VojvodinaCafe - Kako iskoristiti poljoprivredni potencijal Vojvodine?
    • Kako iskoristiti poljoprivredni potencijal Vojvodine?

      Najveći sajmovi na kojima učestvuje i Srbija, prvenstveno su vezani za prehrambenu proizvodnju, budući da je naša zemlja veoma bogata poljoprivrednim resursima sa kojih se ubiraju plodovi koji se izvoze u sve zemlje Evrope. Iako se Srbija tada predstavlja i poljoprivrednim dostignućima iz drugih delova zemlje, naš glavni predstavnik i svojevrsni “kec u rukavu” su plodovi sa ravnica plodne Vojvodine.



      U ovom tekstu bavićemo se upravo vojvođanskim doprinosom poljoprivrednom imidžu Srbije, kao i načinima na koji se ceo taj potencijal može povećati.

      Koliko je, zapravo, vojvođanska poljoprivreda bitna?

      Poljoprivreda u Vojvodini je visoko razvijena, a njena žitnica je sa proizvodnim potencijalima mnogo iznad domaćih potreba. Upravo zato, poljoprivredno zemljište u Vojvodini predstavlja jednu od osnovnih odlika prirodnog bogatstva naše zemlje, a poljoprivredni poslovi u sezoni državi donesu prihod od čak 5 milijardi dinara.

      Takode, kada je u pitanju poljoprivreda Vojvodina prednjači i veličinom, strukturom i osnovnim svojstvima zemljišta što predstavlja odlične performanse za život i kvalitet proizvodnje. Poljoprivredni potencijal Vojvodine raspolaže sa oko 1.586 hiljada hektara oranica i bašta, preko 17 hiljada hektara voćnjaka, preko 12 hiljada hektara vinograda i preko 34 hiljade hektara livada.

      Na primer, samo u razmaku od 4 godine, prošle decenije je Vojvodina proizvela u proseku 2300 kg žita po glavi stanovnika (što je skoro 3 puta više nego od procenta svih ostalih delova u Republici), proizvela je 84kg mesa i 143 litre mleka, ako i 249 komada jaja po stanovniku.

      Ulaganje u nove kadrove - negovanje interesovanja kod mladih

      Poljoprivreda u Vojvodini može opstati samo ukoliko redovno bude snabdevana i praćena od strane novih, najpre mladih kadrova i interesenata za poljoprivredna gazdinstva, useve i izvoz. Prva karika u unapređivanju poljoprivrednog potencijala Vojvodine upravo i jesu mladi.

      Treba ulagati u poljoprivredne škole, u praktičnu primenu znanja, u upoznavanje sa novim tehnologijama, što na polju mehanizacije, što na planu biološkog i hemijskog razvoja. Poljoprivredno obrazovanje treba da predstavlja potencijal vojvođanske poljoprivrede i da bude nosilac buduće proizvodnje.

      Podizanje prehrambene industrije na održiv nivo

      Domaća proizvodnja je jedna od ključnih posrednika između budućnosti poljoprivredne proizvodnje i gore pomenutih mladih nada.

      Ne samo da nema logike da proizvodimo pšenicu, kukuruz i druge žitarice samo za porebe izvoza, dok za naše stanovništvo uvozimo te iste, ili gotove proizvode po znatno skupljoj ceni - već loša ekonomska situacija kojom je tretiran mali prozvođač uopšte ne uliva nadu mladima koji treba da je nastave.

      Ne samo da ne uliva nadu, već se beleže značajno nepovoljni demografski standardi, naročito u poslednjih pet godina. U čak 86% sela smanjen je broj stanovnika, dok je više od 1000 poljoprivrednih gazdinstava u seoskim oblastima u nestajanju.

      Ovi podaci nisu nimalo optimistični, kada se uzme u obzir da samo u oblasti stočarstva, srpska sela mogu da ostvare i više od 24 milijarde dolara do 2040. godine.

      Fokus na prerađivačkoj industriji

      O tome kako na uspešan način popraviti stanje u poljoprivrednoj industriji, svedoči nam i jedan plan iz 1974. godine koji je tadašnja vlada Vojvodine usvojila u pokušaju da društveni prozvod koji postoji a bio je relativno mali u odnosu na celu Jugoslaviju - podigne na održiv nivo.

      Bez stoke nema ni kvalitetnih useva!

      Radi se o planu za poboljšanje i opstanak prerađivačke industrije, koji se sprovodio tako što su se razvijale luke za brži transport robe i razvoj skladišnih kapaciteta. Podstaknut je razvoj stočarskih farmi, jer je stajnjak koje se koristi za đubrenje zemljište dovožen upravo sa obližnjih gazdinstava i štala.

      Stoga bi jedna od mera za bolje iskorišćavanje poljoprivrednog potencijala Vojvodine je i povećanje, nedopustivo smanjenog, stočnog fonda, usled čega će organskog đubriva biti mnogo više, što samim tim znači i kvalitetniji i ukusniji proizvod.

      Izgradnja modernih sistema za navodnjavanje

      Zbog prekomerne i višedecenijske upotrebe veštačkih đubriva i otrova za zaštitu bilja, koji su bez vode neupotrebljivi, enormno je porasla potreba za navodnjavanjem.

      U Vojvodini je izgrađeno oko 150.000 ha sistema za navodnjavanje, od čega je u funkciji oko 120.000 ha, što se smatra neiskorišćenom šansom za povećanje proizvodnje, jer je poznato da područje Vojvodine nema dovoljno padavina.

      Ovu meru treba usmeriti na zadržavanje voda iz vodotokova (akumulacije), čuvanje i korišćenje vode za navodnjavanje, razvoj statičkih i mobilnih sistema i korišćenje termalnih voda.

      Obnavljanje zastarele infrastrukture

      Popravka ili izgradnja puteva do sela, kroz sela i prosecanje poljskih puteva, elektrifikacija i vodosnabdevanje sela, kao i izgradnja (ili dodeljivanje napuštenih imanja) seoskih domova za one željne povratka na selo je još jedan dobar način na koji se može ponovo udahnuti život zaboravljenim gazdinstvima.

      Obnavljanje saveza i združivanja gazdinstava

      Apsolutnu prednost treba dati udruživanju porodičnih, poljoprivrednih gazdinstava u zemljoradničke ili poljoprivredne zadruge, zadruge u saveze, a saveze u komore. Zadrugarstvo je evropski i svetski model funkcionisanja poljoprivrede kojim se rešavaju svi problemi primarne proizvodnje.

      Prva karika u proizvodno-tržišnom lancu, poljoprivreda i proizvodnja hrane, morala bi da bude Privredna komora u sinergiji sa Zadružnim savezom. O načinu organizacije i razvoja zadruga, vertikalne organizacije i pribavljanju savremene mehanizacije u ovoj oblasti, Savez treba da ima konkretan plan.

      Iz više poznatih ili nepoznatih razloga, cela Srbija, pa i Vojvodina ne koristi 50% svojih mogućnosti. Kao da se već godinama sprovodi planska dezorganizacija državnih funkcija, razara infrastruktura i uništavaju krucijalni elementi bitni za održivo poslovanje u poljoprivredi.

      Ovaj tekst je dobronameran i otadžbinski orjentisan, sa namerom da skrene pažnju na dostizanje potencijalnih promena u poljoprivredi, i svim delatnostima sa kojima je ona usko povezana, prednjačeći pri tome u pokazivanju važnosti faktora kao što je potencijal vojvođanske poljoprivrede.
      Komentara Pošaljite komentar

      Kliknite ovde da biste se ulogovali

      2+6 (rezultat upiši slovima)