje zidova (Iz knjige ''Pivnice, kulturne tradicije Slovaka u Bačkoj'')

    Na više mesta sam, onako usput, pomenuo da se kuće gradjene na tradicionalni način, za koji sam i sam milslio da je podavno istorija, vidjaju još uvek kao relativno nove.

    Kao što vidite na slici iz Pivnica takve kuće su gradjene praktično 'do juče' a kako stvari stoje sa sazrevanjem svesti o ekologiji, energetskoj efikasnosti i sl. veoma je moguće da će se uskoro, možda u nekom osavremenjenom vidu, ta tradicija gradnje kuća od zemlje obnoviti.


    Kuća od naboja u Kljajićevu (započeti su neki radovi na uličnoj strani).


    Kljajićevo - Tavan nad štalom je namenjen čuvanju sena.


    Kljajićevo - Školjka od glazirane keramike ukrašava stubove na kapiji.

  14. #44

    Odgovor: Narodno graditeljstvo vojvođanskog sela

    Još malo reljefnih ukrasa...


    Kljajićevo - ovakav ukras je već vidjen na više kuća u različitim mestima.


    Pivnice - ovde sam uočio unikatan ukras.


    Reljef sa motivom ratara: orač sa lulom u ustima; na jednom pokošenom snopu su grabulje, na drugom rogulje i ukršteni srp i kosa.
    Gornji ukras pokriva ventilacioni otvor na tavanu - propusta vazduh a sprečava ulazak ptica. Takva rešenja su bila prilično česta.


    Muzej Vojvodine u Novom Sadu.

    U muzeju sam slikao kalupe, modle za pravljenje gipsanih ukrasa. Zanatlija koji su se time bavili - gipsara bio je priličan broj u Vojvodini, ali su se gotovi ukrasi nabavljali i iz drugih krajeva Srednje Evrope.


    Kljajićevo

    Na ovoj kući sam zapazio zanimljiv ukras pa sam potražio vlasnika da od njega možda nešto više doznam. Kazao mi je da je grb iznad kapije pronašao na tavanu, očistio ga i postavi na ranije mesto. (Grb ima elemente Ugarskih znamenja.) Grb nije gipsani nego je od pečene gline - neka varijanta terakote kakvu sam video na nekoliko mesta.


    Sadašnji vlasnik me je uveo i pokazao na stepeništu u ajnfortu 'potpis' ranijeg vlasnika kuće: Akerman Antal 1913. keramičar.






    Kljlajićevo - i ovde je jedan primer bogatijih gipsanih ukrasa.
    Poruku je izmenio nenad.bds, 25.05.2011 u 07:52

  15. #45

    Odgovor: Narodno graditeljstvo vojvođanskog sela

    Iz Begeča nešto




    U prethodnom postu sam 'proglasio' da sam naišao na unikatan ukras u Pivnicama. Već posle desetak dana sam u situaciji da demantujem to. U kući u Begeču sam naišao na tri ukrasa na fasadi na koje sam nailazio i ranije.


    Lavove, iste kao ove, slikao sam na kući u Staroj Gajdobri. Lik ovog čoveka sam našao (sa još dva) u Zmajevu. Očigledno da je to lik neke znamenite osobe, ali se ne usudjujem da nagadjam o kome je reč.


    U krugu (ovde izvedenom kao venac) je predstavljeno ratarstvo. Ako pogledate u prethodni post, uočićete da su elementi istovetni , samo je njihov raspored drugačiji.
    Ove nije predstavljen konj i čovek - orač sa lulom, pa je ljudska figura za plugom u Pivnicama možda ono što čini tamošnji ukras individualizovanim.




    U Begeču


    U Žablju

    Ovakve napadne boje su sve češće. Ja sa takvim izgledom kuća ne mogu da se pomirim. Još uvek tražim seoske šorove sa kućama obojim u belo krečom.
    Poruku je izmenio nenad.bds, 07.06.2011 u 09:19

Strana 3 od 5 PrvaPrva 12345 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. SNP - Srpsko narodno pozorište
    Autor DrinChe u forumu Novi Sad
    Odgovora: 14
    Poslednja poruka: 04.03.2012, 09:25
  2. Narodno Pozorište u Nišu
    Autor Charlie Harper u forumu Film i pozorište
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 03.05.2011, 20:23
  3. Narodno pozorište u Beogradu
    Autor Charlie Harper u forumu Film i pozorište
    Odgovora: 4
    Poslednja poruka: 03.05.2011, 20:10

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •