Vodice - Strana 6
Strana 6 od 6 PrvaPrva ... 456
Prikaz rezultata 76 do 81 od ukupno 81

Tema: Vodice

  1. #76

    Odgovor: Vodice

    Po prici coveka, koga sam kad sam prvi put nasao ovo mesto sreo, navodno, nekome se prikazala ovde devica marija, potekla je voda, a omalena reka Plazovic (Kidjos) koja je dotada znala da poplavi to podrucje dizanjem tog svetista "primirila" se, i okupljanje naroda na tom mestu je u znaku postovanja vode tj. reke...

  2. #77

    Odgovor: Vodice

    VODICA IZMEDJU SECNJA i NEUZINE ?
    U maju ove godine, kad se od Secnja predje Tamis i krene prema Neuzini, blizu ribnjaka, naisli smo na nesto sto lici mozda na vodicu, tj. bunar koji se nalazi u malenoj kucici ocigledno tek sagradjenoj. Mozda neko nesto vise zna o ovome ....
    Ime: DSCN7386.jpg Pregleda: 403 Veličina: 141.8 KBIme: DSCN7390.jpg Pregleda: 460 Veličina: 56.5 KBIme: DSCN7391.jpg Pregleda: 616 Veličina: 126.4 KBIme: DSCN7393.jpg Pregleda: 619 Veličina: 159.9 KB

  3. #78

    Odgovor: Vodice

    VODICA KOD ALIBUNARA




    Vodica kod Alibunara na dva mesta samo se pominje u knjizi Mirjane Đekić 'Vodice u Vojvodini':
    - u tabelarnom pregledu evidentirana je kao vodica sa kapelom koja je posvećena Spasovdanu, i
    - ''Prema kalendaru za prestupnu 1944...
    U zrenjaninskom namesništvu bile su vodice u Botošu, Perlezu, Srpskom Itebeju, Tomaševcu i Farkaždinu, u kikindskom namesništvu - u Kikindi i Novom Kneževcu, a u pančevačkom namesništvu - u Alibunaru, Bavaništu, Deliblatu, dve u Jarkovcu, Samošu, dve u Crepaji, Čenti i Ostrovu...''




    Kapela je zapuštena, a meštanka koja nas je dovela do vodice kaže da manji broj ljudi iziđe do vodice o ckvenim praznicima.

    Inače, u Banatu sam video više vodica obnovljenih poslednjih godina. O jednoj čija je obnova u toku ove godine bilo je reči u prethodnom postu. No sve su one pored saobraćajnica i lako im je prići, što sa ovom vodicom nije slučaj.








    Vodica se nalazi južno od centra Alibunara. Do vodice se stiže idući od centra ka jugu. Iz jedne sporedne ulice stiže potok (liči na jendek kada ima malo vode). Uz taj potok se ide oko 2 km da bi se prošlo ispod visokog nadvožnjaka na putu Pančevo-Vršac (zidanog ciglom). Posle nadvožnjaka je vlažna dolina koja se 'cedi' onim potokom koji je pomenut, a petstotinak metara sa desne (zapadne) strane je vodica.


  4. #79

    Odgovor: Vodice

    Stražilovo i Susek
    - bile, ali više nisu vodice -



    Restoran 'Stari čardak' na Stražilovu.

    ''Уранак и литија у част великог празника
    Не тако масовно, како предања кажу да је некада било, Карловчани су на Ђурђевдан, отишли на уранак на Стражилово, где је код споменика Бранка Радичевића по дугогодишњој пракси свештеник карловачке Доње цркве јереј Миленко Поповић служио помен чувеном песнику.

    Одлазак на Стражилово на Ђурђевдан део је карловачке традиције, које се ,нажалост, само мала група најупорнијих придржава, Према сећању познатог карловачког планинара Борислава Стевановића, овај обичај се поштује последњих четрдесетак година.

    Некада би се група Карловчана која је држала до традиције заустављала код Чардака, претходно дошавши у освит зоре окићеним коњским запрегама из центра Карловаца, а уназад тридесетак година се одржава и помен на гробу Бранка Радичевића. Како каже Стевановић, масовно су и ђаци Богословије, често предвођени и владиком, долазили тог дана на Стражилово.

    - И сада у духу те традиције иде се пред сам излазак сунца на ово место - каже Стевановић. - Пред Други светски рат и карловачки гиманзијалци су то чинили. Они су се делили на две групе, млађи би одлазили до манастира Грегетег, док би ови старији давали помен Бранку. Затим би ишли до манастира Велика Ремета и Грегетег, тамо би се зауставили и слушали предавање професора о геоморфолошком саставу земљишта. Онда су преко атара ишли до Ирига где су учествовали на литургији. Била би то одабрана група добрих појаца.'' ('Dnevnik')


    Sećam se da je ovaj restoran pre 40-50 godina bio sasvim od drveta, mnogo više nalik gradjevinama koje su nosile naziv čardak.


    Čardak na Stražilovu je ostatak nekadašnje vodice.


    Čardak 1905.

    Evo šta u knjizi 'Vodice u Vojvodini' Mirjane Đekić ima o tome:
    ''Đurđevdanski uranak

    Đurđevdan je jedini praznik na koji se u celoj Vojvodini izlazilo na vodice, bez obzira na to kome su bile posvećene. Ovaj običaj je bio poznat kao đurđevdanski uranak. Kupanje i umivanje đurđevdanskom vodom garantovalo je zdravlje tokom cele godine. Mladi su se kupali od ponoći do jutra, pre izlaska sunca, a na sam praznik bolesni i nerotkinje.

    Karlovčani su praznovali Đurđevdan na stražilovačkom izvoru, pored koga se, po legendi, nalazio manastir svetog Đorđa. Kupali su se pre svitanja u njegovoj vodi, želeći sebi i svojim bližnjima sreće i napretka. neki su na izvoru pekli jagnjad i sve što se dešavalo poprimalo je izgled narodnog veselja...''


    Pa dalje - o nastanku čardaka:

    ''Patrijarh Josif Rajačić nastavio je rad svojih prethodnika na hristijanizaciji vodica, te je sredinom XIX veka podigao i obnovio više građevina na ovim kultnim mestima. Obnovio je kapelu i čardak u Dalju, čardak na Ubavcu, a 1857. godine podigao je novi čardak nad stražilovačkom česmom.''


    Sada retko ko povezuje čardak na Stražilovu i Đurđevdanski uranak sa vodicom.



    Susek

    Predstavljajući sremsko podunavsko selo Susek naišao sam na sledeće:

    ‘’U blizini sela, na putu za Sviloš, ispod brega nalazi se znatan izvor: Belo vrelo. Narod iz sela Suseka , a i iz ostalih okolnih sela dolazi toj vodici preko cele godine, tražeci svojoj bolji leka, mijući i perući svoje lice, oči i nemoćno telo. Na izvoru tom ima ikona Svetog Jovana i Svete Petke, a po okolnim džbunovima i drveću svugde redom stoje peškiri i tračci raznog rublja i haljina. I sveštenik dolazi na taj izvor, kad ga ko od bolesnika na vodicu pozove radi molitve. ..‘’

    Ovo je odlomak o mestu iz knjige "Trideset dana na ubavu putu" koju je napisao prota karlovački Vasilije Konstantinović, a izdata je u Sremskim Karlovcima 1899.godine. Prota Konstantinović je dobio nalog da 1896.godine pregleda Karlovačku protopopiju i da o tome napiše detaljan izveštaj Izveštaj je kasnije pretočen u knjigu.

    Gornji opis je standardni opis jedne vodice. U nekom sledećem prolasku kroz Susek potražio sam nekadašnju vodicu.

    Raspitujući se kod nekoliko starijih meštana doznao sam da je Belo vrelo sada naziv za deo sela koji odgovara lokaciji koji navodi prota Konstantinović. O vodici nisu znali, ali...


    Nedavno je kaptiran izvor koji služi za seoski vodovod, baš na mestu o kome je reč - u Belom vrelu.






    Meštani i sada dolaze da natoče vodu iz ove cevi.

    Jedan meštanin je rekao da izvor ima neka lekovita svojstva, i da se seća da su po vodu dolazili i izdaleka, pa čak i neko iz Makedonjie.

    Izvorište izgleda ima nekoliko manjih izvora. Na jednom je uočljivo da voda sadrži neke minerale koji skupljenoj vodi daju drugačiji izgled: kao da je na dnu sivo-beli talog a na dnu i u vodi nema uobičajenih algi i bilja. Verovatno od toga i naziv 'belo vrelo'.

    Tih nekoliko starijih meštana koje sam susreo, se ne sećaju da je Belo vrelo bila vodica.
    Poruku je izmenio nenad.bds, 29.05.2013 u 09:46

  5. #80

    Odgovor: Vodice

    VODICA U ZAGAJICI



    U spisku postojećih vodica u knjizi Mirjane Đekić ’Vodice u Vojvodini’ uz vodicu u Zagajici stoji samo da je to bunar.
    Bunar je sada pokriven kružnom betonskom pločom sa manjim kvadratnim otvorom zatvorenim betonskim poklopcem.


    Na krstu je predstavljen razapeti Isus a ima nekoliko peškira ostavljenih ne tako davno.

    U knjizi se samo na jednom mestu pominje ova vodica a u kontekstu povoda pri kojima se izlazi na vodice.
    ’’U Zagajici su svetili vodu na Bogojavljenje na vodici...’’


    Na ploči je i nekoliko metalnih dinara.


    Vodica se nalazi u podnožju brega na kome je crkva, ispod istočnog dela crkva, pa mi je žena koja je za vodicu znala i koja me je do nje odvela, objašnjavala da ’voda dotiče ispod oltara’ u bunar.


    Slikano sa staze od vodice prema crkvi.


    Sadašnja srpska pravoslavna crkva sagradjena je 1809. godine. U Južnom Banatu sam naišao na dve crkve (druga je u Deliblatu) na mestu koje je neobično za podizanje hrama: na samoj ivici zaravni iznad dolje, na kraju sela. Sigurno je je postojao razlog za odabir takve lokacije, no nisam uspeo da ga dokučim.

    Desetak metara iza oltarske apside počinje strmina ispod koje je vodica. Po mojoj proceni visinska razlika izmedju tla na kome je crkva i vodice je dvadesetak metara.



    Zagajica je selo od nepunih 500 stanovnika u Južnom Banatu, na putu Uljma – Bela Crkva.

  6. #81

    Odgovor: Vodice

    VODICA KOD DERONJA


    Ime: Deronje.jpg Pregleda: 474 Veličina: 147.3 KB

    Vodica u ataru sela Deronje nalazi se na letnjem putu koji kroz njive vodi ka Karavukovu. Smeštena je na zemljištu koje od njiva počinje blago da se spušta prema vlažnom i neobradjenom delu terenu.

    Ime: Deronje (1).jpg Pregleda: 489 Veličina: 274.4 KB

    Ne znam da li je ova vodica u vremenu od objavljivanja knjige Mirjane Đekić posvećena i da li ima i neko ime sem 'vodica'.

    U kjnizi se za vodicu kod Deronja kaže samo ovo:

    ''Pojedine vodice nisu posvećene, ali su žene na njih odlazile uoči Uskrsa, na Veliki petak. U Deronjama su to bile članice hrišćanske zajednice, s kojima je sveštenik odlazio u malu kapelu-'' (Mirjana Đekić, 'Vodice u Vojvodini')

    Ime: Deronje (2).jpg Pregleda: 538 Veličina: 229.4 KB

    Kapela je sdagrađena krajem XIX veka.

    Ime: Deronje (3).jpg Pregleda: 406 Veličina: 239.7 KB

    Ime: Deronje (4).jpg Pregleda: 492 Veličina: 265.7 KB

Strana 6 od 6 PrvaPrva ... 456

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •