VojvodinaCafe - Naprednjačko “urbanističko nasilje” u Novom Sadu
    • Naprednjačko “urbanističko nasilje” u Novom Sadu

      U obraćanjima medijima, gradski čelnici Novi Sad nazivaju “velikim gradilištem”, gde kao najveće i najvažnije infrastrukturne projekte navode nedavno otvoreni „Žeželjev most”, zatim buduću zgradu Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, Naučno-tehnološki park, zgradu Muzičko-baletske škole i novu zgradu Radio-televizije Vojvodine. Kao i izgradnju tržnog centra Promenada, koji je izazvao polemike u javnosti i proteste političkih stranaka i nevladinih organizacija, prenosi VOICE.



      Novi Sad će možda postati i “veliko rušilište” ukoliko se vlast odluči da, kako najavljuje, sruši SPENS, jedan od simbola grada.

      Skoro sve projekte prate brojne kontroverze (o čemu će VOICE detaljnije pisati uskoro), od menjanja generalnog plana regulacije do rušenja kulturnih dobara, na šta su građani i stručna javnost reagovali negodovanjem, protestnim okupljanjima i javnim apelima, ali svakako nedovoljno i sporadično.

      Naprednjačko menjanje arhitektonskog izgleda jezgra Novog Sada (urbanističko nasilje, kako to nazivaju građanske organizacije) započeto je pre više od dve godine, kada je na mestu nekadašnje Komunalne banke započeta gradnja džinovskog novog kompleksa – Pupinove palate. Izgradnja ovog objekta podrazumevala je rušenje stare zgrade banke, koja je bila zaštićena kao spomenik od kulturno-istorijske važnosti.

      Osim nekadašnje zgrade Komunalne banke, koju je do tada koristila Erste banka, zbog izradnje Palate izmešten je i spomenik jermenskoj porodici Čenazi, koji je bio poslednji trag nekadašnje Jermenske crkve, kao i groblja, ali i cele Jermenske zajednice u Novom Sadu.

      Zemljište na kojem se gradi monstruozno veliki objekat nazvan Pupinovom palatom, koje je nekada bilo u vlasništvu Erste banke, od pre godinu dana je privatno vlasništvo firme Galens invest. Inače, pojedini izvori ovu firmu dovode u vezu sa ljudima bliskim sa Miloradom Dodikom, predsednikom bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, i vrhom Srpske napredne stranke. Najavljena je tada gradnja zgrade od oko 45.000 kvadratnih metara, vredne oko 50 miliona evra, sa čak 13 spratova. Osim toga, u obraćanju javnosti investitora i gradskih vlasti istaknuto je da su idejno rešenje za ovu zgradu radili eminentni stručnjaci, te da će kompleks biti spoj klasičnog i modernog.

      Za sada se ništa od toga ne vidi osim ogromne građevine koja suštinski menja izgled centra Novog Sada.

      Jedna od prvih reakcija na izmenu arhitektonsko-urbanističkog plana jezgra grada bila je – otvoreno pismo Društva arhitekata Novog Sada, upućeno gradonačelniku Novog Sada, u kojem su iznesene ozbiljne primedbe na probleme sa ovom “investicijom”. Prvenstveno, neprimerena kvadratura za ovu lokaciju, diletantski odnos prema graditeljskom nasleđu i nepostojanje otvorenog arhitektonsko-urbanističkog konkursa, gde bi se na transparentan način odlučilo o onome što treba da bude izgrađeno na ovako važnoj gradskoj lokaciji.

      – Već sad se može videti kako je objekat jednostavno predimenzionisan, kako je nova-stara fasada bivše Komunalne banke nalepljena na planinu stakla i betona, a pošto propagiramo Novi Sad kao atraktivnu turističku destinaciju, svaki turista koji pokuša da fotografiše Gradsku kuću sa Trga slobode, kao pozadinu imaće sliku “savremenog” Novog Sada – rekao je za VOICE predsednik Društva arhitekata Novog Sada Slobodan Jović.
      Komentara Pošaljite komentar

      Kliknite ovde da biste se ulogovali

      2+6 (rezultat upiši slovima)