Antička Grčka o vladajućim sistemima
Prikaz rezultata 1 do 7 od ukupno 7
  1. #1

    Antička Grčka o vladajućim sistemima

    Platon, Aistotel i Polibije razvili su nauku odnosno teoriju o vrstama vladajućih sistema, koje su podelili na dobre i loše. Dobri vladajući sistemi imaju za cilj dobrobit svijuh - njima suprotno su vladajući sistemi koji za cilj imaju jedino svoj sopstveni interes. U dobre vladajuće sisteme računaju se monarhija, aristokratija i demokratija, u loše vladajuće sisteme računaju se tiranija, oligarhija i ohlokratija.


    Vladavina jednoga
    Monarhija, dobra < kontra > Tiranija, loša

    Vladavina manjine
    Aristokratija, dobra < kontra > Oligarhija, loša

    Vladavina svih
    Demokratija, dobra < kontra > Ohlokratija, loša


    Monarhija je vladavina jednoga (grčki μόνος - jedan i άρχειν - vladanje), on je prvi državnik i prvi predstavnik države. Vlada sam ili zajedno sa drugima, ali zadnju odluku donosi on, i njegova težnja je dobrobit svijuh koji pripadaju njegovoj vladavini. Pri tome i monarh je dužan da poštuje red i zakon, tj. ne može da donosi odluke po svojoj ličnoj volji i protivno zakonima.

    < kontra >

    Tiranija je vladavina jednoga (grčki τυραννίς), gde ali vladar, po Platonu, Aristotelu i Polibiju, suprotno monarhu ne poštuje red i zakon, tj. donosi odluke po svojoj ličnoj volji i u svako doba može da se predomisli i promeni odluke. Vlada apsolutno i nikome nije dužan odgovornosti.


    Aristokratija je vladavina manjine (grčki άριστoς - najbolji i άρχειν - vladanje) sastavljene od onih najbolje kvalivikovanih za upravljanje. Pojam aristokratija je značio u antičkoj Grčkoj sistem vladanja kao vladavinu najboljih. Po Aristotelu oni su trebali da budu najbolji po vrlinama i sposobnostima.

    < kontra >

    Oligarhija vladavina manjine (grčki ὄλίγοι malo i άρχειν vladanje), je vrsta vlasti u kojoj većina političke moći jeste u rukama malog dela populacije, ali koje je normalno najmoćnije bilo po svom bogatstvu, vojnoj sili, strahovladi ili političkom uticaju. Po Platonu koji je prvi definisao sistem oligarhije, oligarija je vladavina bogatih koji se zalagaju jedino za svoje interese.


    Demokratija je vladavina naroda (grčki δήμος - narod i κρατία - vladavina), od naroda za narod, tj. narod bira svoje predstavnike u vladi. Ovo - pravo na biranje predstavnika - je osnovni i suštinski koncept demokratije, koji može da se primenjuje različitim metodama i da poprima različite oblike. Demokratija predstavlja jednakost među ljudima, ljudska prava, pravedne nepristrasne zakone i sudove i tome slično. Platon kao zagovornik aristokratije imao je više negativan stav prema demokratiji. Aristotel opet smatrao je za ideal kombinaciju demokratije i aristokratije. Po njemu, demokratija za osnovu treba da ima tri tačaka: autonomiju (vlast da se daju zakoni i obaveza da se svi pojednako drže zakona), autohtoniju (urođenost tj. zajedničnost, lojalnost prema svojoj zajednici) i autarkiju (samodovoljnost, sloboda od zavisnosti spoljne trgovine tj. kapitala).

    < kontra >

    Ohlokratija (grčki ὄχλος - masa i κρατία - vladavina) je naziv koji se koristi za vladavinu rulje ili mase ljudi, odnosno njenu sposobnost da utiče na ustavne vlasti. Polibije vidi u ohlokratiji kada demokratija i njene vrline propadaju, te masa ljudi dalje nemaju za cilj interes svih već jedino svoje i svojih grupacija.

  2. #2

    Odgovor: Antička Grčka o vladajućim sistemima

    Прилично добра тема..изузев једне ствари.
    Погрешио си што се тиче демократије...
    Стари Грци уопште нису имали високо мишљење о демократији, и сматрали су је поред тираније и олигархије најгорим обликом државног уређења.

    Аристотел каже: "Тиранида је монархија ради користи самодршца,олигархија ради користи имућних,а демократија ради користи сиромашних, али добру целе заједнице не служи ниједна".

    Citat carski kaže: Pogledaj poruku
    u dobre vladajuće sisteme računaju se monarhija, aristokratija i demokratija, u loše vladajuće sisteme računaju se tiranija, oligarhija i ohlokratija.
    У Платоновој "Држави" најбољи систем је Аристократија, док су сви остали настали изопачењем тог система по начелу "од лошег ка горем" при чему је Демократија међу најнижим облицима,само корак изнад тираније као најгорег.

    По њему шема иде овако од најбољег уређења под 1 и његовом поступном декаденцијом до 5:

    1.Аристократија (владавина најбољих и најплеменитијих)
    2.Тимократија или Тимархија (владавина частољубљивих,милитаризам)
    3.Олигархија (владавина богатих)
    4.Демократија (владавина маса)
    4-5.Охлократија (међуфаза)
    5.Тиранија (владавина диктатора)


    Citat carski kaže: Pogledaj poruku
    vladavina jednoga
    monarhija, dobra < kontra > tiranija, loša

    vladavina manjine
    aristokratija, dobra < kontra > oligarhija, loša

    vladavina svih
    demokratija, dobra < kontra > ohlokratija, loša
    Ово ми изгледа као Аристотелова подела,али није у потпуности у складу са Аристотелом,код њега иде овако:

    Има шест облика друштвеног уређења,од којих су три добра а три лоша.

    Добри облици су:

    1.Краљевство,владавина једнога који је у свему изврснији,и који по законима влада само за опште добро.
    2.Аристократија,владавина оних који се највише одликују интелектуалним и етичким врлинама.
    3.Република,народна владавина са што већом правном једнакошћу свих грађана пред законом.

    Лоши облици су:

    1.Тиранида,изопачење краљевства,безаконита самовољна власт једнога.
    2.Олигархија, изрођење аристократије,владавина најбогатијих.
    3.Демократија,изопачење републике,владавина широких народних маса и демагога.

    Шема дакле иде овако:

    1.Краљевина,добра <контра> Тиранида,лоша
    2.Аристократија,добра <контра> Олигархија,лоша
    3.Република,добра <контра> Демократија,лоша

  3. #3

    Odgovor: Antička Grčka o vladajućim sistemima

    Onako je kako sam pisao, sa obzirom da je republika latinska (rimska) reč, od res publica, stvar javnosti, i da je Grci, time i Aristotel, nisu poznavali odnosno upotrebljavali. Ustvari, republika je bio rimski adekvat grčkoj demokratiji.

    Platon je bio za aristokratiju, to mislim da sam i pisao. Ali pod aristokratiji, vladavini najboljih, Platon nije razumeo feudalizam ili plemiće, nego najobrazovanije i najodgovornije ljude u društvu. Po njemu to su bili ondašdnji filozofi. Negativan stav prema demokratiji Platon je inače primio posle suđenja njegovom učitelju Sokratu (Sokrat je u Atini, od atinske demokratije, osuđen na smrt pod optužbom ateizma i da je zavodio omladinu).

  4. #4

    Odgovor: Antička Grčka o vladajućim sistemima

    Citat Carski kaže: Pogledaj poruku
    Onako je kako sam pisao, sa obzirom da je republika latinska (rimska) reč, od res publica, stvar javnosti,
    То је заиста тачно,реч "Република" јесте латинског порекла,и као таква је ушла у Српски језик.

    Citat Carski kaže: Pogledaj poruku
    od res publica, stvar javnosti, i da je Grci, time i Aristotel, nisu poznavali odnosno upotrebljavali.
    Грчка реч за републику је isokratia,тј."владавина истих",а чији латински еквивалент јесте res publica,тј.тако су ту Грчку реч (не баш најбоље) превели Римски преводиоци...


    Citat Carski kaže: Pogledaj poruku
    Ustvari, republika je bio rimski adekvat grčkoj demokratiji.
    Код Грка постоји јасна и недвосмислена разлика у терминима...

    Politeia - држава

    Isokratia - република

    Demokratia - демократија


    Citat Carski kaže: Pogledaj poruku
    Platon je bio za aristokratiju, to mislim da sam i pisao. Ali pod aristokratiji, vladavini najboljih, Platon nije razumeo feudalizam ili plemiće, nego najobrazovanije i najodgovornije ljude u društvu. Po njemu to su bili ondašdnji filozofi.
    Тачно тако,али такође сматра да је аристократија ствар крвног наслеђивања,и да најбољи људи треба да се спарују са најбољим женама да би имали најбоље потомство.

    Citat Carski kaže: Pogledaj poruku
    Negativan stav prema demokratiji Platon je inače primio posle suđenja njegovom učitelju Sokratu (Sokrat je u Atini, od atinske demokratije, osuđen na smrt pod optužbom ateizma i da je zavodio omladinu).
    "Држава" је написана док је Сократ био жив.

    Сократ није био осуђен због атеизма,већ зато што је уводио сопствена божанства, а не она која држава заступа.
    За атеизам су били оптужени софисти,и против њих је Сократ водио беспоштедну борбу.

  5. #5

    Odgovor: Antička Grčka o vladajućim sistemima

    Zato se današnja država Grka zvanično zove Grčka Demokratija (Ελληνική Δημοκρατία)..
    Greece - Wikipedia, the free encyclopedia



    Isokratija ne podrazumeva republiku, nego demokratiju na osnovi da su svi njeni građani jednaki tj. da jednako poseduju i imaju. Ako bi svi jednako imali, tako isokratija, ne bi bilo međusobnih slojevskih borba (borbe socijalnih klasa) kao u grčkoj demokratiji ili rimskoj republici. Komunizam je teorijski bazirao na isokratiji, pri čemu je jedan drevni naziv za komunizam bio socijalna isokratija.

    Zagovornici isokratije u antičkoj Grčkoj razumeli su isokratiju kao razvijeniju demokratiju, jer u antičkoj grčkoj demokratiji nisu svi imali pristup vlastima i državnim poslovima. U Atini npr. sa oko 100 000 stanovnika svega nekih 5 000 građana imalo je demokratsko pravo. Demokratsko pravo bilo je vezano za imovinu, tj. ko bi imao određeno bogatstvo, taj je imao i demokratsko pravo. Slično je bilo u SAD i drugim demokratskim državama 18. i delimično 19. veka, gde su pravo na izbore imali samo ljudi koji su mogli da plate poreze u određenoj visini (kapital je trebalo da bude garancija da se ne kupuju glasovi; istovremenom kapital se smatralo za osnovu obrazovanja, jer ko nije imao kapital, nije mogao - ili samo teško - da se obrazuje). Sa vremenom onda izborno pravo se dalje razvilo tako da su onda svi mogli da biraju nezavisno njihovih prihoda ili poseda.

    Problem isokratije jeste da se ograničava moja lična sloboda. Moderna demokratija opet kaže da se za svakog treba obezbediti jedna minimalna socijalna tj. dostojanstvena egzistencija, ali ko zatim imao više, njegovo je pravo. Nešto u smislu da ako imaš deset hleba, a petoro nemaju hleba, onda od tebe treba da se uzmu pet hleba i njima se dadne, ali ostalih pet hleba ostaju tebi i sa njima možeš da radi šta hoćeš. U isokratiji ti ne bi imao deset hleba, ili ako bi imao deset hleba, onda samo ako bi i svi ostali imali deset hleba..


  6. #6

    Odgovor: Antička Grčka o vladajućim sistemima

    Citat Carski kaže: Pogledaj poruku
    Zato se današnja država Grka zvanično zove Grčka Demokratija (Ελληνική Δημοκρατία)..
    Greece - Wikipedia, the free encyclopedia
    Шта мене интересује данашња држава Грчка и њихово садашње схватање демократије?Покренуо си тему о античкој Грчкој,а пошто сам студирао Платона и Аристотела,само сам желео да укажем на погрешно схватање демократије код њих.
    Уосталом,зашто се Северна Кореја зове Демократска Република Кореја?
    Једно је скидање са интернета неких података,а друго је читање изворних дела старих Грка.

    Citat Carski kaže: Pogledaj poruku
    Isokratija ne podrazumeva republiku, nego demokratiju na osnovi da su svi njeni građani jednaki tj. da jednako poseduju i imaju.
    Исократија је исто што и република,као што је Dog исто што и Пас.

    Код Аристотела постоји јасна подела на Републику и Демократију као њено изопачење.Један од суштинских делова његове политичке филозофије.


    Прочитај од Платона "Државу" и "Законе" и од Аристотела "Политику".

    Citat Carski kaže: Pogledaj poruku
    U isokratiji ti ne bi imao deset hleba, ili ako bi imao deset hleba, onda samo ako bi i svi drugi imali deset hleba..

    Ух....
    То је комунизам,а Isokratia је једноставно старогрчка реч за републику.

    Дао сам ти само дослован етимолошки превод те речи која дословно значи "Владавина истих (по вредности)",а ти си из тога закључио да се овде ради о некаквом колективизму...
    Стари Грци никад нису сматрали да су људи или грађани исти по обавезама,то је модеран концепт.
    Исто тако Res Publica значи "Јавна ствар" дословно преведена са латинског,али сумњам да је република исто уређење као "владавина егзибициониста".

    Citat Carski kaže: Pogledaj poruku
    Moderna demokratija opet kaže da se za svakog treba obezbediti jedna minimalna socijalna tj. dostojanstvena egzistencija, ali ko zatim imao više, njegovo je pravo.
    Али ми не причамо о модерној демократији,и шта она каже,него о Старим Грцима и њиховом схватању демократије.

    P.S

    Већ сам био написао:

    Citat Luctor kaže:
    3.Република,народна владавина са што већом правном једнакошћу свих грађана пред законом.
    Citat Carski kaže: Pogledaj poruku
    Isokratija ne podrazumeva republiku, nego demokratiju na osnovi da su svi njeni građani jednaki tj. da jednako poseduju i imaju.
    Упоредити са:

    Citat Luctor kaže:
    3.Демократија,изопачење републике,владавина широких народних маса и демагога.
    А оно што сам написао је само прекопирано од Аристотела.

    Проблем је што неки преводиоци,нарочито из англосаксонских земаља, заиста бркају термин република,са термином демократија,и са термином politeia,иако не значе исто у изворном тексту.
    Тако се Платоново дело "Politeia" (Држава) погрешно преводи у Енглеском говорном подручју као "Republic" иако би заиста требало да се преведe као "The State".
    Poruku je izmenio Luctor, 09.04.2009 u 22:35

  7. #7

    Odgovor: Antička Grčka o vladajućim sistemima

    Nisam čitao, zato ne mogu tu mnogo šta da kažem. Zavisi isto čija je recepcija. Komunizam na primer imao je potrebu da dokaže svoju prednost nad zapadnoj demokratiji i kako je zapadna demokratija naveliko zabluda. Za mene je, pak, velika zabluda kad partija postavi svog kandidata, i ti imaš pravo da javno glasaš za ili protiv tog kandidata (sovjetski sistem demokratije odnosno isokratije), ali ukoliko glasaš protiv - welcome to gulag hotel.

    Aristotel, koliko znam, napravio je šest državotvorne formule, tj. vladavina u korist svih: monarhija, aristokratija, politeja - vladavina u korist vladajućih: tiranija, oligarhija, demokratija. Demokratiju ali ovde Aristotel, koliko znam, razume kao vladavinu siromašnih koji vladaju u sopstvenu korist ne imajući u vid dobrobit sveukupne države. Polibije je kasnije za ovaj tipus upotrebio pojam ohlokratiju, vladavinu mase ili rulje. Za najbolji sistem Aristotel je smatrao politeju, koja je po njemu bila mešavina aristokratije i demokratije (o tome sam i pisao). On u principu ne odbacuje demokratiju, već smatra da je demokratiji potreban čvrst ustav da se ne bi izbilo u bezakonje tj. anarhiju. Taj ustav treba da garantuje aristokratija, skupina najboljih ljudi države, ali ne najbolji po imanju, kapitalu ili poreklu, nego po znanju i pre svega! po dobrim i pravim vrlinama, a osnovana na srednjoj socijalnoj klasi. Po njemu i bogati i siromašni prvo će da gledaju svoj interes, pri čemu ni bogati ni siromašni ne trebaju da budu stup državnosti. Ili ponaški: ni vladavina kapitala ni vladavina proletarijata, oboje je fatalno i dušegubno.

    Treba ali dodati (zaboravih!), da bi se bolje razumelo - pošto Aristotel piše o atinskoj demokratiji: u atinskoj demokratiji postojao je jedan komplikovani rotarujući sistem gde je, manje ili više, svako dolazio na vlast. U svojoj politeji on predlaže da se aristokrati, koji bi imali poverenje od svojih sugrađana, birali!

    Suprotno ispadne da Aristotel kritikuje današnju demokratiju, a ustvari moderna demokratija je u mnogome baš ostvarila od njegove ideje politeje.
    Poruku je izmenio Carski, 09.04.2009 u 22:58

Slične teme

  1. Miroslav Antić
    Autor SQUAW u forumu Srpska poezija
    Odgovora: 347
    Poslednja poruka: 13.09.2019, 19:54
  2. Aleksa Šantić
    Autor swba u forumu Srpska poezija
    Odgovora: 54
    Poslednja poruka: 30.01.2014, 22:45
  3. Sedam svetskih čuda antičkog sveta
    Autor yige_gui u forumu Istorija
    Odgovora: 11
    Poslednja poruka: 05.09.2009, 23:48
  4. Anti Horoskop
    Autor principessa u forumu Astrologija
    Odgovora: 8
    Poslednja poruka: 13.03.2008, 22:29
  5. Anti-virus za pametne mobilne telefone
    Autor goldie u forumu Spomenar
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 07.08.2007, 12:03

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •