BIOGRAFSKI PODACI
Nikola Tesla je rodjen 10.7.1856. u Smiljanu, Lika. Njegov otac Milutin, bio je pravoslavni svestenik. Majka Djuka, bila je poreklom iz svestenicke porodice, nepismena, pametna i plemenita zena. Nikola je osnovnu skolu zavrsio u Smiljanu, nizu realnu gimnaziju u Gospicu, a visu realnu gimnaziju u Karlovcu. Od ranog detinjstva je pokazao sklonost ka pronalazastvu. Dosta je citao, provodeci mnoge casove u ocevoj biblioteci. Zadivljen opisom Niagarinih vodopada pomisljao je da tu sagradi veliku turbinu koja ce stvarati elektricnu struju. Dvadesetak godina kasnije, ta zelja ce mu se i ostvariti. Nakon mature vratio se kuci i oboleo od kolere. Posle godinu dana oporavka 1876. odlazi u Graz da studira elektrotehniku. Radio je preterano, od 3 casa do 22 casa, i vec prve godine, polozio je sve ispite sa najvisom ocenom. Profesori su ga voleli i cenili. Nakon oceve smrti, trazio je stipendiju od Matice srpske, koju nije dobio. Napusta studije u Gracu i nastavlja studije politehnike u Pragu, koje nije nikad zavrsio. Zaposljava se u Telegrafskom zavodu u Budimpesti, i posle godinu dana 1883. godine prelazi u Edisonovu Elektricnu kompaniju u Pariz. Nakon godinu dana dobija ponudu da predje u sediste kompanije licno kod Edisona u njegovu laboratoriju da se bavi pronalazackim radom. U Njujork stize 1884. Vrlo brzo Tesla dolazi do epohalnih otkrica u oblasti fizike i elektrotehnike: otkriva obrtno magnetno polje, indukcioni motor, naizmenicnu struju, transformator visokofrekventne struje, bezicni prenos radio-talasa itd. Zbog neslaganja, razilazi se sa Edisonom i prelazi u Vestinghausovu kompaniju koja ce finansirati gradnju prve elektricne centrale na naizmenicnu struju na Nijagarinim vodopadima. Sa preko 700 patenata smatra se, uz Faradeja, najvecim pronalazacem u istoriji nauke. U njegovu cast jedinica za jacinu magnetne indukcije nosi njegovo ime - tesla (T). Umro je 7.januara 1943. godine u hotelskoj sobi u Njujorku. Sahrana je obavljena o trosku nasih iseljenika. Njegova zaostavstvina i urna sa pepelom nalaze se u Teslinom muzeju u Beogradu. Svet ce jos dugo cekati dok se ne pojavi genije ravan Nikoli Tesli u pogledu imaginacije i otkrica.


Citat



, da je nekoliko puta u dečaštvu jedva ostao živ, da je patio od čudnih vizija, hipersenzitivnosti i da je do otkrića obrtnog magnetnog polja došao u stanju nervne razdražljivosti recitujući Geteovog Fausta u šetnji kroz budimpeštanski park. Spavao je dva sata dnevno, u poznim godinama bio strogi vegetarijanac, verovao je da je njegovo telo automat, nikada nije primao lekare i opsesivno je bio privržen golubovima. Posle rušenja Vardenklif tornja, zamišljenog kao svetska emisiona stanica, napustili su ga finansijeri i sve više se povlačio u sebe. Za rođendane je imao običaj da primi novinare i da im pripoveda o svojim čudesnim neostvarenim pronalascima i vizijama. Nije onda ni čudo da se oko ovakve jedne ličnosti ispletu najneverovatnije priče niti se treba čuditi umetnicima i amaterima kojima je on bio inspiracija.
, a jedan od omiljenih bio mu je upravo spektakl horor majstora Džejmsa Vejla Bride of Frankenstein iz 1935. godine gledao ga je na desetine puta. Posle njegove smrti 1943. njegov mit je polako rastao. Čuveni Bela Lugoši igrao je 1944. vampira u filmu The Return of Vampire rediteljskog para Lu Landers Kurt Nojman. Kako Kolumbija nije dala prava da se vampir nazove Drakula (iste godine je snimila film House of Frankenstein sa Borisom Karlofim i Džonom Karadinom kao Drakulom), grozni vampir u filmu je nazvan Tesla. U jednoj epizodi popularnog stripa Supermen iz četrdesetih naslovni junak se suprotstavlja ludom naučniku koji svojim zracima smrti hoće da uništi planetu i koji se, pogađate već, zove Tesla. U popularnom američkom naučnofantastičnom stripu Transmetropolitan (19972002), britanskog scenariste Vorena Elisa u kojem se opisuju avanture ekstravagantnog novinara u multikulturalnom haotičnom gradu budućnosti, pominje se i Oficijelna srpska crkva Tesle (Official Serbian Church of Tesla) čiji vernici veruju u postojanje "polifaznog unutrašnjeg električnog polja" poznatijeg kao "duša". Godine 1956. pojavila se knjiga Margaret Storm Return of the Dove, u kojoj je Tesla junak koji u Ameriku nije došao iz Like, već ravno sa planete Venere, i to jašući na velikoj beloj golubici, e da bi Zemljane naučio da koriste čistu energiju i kontrolišu svoje fizičke i mentalne moći. Ovaj mit će iskoristiti i Dejvid Bouvi u The Man Who Fell to Earth. Lori Anderson će mu na albumu United State Live 1 posvetiti pesme Dance of Electricity i Three Walking Songs (for Tape Bow Violin), a 1986. u Sakrementu će nastati hard rok grupa pod imenom Tesla, koja će između ostalih snimiti albume sa nazivima inspirisanim njihovim omiljenim frikom Mechanical Resonance, The Great Radio Controversy, Psychotic Supper. Kao lik pojavljuje se u filmu reditelja Ildikoa Enjedija My Twentieth Century, kao i u nedavnom filmu Krega Boldvina Spectres of the Spectrum. Spilberg je još 1991. godine otkupio prava na ekranizaciju čuvene Tesline biografije Margaret Čejni Tesla, čovek van vremena, a za igrane filmove koji bi se bavili Teslom bili su svojevremeno zainteresovani i Dejvid Linč, Robert Zemekis, pa čak i Džek Nikolson. U televizijskoj seriji Tajna Nikole Tesle, urađenoj u jugoslovensko-američkoj produkciji osamdesetih, Teslu je igrao Petar Božović, a Orson Vels čuvenog finansijera Dž.P. Morgana.





